|
|
UN TEMPO
09.04.2006., nedjelja
GRIJESI I KAZNE U DUBROVAČKOJ REPUBLICI
OKRUTNOST PRAVDE
napisala sam da su dubrovački kazneni rituali, utemeljeni na kaznenom zakonu, bili strogi, ali dosljedni i pravedni. no oni su bili istovremeno i vrlo okrutni (primjerice tamnice u kneževu dvoru, progoni na sv. andriju, a da ne govorim o pogubilištima). zajednički cilj svih tih obreda i rituala s folklornim elementima (pučkim i crkvenim) imala su osim osnovnog cilja kazniti prekršitelja i posebni cilj, upozoriti eventualnog budućeg prijestupnika na to, što ga, odvaži li se na grijeh, čeka.
kad se izvršenje smrtne kazne izmaknulo iz strogo urbane sredine i premjestilo u zone manje naseljenosti ili opustjelih područja, to je bilo ponovno učinjeno s konkretnim ciljem.
- ponajprije, prekršitelj je tim izlaskom izvan gradskih zidina postajao izopćenik iz društva iz sredine kojoj je pripadao prije počinjenja grijeha;
- drugi cilj je bio javno upozoriti svoj puk, ostatak dubrovačke regije i putnike namjernike, trgovce i svu čeljad koja se poslom slijevala u grad i odlijevala iz njegova urbanog ambijenta,
da se za grijehe plaća i životom.
upravo zato su i odabirane uzvišice uz prometnice i glavne gradske putove, koji su vodili prema istoku i prema zapadu (sjeverno se je uzdizao srđ, dok je s juga more oplakivalo gradske mire).
tijekom 17. stoljeća za jednu od deset slučajeva teških kaznenih djela, slijedila je smrtna kazna. ono što je (osim čina same smrtne kazne) bilo najokrutnije, a čime se je pribjegavalo u mnogim slučajevima je bilo izlaganje dijelova mrtvih tjelesa pogledima javnosti. treba naglasiti da je to ipak bilo u slučajevima najomraženijih zločinaca, ali bilo je.
zanimljiv je podatak da su mjesta izlaganja dijelova tijela bila često ostavljena na samom poprištu zlodjela. ovo je imalo simboliku rezanja zločina u korijenu, ali i poruka kako je epizoda s krivcem, koji je uznemirivao zajednicu završena, tako da društvena ravnoteža i mir ponovno vladaju državom.
bilo je slučajeva s ostavljanjem tjelesa ili njihovih dijelova uz granična područja, tik uz državnu granicu, čime se je naglašavala njezina jurisdikcija. po tim mjestima su posebno poznate konavle.
nit' morski grebeni i stijene nisu bile izuzete kao mjesta izlaganja tjelesa. imamo primjer s izloženim tijelima triju sicilijanaca, koji su ubijeni radi gusarenja, a tijela su im ležala na grebenima. *)
*)
grebeni je službeni naziv skupine strmih oštrih stijena na zapadnoj strani poluotoka lapad, na kojima se gnijezde galebovi.
|
|
|
| < |
travanj, 2006 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
|
1 |
2 |
| 3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
| 10 |
11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
| 17 |
18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
| 24 |
25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
