Šegrtski zapisi
srijeda, 07.04.2021.
Umro jedan od najvećih mecena...
J.J. Strossmayer: Jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti
Zapisi jednog vremena: 8.4.1905.
Dana 8. travnja 1905. godine napustio je ovozemaljski život Josip Juraj Strossmayer. Rođen je u Osijeku 4. veljače 1815. godine. Bio je đakovački biskup (bosanski i srijemski biskup), jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti i hrvatski političar.
Biskup kojemu su dignuti spomenici diljem Hrvatske, čovjek po kojemu su nazvane mnogobrojne ulice, trgovi, parkovi, ustanove koje su jedan od istaknutijih elemenata u vizuri gradova poput Đakova, Osijeka, Zagreba…
Nakon školovanja u Đakovu, Pešti (doktor filozofije), Beču (doktor teologije) bio je profesor u Đakovu, dvorski kapelan u Beču. Imenovan je biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije koncem 1849. dok je ustoličen tijekom sljedeće godine.
Također je bio zastupnik u Hrvatskom saboru, veliki župan Virovitičke županije (županije od Virovitice do Osijeka). Ovisno o političkim okolnostima promovirao je takozvanu južnoslavensku ideju iz koje se mogao iščitati i trijalizam Austro-Ugarske Monarhije.
Bio je na različite načine mecena današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (nekadašnja JAZU), Matice hrvatske, Matice dalmatinske, zagrebačkog sveučilišta… Njegovo je biskupovanje obilježila i gradnja katedrale u Đakovu, kao i palače JAZU u Zagrebu i osnivanje galerije.
Foto: Spomenik i bista u Đakovu i Osijeku, zgrada Rektorata Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Đakovačka katedrala
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, strossmayer, biskup
četvrtak, 11.03.2021.
Đakovački biskup Ćolnić
Biskup Ćolnić – od Zagreba preko Bologne do Đakova…
Zapisi jednog vremena: 11.3.1699.
Josip Antun Ćolnić bio je đakovački biskup, odnosno bosansko-đakovački koji je rođen 11.3.1699. godine.
Nakon školovanja u Beču i Rimu bio je zagrebački kanonik, katedralni đakon u Zagrebu. Sredinom 18. stoljeća došao je na čelo Bosansko-đakovačke biskupije, obnašao je i dužnost velikog župana Požeške županije. Tijekom njegova biskupovanja nastavila su se osnivanja župa i obnova sakralnih objekata. Također je u skladu s gospodarskim procesima 18. stoljeća promovirao uzgoj dudova svilca na području đakovačkog vlastelinstva. Sudjelovao je i u procesima spajanja Srijemske i Đakovačke biskupije. Umro je 17.2.1773. godine.
Foto: Zgrada OŠ Josipa Antuna Ćolnića u Đakovu
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
četvrtak, 04.02.2021.
Strossmayer, biskup i mecena
Rođen J.J. Strossmayer: Jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti
Zapisi jednog vremena: 4.2.1815.
Josip Juraj Strossmayer rođen je u Osijeku 4. veljače 1815. godine. Bio je đakovački biskup (bosanski i srijemski biskup), jedan od najvećih mecena u hrvatskoj povijesti i hrvatski političar.
Nakon školovanja u Đakovu, Pešti (doktor filozofije), Beču (doktor teologije) bio je profesor u Đakovu, dvorski kapelan u Beču. Imenovan je biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije koncem 1849. dok je ustoličen tijekom sljedeće godine.
Također je bio zastupnik u Hrvatskom saboru, veliki župan Virovitičke županije (županije od Virovitice do Osijeka). Ovisno o političkim okolnostima promovirao je takozvanu južnoslavensku ideju iz koje se mogao iščitati i trijalizam Austro-Ugarske Monarhije.
Bio je na različite načine mecena današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (nekadašnja JAZU), Matice hrvatske, Matice dalmatinske, zagrebačkog sveučilišta… Njegovo je biskupovanje obilježila i gradnja katedrale u Đakovu, kao i palače JAZU u Zagrebu i osnivanje galerije.
Foto: Josip Juraj Strossmayer, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, strossmayer, biskup
utorak, 08.12.2020.
Slavonac u vrhbosanskoj nadbiskupiji
Prvi vrhbosanski nadbiskup slavonskih korijena
Zapisi jednog vremena: 8.12.1918.
Josip Stadler, prvi vrhbosanski nadbiskup, filozof i teolog rodom iz Broda (Slavonski Brod) umro je 8. prosinca 1918. godine.
Nakon studiranja filozofije i teologije na Gregoriani (Rim) i zaređenja za svećenika radio je između ostaloga i kao profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Kao vrhbosanski nadbiskup osnovao je tiskaru, gimnaziju u Travniku, izdavao list Srce Isusovo… Tijekom njegovog biskupovanja izgrađena je katedrala u Sarajevu (1880-ih godina).
Ostavio je iza sebe veliki znanstveni doprinos u filozofiji s djelima: Logika: Dijalektika, Opća metafisika ili ontologija, Naravno bogoslovlje… Također je i prevodio evanđelja i Djela apostolska.
Foto: Josip Stadler, Izvor – Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
četvrtak, 19.11.2020.
Biskup Ć. Kos: Duhovnik pa žrtva terora i dugogodišnji biskup
Biskup Ćiril Kos: Duhovnik pa žrtva terora i dugogodišnji biskup
Zapisi jednog vremena: 19.11.1919.
Godine 1919. rođen je Ćiril Kos u Hrvatskom zagorju. Tijekom 1920-ih godina preselio se s obitelji u Harkanovce. Osim školovanja u spomenutom slavonskom selu proveo je dane u školskoj klupi i u Osijeku i Đakovu. Nakon što je zaređen za svećenika 1940-ih djelovao je kao svećenik u Srijemskoj Mitrovici, Trnjanima. Također je djelovao kao duhovnik, biskupski tajnik, urednik Vjesnika biskupije…
Krajem se 1950-ih godina nastavio teror nove komunističke vlasti prema svećenstvu Katoličke crkve pa je u jednom od poznatih procesa bio uključen i Ćiril Kos. Uhićen je i osuđen na sedam godina zatvora, ali je izašao 1962. godine.
„Točno šest mjeseci nakon smrti biskupa Stjepana Bäuerleina, tj. u subotu, 9. veljače 1974. godine, u podne, objavila su zvona đakovačke katedrale-bazilike u Đakovu i cijeloj biskupiji radosnu vijest: “Habemus episcopum”! Kancelar, mons. Rudolf Šverer, priopćio je tu vijest svećenicima sabranim u prostorijama svećeničkog kluba, a Josip Sokol, veliki prepozit Stolnoga kaptola održao je prvo pozdravno slovo. Izbor Ćirila Kosa za đakovačkog i srijemskog biskupa bio je izraz plebiscitarne želje svećenika da upravo on preuzme biskupsku službu u našoj obudovjeloj biskupiji. Da je to bila želja i pobožnog puka, koji je većinom poznavao novog biskupa, potvrđuje veliko mnoštvo koje se sabralo na svečanost biskupskog ređenja 17. ožujka.“ (M. Srakić, Mons. Ćiril Kos, biskup - život i djelo, Diacovensia: teološki prilozi, Vol. 11 No. 1, 2003.)
Foto: Ćiril Kos, Izvor - HKM
