|
|
UN TEMPO
07.07.2006., petak
... Bilo je i slučajeva da su dubrovački diplomati i trgovci koji su kao turski haračari mogli slobodno putovati po Turskoj Carevini nerijetko nailazili na razne predmete koje su Turci opljačkali nakon zauzeća kršćanskih krajeva, kupovali ih i donosili sa sobom u Dubrovnik. Među njima se od vremena do vremena nalazilo i svetačkih moći. Povjesničar Serafin M. Crijević piše da je dubrovački trgovac Dominik Kladurobovic Nikolin (+ 1559) bio donio u Dubrovnik i darovao dominikancima moći ruke sv. Tome apostola u kutiji ukrašenoj kristalima i pozlaćenim drvom za koju se pretpostavlja da ju je ugarski kralj Andrija II. godine 1221. bio donio sa sobom s križarske vojne. Dominikanci su je kao najveću dragocjenost pohranili u riznicu u posebnoj kapeli".
----
o gramzljivosti europskih zemalja za relikvijama setaca i svetim moćima već sam pisala. dubrovčani nisu bili izuzetak, štoviše, bili su spremni ili platititi ili na drugi način doći u posjed pojedinoj relikviji.
relikvija sv. križa, nekadašnje vlasništvo srpskog kralja uroša milutina II., nalazi se u dominikanaca. bila je donesena poslije pada srbije pod turke i 1521. darovana dominikanskom samostanu sv. križa u gružu (zapadni dio šireg područja dubrovnika, uz pristanište), ali je zbog opreza 1618. prenesena u grad, gdje je i danas.
dominikanski samostan gruž
ako je 'moćnik' izrađen u dubrovniku, što je nedvojbeno, onda je sigurno da su bile donesene samo kosti. za pretpostavit je da se približno dogodilo s moćima neraspadnute ruke i glave sv. stjepana. prenosim zaključni dio teksta stjepana krasića:
"Svjesni važnosti tih relikvija, dubrovački dominikanci su ih ne samo brižno čuvali, i sačuvali do danas, nego i štovali. Što se pak tiče moći sv. Stjepana, oni su čak bili sastavili i molili poseban oficij tog sveca. Sačuvani dokumenti svjedoče da je g. 1670. uprava toga samostana tražila i od vrhovne skupštine dominikanskog reda postigla da može moliti oficij svetoga mađarskog kralja kao "totum duplex", što se običavalo samo u slučaju značajnijih crkvenih blagdana i svečanosti. Njegov se blagdan slavio u dominikanskoj crkvi 2. rujna kao "totum duplex". Proslava tisućite obljetnice ugarskog kraljevstva, koje je ustanovio upravo sv. Stjepan, iznimna je prigoda da se - nakon što je učinjeno s moćima neraspadnute ruke - vrate kući, makar i privremeno, također moći glave velikog ugarskog kralja kao simbol državnosti mađarskog naroda i njegove pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Hrvatski dominikanci iz Dubrovnika, koji su spasili i stoljećima brižno čuvali te mađarske vjerske i nacionalne dragocjenosti, sretni su što se i na taj način mogu pridružiti veselju prijateljskog mađarskog naroda kao dokaz više nego dobrih odnosa u prošlosti i kao jamstvo isto tako dobrih odnosa u budućnosti. Dominikanski samostan u Dubrovniku - imajući u vidu da su upravo te moći stjecajem povijesnih okolnosti odigrale značajnu ulogu u tim odnosima - uvijek će biti otvoren njima i svim štovateljima sv. Stjepana da je vide i nakon toga velikog jubileja mađarskog naroda."
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
