danas je na otočiću sačuvan tek trag benediktinskog samostana iz vetranovićeva doba (peti koji sagradiše benediktinci na području dubrovnika), dio kule i bunar, svjedoci i bijedni ostaci nekadašnjeg kompleksa čiji se nacrti čuvaju u britanskom muzeju.
ovaj otočić uz pobožnu, imao je i druge namjene. (2)
spominje se lječilišna, poradi svježeg zraka blizine mora i prirodne izoliranosti. koristio se kao mjesto oporavka. postoji zapisano je da je na sv. andriji boravio mladi vlastelin slabog zdravlja, šimun bona (bunic) i to po cijeni od petnaest zlatnih dukata.
---------
(2) jedan kuriozum vezan je za religijski dio povijesti otočića. naime, kao prior na sv. andriji spominje se benediktinac mavro orbini , čije djelo 'kraljevstvo slavena' , tiskano u pesaru 1601. je stavljeno na vatikanski 'index librorum prohibitorum' i to zbog imena "opasnih heretika navedenih na više mjesta" u knjizi, kako su zapisali cenzori.
---------
nadalje na otok je dubrovačka republika slala prijestupnike i kažnjenike. progonstvo ili izgnanstvo na sv. andriju smatralo se je jednom od dvije najteže kazne republike. (3)
zabilježeno je progonstvo brajka branivojevića (1326) i frana lucarija nadimkom burina , autora djela 'atamante' (bio je držićev sudrug u uroti). (4)
-----
(3) najteža kazna je bila kad bi okrivljenika osuđenog na doživotnu kaznu uzidali u zidine dvora (knežev dvor) i kroz mali otvor mu doturali hranu.
inače je republika održavala red čvrstom rukom koja nije mimoilazila ni vlastelu. ostaci dubrovačkih tamnica iz doba republike u podrumima kneževa dvora su danas dostupni posjetiteljima.
(4) frano lukarević - burina (nagl. na 'u') je uspio pobjeći s otoka u napulj s jednim jedrenjakom, gdje je i umro, uzaludno pokušavajući dobiti oprost od republike.
------
Post je objavljen 24.06.2006. u 23:59 sati.