|
|
UN TEMPO
21.06.2006., srijeda
još uvijek je riječ o uskrsnom ili preduskrsnom razdoblju. razumljivo je bilo u to vrijeme za isusovu muku i smrt okriviti židove (biblija).
tko je bio i kako je izgledala ta maska židova 1331., jedine godine u kojoj je vlada dopustila maskiranje (jer su karbonosi sakriveni pod maskom vrijeđali, prijetili i izazivali svakojake nerede), uistinu se nezna. pravilnije je kazati ne zna se pouzdano. ono što danas čitam iz litetature je jedne nespretna usporedba (neki smatraju to i diverzijom koju su prihvatili mnogi autori kao istinu) srpskog autora miroslava pantića. u želji da 'raskrinka' masku dubrovačkog židova, posegnuo je za prastarim teatarskim rimskim običajima. prema literaturi rimljani su uistinu u sklopu teatarskih uskrsnih događanja priređivali poseban scenarij s maskiranim židovom, kojega bi na volujskim kolima provodili gradom izlažući ga pogrdama, mučenju i svakojakim nedaćama. na kraju, a 'pred smrt', taj je židov još trebao pročitati svjetini svoju komičnu oporuku (nešto slično spaljivanju današnjeg karnevala). ali to je bilo u rimu. preslika rima događala se je i prije, pa i držić lijepo kaže: "para li vam ovo malo mirakulo Rim iz Dubrovnika gledat".
ono što se sa sigurnošću zna, a to opet nije moglo biti predmetom zabrane, dubrovčani su se u velikom tjednu (preduskrsni tjedan) maskarili u čuvare kristova groba. maske su bile stražarske i to je bio obred pobožnosti i počasti. nigdje nije bilo židova.
danas je taj obred živ u mnogim hrvatskim, osobito jadranskim mjestima.
zanimljivo je samo da se, primjerice u metkoviću, i danas ti stražari zovu žudije.
istina, u crkvenim obredima (još to postoji) u jednom od dana velikog tjedna čegrtaljkama koje nose vjernici, tjera se baraba. ali to je samo gest, jer baraba (lik zločinca koji je oslobđen umjesto isusa) se ne pojavljuje u maski.
---
sad bi preskočila određena razdoblja dubrovačke povijesti i pisala više generalno o stvarnim začecima onoga što se danas podrazumijeva pod pojmom maškare s potrebnim uvodom u temu.
kako sam napisala izučavanje ili pisanje o dubrovačkom karnevalu je bilo manje više fragmentarno ili u sklopu opisa drugih događanja, a tumačenjem su se bavile najrazličitije profesije autora ovisno o kontekstu i temi rada.
kako su pokladni običaji sastavni dio etnologije, folkloristike pa i antropologije, stvarno istraživanje ove problematike je, neovisno o naizglednoj pojavnoj neozbiljnosti, još u začetku. tako se može govoriti samo o tome kako se nešto radilo, kada i kojim povodom, ukoliko i o tome postoji neki pisani trag.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
