Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

13.06.2006., utorak

dubrovkinje 16. i 17. stoljeća su nosile raskošan nakit, ali s mjerom i ukusom.
kako su kuće u gradu uglavnom istog tipa, to se je bogatstvo moralo pokazati na neki drugi način. jedan od načina je bio i ukrašavanje. po veličini smaragda, dijamanta ili bisera, znalo se kako je prošla nova plovidba, jer je novi nakit (prije neviđen) značio uspješan poslovni rezultat muža ili oca.
u opisu zlatnog nakita (a kolajna je bila nešto kao obveza na golom vratu vladike i to ovijena u nekoliko reda), kaže se da su duge kolajne po finoći izrade slobodno mogle blistati na bilo čijem vratu u dvoru moćnih svjetskih država.

mene osobno više fascinira narodna nošnja i nakit koji se je uz pojedinu od tih nošnji nosio. tu se nije takmičilo u težini zlata niti težilo za novim modernim izgledom. jednostavno, znalo se što se uz što mora staviti i kako. samo su stare kuće (misli se na stare rodove) mogle imati sve potrebno za ukras nošnje i po tome se je znalo tko je tko.

Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

tako je kolarin za sve narodne nošnje bio skoro isti. dugim mukotrpnim radom izrađivane su manje i veće bobice ('bobača') čipkasto filigranskom obradom, oblim vezenjem zlatne žice. nakit je trebao biti čvrst i trajan, jer se je nasljeđivao s koljena na koljeno. samo u slučajevima izumiranja roda ostavljao se dubrovačkim crkvama i samostanima da ga i dalje čuvaju.


Image Hosted by ImageShack.us

dubrovački su zlatari rezali kalupe za izradu novca republike još od 13. stoljeća. najpoznatiji pavo dubrovčanin (antonijević), ostavit će za sobom većinu crkvenih filigrana, ali i vrijedna djela profane zlatarske umjetnosti.

kako je republika imala profit i od vrijednih ruku zlatara i to ne baš mali, a zatari su radili do duboke starosti, dok god su ih služile oči i ruke, za njih su bile uvedene i posebne beneficije. zlatarska bratovština je za zlatare koji bi se našli u nevolji (bolest, propast) odredila na koji im se način ima pomoći u slučaju bolesti ili ekonomske propasti. (a ne danas. rekla sam ja više puta da bi se štošta dalo naučiti od predaka).

(fotografije, preslik, dube, 2006.)


- 20:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< lipanj, 2006 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO