|
|
UN TEMPO
30.06.2006., petak
closet, engleska riječ sa značenjem sobica za intimne higijenske potrebe, dolazi preko njemačkog izraza klozet (klo), odnosno francuske umanjenice clos (zatvoreno mjesto). zadržala do danas;
šekret je također jedan od naziva čije je etimološko podrijetlo u latinskom izrazu secretus, sa značenjem tajni, sakriveni;
ćenifu smo nalijedili iz turskih zemana. izraz je turcizam i dolazi od izraza kenef, kenif, odnosno arapske riječi känif. osnovno značenje je pokriven ili zaklonjen.
gabinetto je talijanski izraz za zahod, a taj izraz se je kao taljanizam udomaćio i u dubrovniku (distinkcija gabinet i kabinet).
kamarin je jako često, čak najviše korišten izraz za zahod u dubrovniku iako je to zapravo umanjenica za malu kamaru (sobicu), a dolazi od venecijanske camare; talijanski camere, grčki kámare.
jedan drugi talijanski izraz latrina (dolazi od latinskog lavatrina) nismo nikad prihvatili, ali se je zato moglo čuti kondot ili kondut, što je zapravo vodovodna cijev i vrlo često đestro talijanizam od sesso sve u značenju zahod.
naknadno objašnjenje izraza latrina (k.t.) - vojni zahod.
đestro (latrina) u fort royalu na otočiću lokrumu (snimak: kazimir)
danas se najčešće rabe (kulturni) izrazi:
toilet
toalet
wc (kao engleska kratica od water-closet).
u stručnim opisima zahod je imenovan kao sanitarni čvor.
po domaću je najčešće nužnik i zahod.
zahod je zapravo slavenska riječ i ima dvojako značenje. primjerice, u slovenskom jeziku zahod znači zapad u smislu strane svijeta. isto značenje može imati i kod nas. istina više u pjesničkoj formi kad govorimo ili pišemo: sunce je na zahodu, što podrazumijeva da je sunce na zalasku, a to je zapravo opet zapad.
e da, skoro sam zaboravila jednu oznaku koja je dugo bila u upotrebi u javnim objektima. to je ona famozna 00 oznaka za nužnik, osobito u hotelima.
zašto 00?
naprosto iz razloga jer su hotelske sobe nosile brojeve od 1 nadalje ili tzv. 'prave brojeve'.
vjerujem da sam propustila one izraze koji se koriste kao regionalizmi, osobito u krajevima gdje je bio jak utjecaj njemačkog jezika, ali nadam se da sam ostale pokupila koliko je to bilo moguće u ovom prikazu. za nas (mislim dubrovčane), ali ne samo za nas, važan je podatak da je pitanje osobne higijene i mjesta na kojem se obavljala, način na koji su se morala održavati, imalo značajno mjesto u dubrovačkoj kulturi, što svjedoči odredba dubrovačkog statuta iz 1272. godine, kojom je za prekršitelje bila propisana novčana kazna.
eto toliko o zahodu, kamarinu, šekretu, 00, wc-u ili nužniku od mene.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
