UN TEMPO
27.06.2006., utorak
POTRES 1667. i broj stanovništva nekad i danas
|
6. travnja 1667., ili prije 339 godine, razorni je potres uništio dubrovnik. njime je faktički i okončano 'zlatno doba' republike. potres je preživjelo tek cca 3000 osoba; osim poginulih pod ruševinama je ostalo preko 4000 ljudi (svi oni koji su se, kad se grad nekoliko sekundi ljuljao lijevo-desno našli u kućama), neki su spašeni i nakon osam dana; aristokrtska republika ostala je bez nositelja - vlastele, čiji se je rod ovom prirodnom katastrofom većinom i ugasio; preživjelo je, prema pisanju očevidca (fra vital andrijašević, franjevac iz 'male braće') negdje do 3000 osoba; grad je potom uništio požar dokrajčivši mnoga materijalna i kulturna dobra građana i republike; dodatnu štetu prirodnoj katastrofi nanijeli su pljačkaši; ono što je ostalo i moglo početi nov život bili su brodovi u plovidbi ili u stranim lukama. nikad dubrovniku, nakon 1667. godine nije vraćen njegov sjaj, iako će njegova slava poživjeti do konačne propasti, 1806. (1808.) godine. ------------- što se tiče podrijetla današnjih stanovnika dubrovnika (generalno), može se bez pretjerivanja kazati da ono nije autohtono. miješanje življa u gradu počinje unatrag 200 godina i neumoljivo se nastavlja: 1808: dubrovnik s predgrađima pile; ploče; gruž ima 6564 katolika; 227 židova i 108 pravoslavnih. prema popisu 2001 dubrovačka općina (povijesni dio, uže gradsko područje, lapad, gruž, mokošica, elafiti) ima 43.770 stanovnika, što je približno broju stanovnika bivše republike u cijelosti (47.525 stanovnika, 1900. godine, dakle nakon francuza i austrije). nakon treće (3.) generacije, svi stanovnici dubrovnika su dubrovčani. upravo gradska ljuštura, čini to da se doneseni mentalitet i običaji podvrgnu novom okruženju i podneblju koje hi vremenom apsorbira i prilagodi svojoj uljudbi. |