|
|
UN TEMPO
14.07.2006., petak
knežev dvor
kad sam preletjela kronološku dubrovačku prošlost s nekim šturim podacima koje je zabilježila povijest, književnost, umjetnost, obrt, pomorstvo, diplomacija, legenda, ... da se vratim na mjesto odakle je sve počinjalo knežev dvor, i objekt koji nikad nije samo to bio ili nikad nije bio samo dvor.
spomenuti dvor značilo je spomenuti vlast, a vlast - to je bila država.
dvor, objekt postao je vremeno sinonim moći, vlasti, države uz prateće simbole: sv. vlaha, zastavu slobode, orlanda, novac ... i naravno staleže, koji su sve to omogućili.
kad pišem o maloj neovisnoj republici (talijanske kneževine 15. i 16. stoljeća također su bile nevelike i samostalne), koja je u tako surovom okruženju zadržala svoju neovisnost stoljećima pa i uz plaćanje uz to iskoristila svaku opasnost tog istog okruženja (od susjeda do ratnih poprišta) za svoj prosperitet i rast, teško mogu izbjeći neka poređenja koja se nameću. no neću o njima.
republika je ulagala (koliko god da je bila škrta) u ljude, školovala ih, poticala, a oni su i pod cijenu osobnog gubitka pa čak i života štitili njezine interese. zatvorena državica, dopuštala je sve slobode koje nisu štetile državnim interesima i na taj način uvijek išla u korak sa suvremenim svijetom.
koliko god se sam dubrovnik probijao k svijetu, jednako je taj svijet tražio put k dubrovniku i u tako stvorenom međuodnosu i respektu, napredovao, propadao i opet se uzdizao.
svakako, ništa nije bilo na brzinu, ništa u par godina. i stoljeća se čine prekratkima kad se to povijesno promatra.
OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE
pitam se što bi za ovakav natpis, recimo, postavljen na ulazu u banske dvore ili sabornicu, kazali današnji naši političari?
ne bi ga ni primijetili, sigurna sam, a nekmoli se po njemu ravnali. jer za mnoge vlast znači osobnu moć. jedan od načina da dobro živiš u nikakvom okruženju. a to okruženje je država - narod.
simbolično nastojanje da okruženje popraviš je isto što i ništa. demokracija!!!
demokracija, bez poštivanja zakona (jednakog i pravednog za svakog člana zajednice), je samo anarhija.
pišući kratku povijest moga grada (kroz prikaz njegovih simbola, simbola opstanka i vlasti), isticala sam i pozitivno i negativno preko suhoparne kronologije.
indikativno je kako je jedna država, uz ogroman napor, od hridi - stijene i malo mora, postala respektabilni subjekt ondašnjeg svijeta. a ništa joj nije bilo naklonjeno, za svaki se korak u usponu borila. nije ratovala oružjem nego je vladala pameću. nije obečavala što nije mogla izvršiti. a kad bi uspjela, uspjeh nije pripisivan pojedincu. nikad. bio je to uspjeh države.
eh, kad bi danas tako znali, gdje bi nam bio kraj!
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
