Šegrtski zapisi
ponedjeljak, 05.04.2021.
Ban Ladislav Pejačević
Našičanin Ladislav Pejačević bio je hrvatski ban s osobnosti
Zapisi jednog vremena: 5.4.1824. – 7.4.1901.
Dao je ostavku u kolovozu 1883. godine na mjestu hrvatskog bana nakon što je shvatio da se od strane ugarske politike i vlasti u Beču ne poštuje hrvatski jezik kao službeni jezik na prostoru Banske Hrvatske (dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije)… Prema „uhodanoj praksi“ u drugoj polovici 19. stoljeća postavljali su se dvojezični natpisi (hrvatski i mađarski) na uredima državne uprave (u ovom slučaju na financijskim uredima).
Ladislav Pejačević bio je pripadnik velikaške obitelji Pejačević, hrvatski političar i hrvatski ban od 1880. do 1883. godine. Pripadao je tzv. našičkoj liniji Pejačevića. I njegov je sin Teodor bio hrvatski ban početkom 20. stoljeća. Našice su prema tome dali dva bana u dva-dva i pol desetljeća…
Rodio se u Sopronu 5. travnja 1824. godine. Nakon školovanja u Pečuhu, radio je u Virovitičkoj županiji, bio je i član Banskoga stola. Ističe se i kao jedan od članova skupine izaslanika koji su s ugarskom stranom u sklopu tadašnje novostvorene Austro-Ugarske Monarhije (1867. godine) utanačili Ugarsko-hrvatsku nagodbu (1868. godine). Prema nepisanom pravilu tadašnjeg plemstva na području Slavonije i Srijema bio je mađaron, odnosno unionist pri čemu se za njega zna pronaći zapis da je bio tzv. umjereni unionist.
Jedan je od zaslužnijih za današnji izgled velikog dvorca Pejačević koji je građen 1810-ih godina, a sredinom 19. stoljeća dodatno sređivan u skladu sa željama, potrebama i prestižem jedne od utjecajnijih obitelji Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
Tijekom njegovog je banovanja došlo do sjedinjenja Banske Hrvatske i Vojne krajine. To je bio jedan od koraka u procesu spajanja hrvatskih povijesnih prostora koji su bili razjedinjeni u sklopu države dinastije Habsburg tijekom ranog novog vijeka i tzv. dugog 19. stoljeća.
Foto: Ladislav Pejačević, Izvor: Proleksis enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
petak, 05.03.2021.
Dora Pejačević
Dora Pejačević – hrvatska skladateljica austro-ugarskog kulturnog kruga
Zapisi jednog vremena: 5.3.1923.
Prije gotovo jednog stoljeća (5.3.1923.) napustila je svijet hrvatska skladateljica Dora Pejačević.
Dok je djetinjstvo provodila u Našicama ušla je u svijet glazbe kojemu je doprinijela tijekom ostatka života. Tijekom školovanja upoznala se sa sviranjem glasovira, violine i kompoziciju. Tijekom nešto više od tri desetljeća života provodila je vrijeme u umjetničkim i intelektualnim krugovima u skladu sa svojim odgojem, obrazovanjem i svojevrsnim načinom života plemstva Austro-Ugarske Monarhije.
Skladala je minijature za glasovir, violinu i glasovir, orkestralna i komorna djela, popijevke za glas i orkestar. Također je skladala i glasovirski koncert za koji se tvrdi da je prvi u hrvatskom glazbenom svijetu, kao i Simfonija u fis-molu za koju se navodi da je prva moderna hrvatska simfonija. U djelima možemo uočiti elemente romantizma i impresionizma.
Umrla je u Münchenu 5. ožujka 1923. godine.
Foto: Dora Pejačević, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Pejačević, skladateljica
