OKRUTNOST PRAVDE
napisala sam da su dubrovački kazneni rituali, utemeljeni na kaznenom zakonu, bili strogi, ali dosljedni i pravedni. no oni su bili istovremeno i vrlo okrutni (primjerice tamnice u kneževu dvoru, progoni na sv. andriju, a da ne govorim o pogubilištima). zajednički cilj svih tih obreda i rituala s folklornim elementima (pučkim i crkvenim) imala su osim osnovnog cilja kazniti prekršitelja i posebni cilj, upozoriti eventualnog budućeg prijestupnika na to, što ga, odvaži li se na grijeh, čeka.
kad se izvršenje smrtne kazne izmaknulo iz strogo urbane sredine i premjestilo u zone manje naseljenosti ili opustjelih područja, to je bilo ponovno učinjeno s konkretnim ciljem.
- ponajprije, prekršitelj je tim izlaskom izvan gradskih zidina postajao izopćenik iz društva iz sredine kojoj je pripadao prije počinjenja grijeha;
- drugi cilj je bio javno upozoriti svoj puk, ostatak dubrovačke regije i putnike namjernike, trgovce i svu čeljad koja se poslom slijevala u grad i odlijevala iz njegova urbanog ambijenta,
da se za grijehe plaća i životom.
upravo zato su i odabirane uzvišice uz prometnice i glavne gradske putove, koji su vodili prema istoku i prema zapadu (sjeverno se je uzdizao srđ, dok je s juga more oplakivalo gradske mire).
tijekom 17. stoljeća za jednu od deset slučajeva teških kaznenih djela, slijedila je smrtna kazna. ono što je (osim čina same smrtne kazne) bilo najokrutnije, a čime se je pribjegavalo u mnogim slučajevima je bilo izlaganje dijelova mrtvih tjelesa pogledima javnosti. treba naglasiti da je to ipak bilo u slučajevima najomraženijih zločinaca, ali bilo je.
zanimljiv je podatak da su mjesta izlaganja dijelova tijela bila često ostavljena na samom poprištu zlodjela. ovo je imalo simboliku rezanja zločina u korijenu, ali i poruka kako je epizoda s krivcem, koji je uznemirivao zajednicu završena, tako da društvena ravnoteža i mir ponovno vladaju državom.
bilo je slučajeva s ostavljanjem tjelesa ili njihovih dijelova uz granična područja, tik uz državnu granicu, čime se je naglašavala njezina jurisdikcija. po tim mjestima su posebno poznate konavle.
nit' morski grebeni i stijene nisu bile izuzete kao mjesta izlaganja tjelesa. imamo primjer s izloženim tijelima triju sicilijanaca, koji su ubijeni radi gusarenja, a tijela su im ležala na grebenima. *)
*)
grebeni je službeni naziv skupine strmih oštrih stijena na zapadnoj strani poluotoka lapad, na kojima se gnijezde galebovi.
Post je objavljen 09.04.2006. u 20:15 sati.