Šegrtski zapisi
srijeda, 07.04.2021.
Umro jedan od najvećih mecena...
J.J. Strossmayer: Jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti
Zapisi jednog vremena: 8.4.1905.
Dana 8. travnja 1905. godine napustio je ovozemaljski život Josip Juraj Strossmayer. Rođen je u Osijeku 4. veljače 1815. godine. Bio je đakovački biskup (bosanski i srijemski biskup), jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti i hrvatski političar.
Biskup kojemu su dignuti spomenici diljem Hrvatske, čovjek po kojemu su nazvane mnogobrojne ulice, trgovi, parkovi, ustanove koje su jedan od istaknutijih elemenata u vizuri gradova poput Đakova, Osijeka, Zagreba…
Nakon školovanja u Đakovu, Pešti (doktor filozofije), Beču (doktor teologije) bio je profesor u Đakovu, dvorski kapelan u Beču. Imenovan je biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije koncem 1849. dok je ustoličen tijekom sljedeće godine.
Također je bio zastupnik u Hrvatskom saboru, veliki župan Virovitičke županije (županije od Virovitice do Osijeka). Ovisno o političkim okolnostima promovirao je takozvanu južnoslavensku ideju iz koje se mogao iščitati i trijalizam Austro-Ugarske Monarhije.
Bio je na različite načine mecena današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (nekadašnja JAZU), Matice hrvatske, Matice dalmatinske, zagrebačkog sveučilišta… Njegovo je biskupovanje obilježila i gradnja katedrale u Đakovu, kao i palače JAZU u Zagrebu i osnivanje galerije.
Foto: Spomenik i bista u Đakovu i Osijeku, zgrada Rektorata Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Đakovačka katedrala
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, strossmayer, biskup
ponedjeljak, 05.04.2021.
Ban Ladislav Pejačević
Našičanin Ladislav Pejačević bio je hrvatski ban s osobnosti
Zapisi jednog vremena: 5.4.1824. – 7.4.1901.
Dao je ostavku u kolovozu 1883. godine na mjestu hrvatskog bana nakon što je shvatio da se od strane ugarske politike i vlasti u Beču ne poštuje hrvatski jezik kao službeni jezik na prostoru Banske Hrvatske (dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije)… Prema „uhodanoj praksi“ u drugoj polovici 19. stoljeća postavljali su se dvojezični natpisi (hrvatski i mađarski) na uredima državne uprave (u ovom slučaju na financijskim uredima).
Ladislav Pejačević bio je pripadnik velikaške obitelji Pejačević, hrvatski političar i hrvatski ban od 1880. do 1883. godine. Pripadao je tzv. našičkoj liniji Pejačevića. I njegov je sin Teodor bio hrvatski ban početkom 20. stoljeća. Našice su prema tome dali dva bana u dva-dva i pol desetljeća…
Rodio se u Sopronu 5. travnja 1824. godine. Nakon školovanja u Pečuhu, radio je u Virovitičkoj županiji, bio je i član Banskoga stola. Ističe se i kao jedan od članova skupine izaslanika koji su s ugarskom stranom u sklopu tadašnje novostvorene Austro-Ugarske Monarhije (1867. godine) utanačili Ugarsko-hrvatsku nagodbu (1868. godine). Prema nepisanom pravilu tadašnjeg plemstva na području Slavonije i Srijema bio je mađaron, odnosno unionist pri čemu se za njega zna pronaći zapis da je bio tzv. umjereni unionist.
Jedan je od zaslužnijih za današnji izgled velikog dvorca Pejačević koji je građen 1810-ih godina, a sredinom 19. stoljeća dodatno sređivan u skladu sa željama, potrebama i prestižem jedne od utjecajnijih obitelji Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
Tijekom njegovog je banovanja došlo do sjedinjenja Banske Hrvatske i Vojne krajine. To je bio jedan od koraka u procesu spajanja hrvatskih povijesnih prostora koji su bili razjedinjeni u sklopu države dinastije Habsburg tijekom ranog novog vijeka i tzv. dugog 19. stoljeća.
Foto: Ladislav Pejačević, Izvor: Proleksis enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
subota, 03.04.2021.
Uskrsni običaji
Uskrs i uskrsni običaji
YOUTUBE KANAL ŠEGRTSKI ZAPISI:
USKRSNI OBIČAJI
Svekrve su davale cvijeće snahama na Uskrs…
Ljudi su nosili tamniju odjeću prije Uskrsa…
Ljudi su nosili svečaniju, vedriju odjeću na Cvjetnicu, Uskrs…
„Vladala“ je tišina prije Uskrsa pa buka, pucanje, veselje…
Fotografije: Crkve u Slavoniji (Osijek, Đakovo, Našice, Valpovo, Donji Miholjac i crkve diljem slavonske Podravine)
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
107. brigada - "Baranja" 3.4.1992.
Operacija „Baranja“: Najpoznatija akcija Vukova s Drave, 107. brigade
Zapisi jednog vremena: 3.4.1992.
Prije 29 godina postrojbe su 107. brigade započele operaciju „Baranja“ tijekom ranojutarnjih sati (5:35 sati) 3. travnja 1992. godine.
Na pravcu Šibska Drava – Šibska Adica, lugarnica Topolje – prostor Pašnjak djelovala je 1. bojna.
Uz 3. satniju bili su i pripadnici Izvidničko-diverzantske satnije.
Na pravcu lugarnica Prud, lugarnica Repnjak za Baranjsko Petrovo Selo, na pravcu Orešanci, Sveta Ana djelovala je 2. bojna.
Karaula Torjanci, Medrović, Torjanski rit djelovao je dio 3. bojne s Diverzantskim vodom.
…
Nakon nekoliko sati (četiri do četiri i pol sata) pripadnici su hrvatske vojske držali oko 70% benta uz pretpostavke Zapovjedništva 107. brigade da su i drugi prostori u srpskim rukama bili pred padom. Prestanak je borbenih aktivnosti nastupio oko 12 sati pa je uslijedilo prelaženje vojnika preko Drave s baranjske na slavonsku stranu.
Autori Natko Martinić Jerčić i Slaven Ružić prenijeli su u knjizi 107. Vukovi s Drave (2017.) dijelove iz videozapisa sa sastanka koji se održao 9. travnja 1992. godine u Belišću: „Po mojoj (o.a. general Bobetko) ocijeni vaša jedinica je izvršila svoj zadatak. Ono što je bilo njoj dato u sklad sa tim zadatkom to nije vaša stvar, to je naša stvar i mi ćemo ići dalje redoslijedom stvari što je normalno… Vi ste na prvoj crti fronta i vi ste tu jako dugo… Da zaključim da su hrvatski vojnici, časnici i dočasnici pod vašim zapovijedanjem učinili maksimum što je u datim okolnostima bilo moguće, zašto to nije konačno onako kako se očekivalo, niste vi jedini bili u igri. Ono što se ticalo vas vi ste to učinili.“
Foto: Spomenik poginulim pripadnicima 107. brigade Hrvatske vojske
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, 107. brigada, domovinski rat
