|
|
UN TEMPO
13.06.2006., utorak
zlatarska ulica čije je ime nepromijenjeno do danas, nije više ulica 'od zlata' ni figurativno ni stvarno. to je tek uspomena na nekadašnja davna vremena kad su se iz malih i tamnih dućana čuli mekani udarci čekića ili zvukovi 'štancuna', a u vitrinama tražili novi unikatni predmeti kojim su se ukrašavali, ili koji su samo ukrašavali nečiji dom, a predstavljali određeni statusni simbol ili tek isticali bogatstvo (moć novca).
ulica se proteže od malene crkvice sv. jakova pipunara do straduna, kako sam rekla, uz same mire (zidove) sponze. zlatari, za današnje vrijeme, mnogi i nekih čudnih imena: prvonja, vasilije, maroje, krasin, dešimirov, radomir, paskoje, gjivo, utješen, pavko, ostavili su tu svoja remek djela. ipak najpoznatiji su bili onaj jerolim matov i marulo joanneo, jer su filigrane radili za katedralnu riznicu i svete moći.
Dubrovački relikvijar je prebogat i razlikuje se od drugih u dalmatinskim gradovima zbog toga što je on ujedno bio i Republička riznica, pa je uz religijske imao i političke razloge svoga nastanka. Stoga uz vjersku, ima kulturološku i svjetovnu dimenziju, koje također treba iščitati. Relikvijar dubrovačke prvostolnice bio je i nadahnuće umjetnicima i književnicima, a poznato je kako čak i William Shakespeare u svojoj komediji Na tri kralja spominje jedan grad u Iliriji s puno relikvijara - moćnika. Smatra se da time aludira na Dubrovnik. Jerolim Cavagnin, Jaketa Palmotić, Ivan Bunić Vučić i mnogi drugi opjevali su dubrovačke relikvijare u trenutku kad se vraćaju u dubrovačku prvostolnicu, spominjući stare dubrovačke svece Nereja, Ahileja, Paknkracija, Petrunjelu ..., a kojih se dotiče i car Konstantin Porfirogenet. Gledajući vrijeme nastanka moćnika, Dubrovnik za svako razdoblje ima kapitalne stvari. Tako je relikvija sv. Križa nastala u carigradskim radionicama 10. stoljeća, tu je Glava sv. Vlaha nastala u istim radionicama početkom 11. stoljeća. Ruka sv. Vlaha potječe iz radionica Palerma s početka 12. stoljeća. Tu su i relikvije normanskih, francuskih i drugih radionica, ali osamdeset posto njih je nastalo u Dubrovniku koji je u to vrijeme bio poznati europski zlatarski centar.
Velika trešnja 1667. godine uništila je mnogo sakralnog blaga u Dubrovačkoj Republici.
(v. lupis)
kuće su im bile ponad radnji. u odnosu na ostale dubrovačke obrtnike, iako se nisu isticale vanjskim sjajem, unutrašnjost tih kuća bila je u rangu onih bogatih pomorskih obitelji.
sve se šliještilo i bliještilo od ukrasa, što ručnog rada, što uvezenih predmeta.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
