UN TEMPO
24.06.2006., subota
|
danas je na otočiću sačuvan tek trag benediktinskog samostana iz vetranovićeva doba (peti koji sagradiše benediktinci na području dubrovnika), dio kule i bunar, svjedoci i bijedni ostaci nekadašnjeg kompleksa čiji se nacrti čuvaju u britanskom muzeju. ovaj otočić uz pobožnu, imao je i druge namjene. (2) spominje se lječilišna, poradi svježeg zraka blizine mora i prirodne izoliranosti. koristio se kao mjesto oporavka. postoji zapisano je da je na sv. andriji boravio mladi vlastelin slabog zdravlja, šimun bona (bunic) i to po cijeni od petnaest zlatnih dukata. --------- (2) jedan kuriozum vezan je za religijski dio povijesti otočića. naime, kao prior na sv. andriji spominje se benediktinac mavro orbini , čije djelo 'kraljevstvo slavena' , tiskano u pesaru 1601. je stavljeno na vatikanski 'index librorum prohibitorum' i to zbog imena "opasnih heretika navedenih na više mjesta" u knjizi, kako su zapisali cenzori. --------- nadalje na otok je dubrovačka republika slala prijestupnike i kažnjenike. progonstvo ili izgnanstvo na sv. andriju smatralo se je jednom od dvije najteže kazne republike. (3) zabilježeno je progonstvo brajka branivojevića (1326) i frana lucarija nadimkom burina , autora djela 'atamante' (bio je držićev sudrug u uroti). (4) ----- (3) najteža kazna je bila kad bi okrivljenika osuđenog na doživotnu kaznu uzidali u zidine dvora (knežev dvor) i kroz mali otvor mu doturali hranu. inače je republika održavala red čvrstom rukom koja nije mimoilazila ni vlastelu. ostaci dubrovačkih tamnica iz doba republike u podrumima kneževa dvora su danas dostupni posjetiteljima. (4) frano lukarević - burina (nagl. na 'u') je uspio pobjeći s otoka u napulj s jednim jedrenjakom, gdje je i umro, uzaludno pokušavajući dobiti oprost od republike. ------ |