Bez motiva ni riba ne pliva

ponedjeljak, 30.10.2006.

NOVO POGLAVLJE

Jednom samo malo niže u jednom od postova spomenula formulu po kojoj živim: SVE SE U ŽIVOTU DOGAĐA S RAZLOGOM I U SVEMU ŠTO SE DOGODI UVIJEK TREBA NAĆI POZITIVNU STRANU....

E pa vratimo se mi toj formuli. Svašta se živu čoviku izdogađa u njegovom životu, šta dobrih šta loših stvari, ali sve što se dogodilo, bilo je nekad davno, u djetinjstvu, prije nekoliko godina, prije mjesec dana, jučer, ili prije minut-dva... Dogodilo se, ne može se promijeniti, ne može se utjecati na to... namcor Uvijek će postojati to dogodilo se. I ne možemo izbrisati tu minutu, taj osjećaj, tu sreću ili tugu... I ne trebamo ni promišljati "...eh da mi je vratit dane i promijeniti to...". Treba samo prihvatit činjenicu da je tako i da smo tu radi toga da se nešto događa... Nešto zbog čega guramo naprijed, nešto zbog čega živimo, nešto zbog čega se mijenjamo... rolleyes Ovaj put opet pričam o ljubavi, kao da je to jedino što se u mom životu događa, nekakva ljubav... A od ljubavi ni LJ... zaliven

Što je to ljubav uopće..? Opet se dijete budi u meni, gleda me onako dječjim očima s odrazom moje duše u njima i pita me onako nevino... a ta je to jubav?

Jeli to kad nekog voliš, ono kad drhtiš kraj njega, sama pomisao na njega te uznemirava...
Ili je to kad kraj nekoga ne moraš razmišljati u nijednom trenutku tko si ni šta radiš nego si baš onakva kakva si sa samom sobom...
Ili je to ipak kad u krevetu osjetiš da vodite ljubav a ne seskate se...
Ili je to kad si za njega spremna odreći se sveg svojeg da dišeš s njim isti zrak...
Ili je to kad nekog poštuješ i cijeniš jer te drži kao kap vode na dlanu i skida ti zvijezde s neba...
Ili je to ........................

Mogu do sutra. Do preksutra. Do kraja života....

Sve je to ljubav... kiss Ali jeli ona prava? E to ovisi o nama hoćemo li je znati cijeniti i sačuvati kad dobijemo priliku za nju... Hoćemo li se moći uhvatiti u koštac s njezinim Veličanstvom Ljubavi... Rijetki se usuđuju, zato su i rijetki parovi LJUBAVI...

Mogla sam probat... Mogla sam dati sve... Opet ja... Opet sama za dvoje... Opet nema tko da me prati... A priča o ljubavi... cerek

Evo svanuo je novi dan jutros, kako sam i rekla... Sutra je još noviji... Zima je došla zajedno s mojim novim poglavljem, uvlači mi se u kosti kao i hladnoća koju osjećam oko srca... Puno sam tražila, previše ljubavi... Tko mi je kriv što je dajem u neograničenim količinama pa mislim da i netko drugi to može. lud

Od sutra ću sve napraviti za novo poglavlje. Zatvaram i ovu priču. Glavni likovi dobit će stvarne obrise i pojavljivat se u nekim budućim sagledavanjima života, ali bajci je kraj zaliven . Na žalost ovo nije bajka koju ću moći pričati svojim unucima pred spavanje jer djeca ipak zaslužuju happy end. Vrijeme je da se pokrenem, da se nasmijem rofl onom ljetu 2006. i Zrću na kojeg vjerovatno neću više nikad otić. Sve sam tamo vidila šta sam imala. Neka i ono ostane u bajci. Vrijeme je da počnem mislit na sebe, da volim sebe i žrtvujem se za sebe... wink

Vi ste mi prijatelji moji dragi svjedoci da ću dati sve od sebe, da započnem neku novu bajku. Možda ovaj put bude bajka s happy endom...

cerek party

30.10.2006. u 23:55 • 12 Komentara • Print • #

nedjelja, 29.10.2006.

PRIJATELJSTVO NAKON LJUBAVI

Evo mislim da je na novonastalu situaciju ovo najprikladniji nastavak. Dakle dragi moji čitatelji... Nakon mog Y kojeg smatram nekakvom mojom nesuđenom drugom polovicom, misleći da su se strasti slegle i došavši do nekakvog prividnog zaključka da je sve to možda ipak bila ljetna avantura, Hooligan se uputio u "Tovargrad" da bude moj frend. Nervoza je rasla svakim danom, misli su se rojile, situacije su se pokušale zamisliti i slijedile su pripreme na ponovno viđenje mog Y u totalno različitim okolnostima... Nisam se najbolje osjećala, živci su u subotu dosegnuli vrhunac. Tovarica je bez obzira na sve svoje najdraže BBB dečke odlučila dočekat kako i priliči jednoj Dalmatinki, gradele (doduše nije riba nego meso...), pome, žene, crno vino i dobro raspoloženje... party Žene su dale sve od sebe, bile smo prave kuharice njami ... Stigao mi Frend Y na večer, sit, nije se nadao da je Tovarica nekad vrijedna, nije ni okusio večeru... rolleyes Nema veze, pojelo se, žene su se udavile u spizi hehehe... To smo kao htjele napravit iznenađenje kad im nismo rekle da radimo večeru, a u stvari smo znale ako im kažemo da će nam sve pojest.. naughty

No da ja malo skratim, kao što obično takve večeri bivaju utopili smo se u alkoholu... Ali doslovno utopili. lud Sve je počelo bezazleno s pivom, ali Ninin plan kako ušutkati Juđa je završio vrlo zanimljiv. Juđ čovjek od svojih 100-tinjak kila, ono čovik i po koji se ne prestaje kreveljit satima, je nakon nekoliko vodki redbull postao Deadbull nut . Doslovno... (šteta šta sad ne znam kako staviti slike na blog da Vam pokažem kako izgleda bik koji spava hehehe Deadbull...)! Dakle Juđ umro, Nina ga slijedi sa dolaskom iz sobe i izjavom: "Majo, brumala sam ti u sobi..."! Nina ovim putem još jednom VELIKO HVALA na tvojoj dobroj duši što si sama rješila sve jer ne znam kako bi to izgledalo da je netko drugi napravio headbang . Zaboravih spomenuti da su nam iz Karlovca došla 3 dečka,Y, Deadbull i Karlovački bosanac (zanimljiva kombinacija blabla ) a dočekale su ih Tovarica i njenih 2 legendarne čubice (Nina i Goge od jučer specijalizirane za zapaliti vatru za gradele), jedna ludača (Mrla) i njena Pinky Winky teta. Čubice su pratile moj ritam alkoholiziranja, druge dvije su bile trijezne i izgledale kao su pogriješile tulum rofl ...

Sve je bilo thumbup LUDILO BRALE, dok alkohol nije počeo raditi svoje, dok nije vino počelo govoriti istinu... Iskre su frcale ali sam ih nekako kontrolirala čak sat vremena, i onda je počelo... Emocije su nahrupljivale kao lava, ono malo pomalo i šou program... Nisam se odavno isplakala zbog jebene sudbine, i nije mi žao suza, ža mi je večeri, rijetke su večeri s njim da ih sad trošim na suze i to sam pogriješila... Moram priznat oprali su me osjećaji za koje sam se nadala da su se bar malo smirili, smanjili, a kad ono opet sam na početku svoje mizerije... Plakao je i Y. Nije mu bilo lako. Nemojte mislit da je on skrivio moje suze... Skrivio ih je Život. Nismo mi krivi što smo se zavolili u krivom Životu... Trudila sam se kad sam isplakala ogorčenost i tugu, da sakrijem svoju želju u očima, ali ne čisto seksualnu želju, nego želju za njegovom toplinom, za njegovim dodirom, za njegovim usnama, za njim, za mojim Y, samo mojim... Joooooooooooooooooj.... Pogađate... Nisam uspila, i povukla sam se. Utekla sam u krevet, s potajnom nadom da će mi doći.. Čekala sam ga neko vrijeme, prestala sam plakat, sad sam se samo nadala... Iako sam znala da ne smijem, da smo mi FRENDOVI, koji se VOLIMO, nadala sam se... Zaspala sam u nadi... Probudila sam se s njegovim leđima pred očima, kraj mene. Y i ja u istom krevetu... I šta sam trebala? Okrenuti mu dupe i reći Noć prika? Drago mi je da te vidim...? Ili sam se trebala sklupčati kraj njega i tiho jecati u noći vapeći za njegovom toplinom? Ili sam trebala reći jebeš sve daj mi bar da te osjetim pa kako bilo, makar to bio samo sex...?

Ostavljam Vam da sami skontate što sam napravila... Ujutro sam se probudila s nekakvim olakšanjem... Bilo mi je nekako lakše kad sam shvatila da ga stvarno volim na jedan poseban način. Lipo je to kad znaš da si sposoban voljeti...

Malo sam se dala u preveliko i naširoko prepričavanje večeri, a nisam dotakla dovoljno bit... A to bi bilo dragi moji čitatelji i dragi moj Y da prijateljstvo nakon ljubavi, pogotovo ove naše ljubavi... NIJE MOGUĆE!!! O čemu mi uopće pričamo, kakvo prijateljstvo, kakva zajebancija... Kad me pogledaš želim te, kad se nasmiješ želim te, kad me zajebavaš želim te, kad te nema želim te... A ne mogu te imat... Onda te ne želim za prijatelja... Oprosti ali ne mogu glumit, ne mogu te ne želit, a ne mogu željet prijatelja.... Možda jednog dana... Možda budemo frendovi... Možda budemo ljubavnici... Možda se više nikad ne vidimo.... Možda... Sve je moguće... Ali baš sve... Osim naše ljubavi jer smo tako odlučili, iako iskreno , nisam sigurna da smo trebali tako kukavički odustat zbog jebenih 300 kilometara... Jer dragi Y... I sad te želim.

BALAŠEVIĆ: sve prave su ljubavi tužne...

Customize your blog

POSTOJE U NAMA NEKE NEPREVODIVE DUBINE...
POSTOJE U NAMA NEKE STVARI NEPREVODIVE U RIJEČI...
VOLIO SAM JE TAKO LAKO A TAKO SAM TEŠKO TO ZNAO DA POKAŽEM...

party

Živili ljudi... Hvala što ste me saslušali, bol me prilično jede večeras, ali znam da već ujutro sviće novi dan...

29.10.2006. u 22:06 • 4 Komentara • Print • #

petak, 20.10.2006.

SUDBINA

Kroz cijeli moj život muči me pitanje da li je stvarno sve zapisano u zvijezdama... Da li je naš život , život svakog pojedinca stvarno unaprijed određen... Da li je Sudbina ta koja kroji našu sreću i nesreću, a mi samo pijuni na ploči života koji možemo utjecat na Sudbinu jedino kad nam ona odluči dati priliku da biramo, pa nekad izaberemo dobro nekad loše..., ali opet se sve svodi na to kako Sudbina odluči da treba biti... rolleyes

Iz ovih rečenica bi se između redaka moglo pročitat da nisam katolkinja i ne vjerujem u Boga... Iskreno vjerujem da me netko čuva, kako kaže Balašević: Netko to od gore vidi sve, povlači te konce i igra se... Ali tko je to, jeli to Bog, jeli to neki moj anđeo, jeli to Sudbina... Misterija koja će me pratiti cijeli život...

I tako i danas razmišljam tko povlači ove moje konce, tko se igra sa mojom Sudbinom, tko određuje put kojim kročim? I naravno, koliko ja sama mogu utjecat da se sve odvije na najbolji mogući način za mene? Moja formula: SVE SE U ŽIVOTU DOGAĐA S RAZLOGOM I U SVEMU ŠTO SE DOGODI UVIJEK TREBA NAĆI POZITIVNU STRANU.... Živim život najbolje što mogu upravo po formuli... Ali u toj formuli mi nekad tj. često ostaje jedna nepoznanica. cerek

x - JA
y - ON
x+y=xy

E pa taj y me jebe... Nakon svakog razočarenja (a bilo ih je hvala Bogu), nakon svakog prekida veze koja je trajala nekad mjesec nekad dva nekad tri ali preko deset mjeseci nikad... tješim se (po formuli) kako je netko gore za mene pripremio neki Y zbog kojeg ću zaboraviti na svu bol i tugu koju sam osjetila do sada...

Jednom sam već rekla da je lijepo kad shvatiš da na svijetu stvarno postoji tvoja druga polovica, ali što kad shvatiš da iz nekog razloga nikad nećete biti jedno... U svakom slijedećem Y tražim svoju polovicu, uspoređujem je sa nesuđenom polovicom i naravno nitko ne prolazi test jer tražim upravo njega... bang Do kada ću tako ne znam, hoću li ga jednom zaboraviti i sjetit ga se tek kad nađem negdje sliku, ili ću cijeli život živit sa saznanjem da pravi Y stvarno postoji ali da ga ja neću imati za sebe ili ću se poigrati sa svojom dragom Sudbinom kao što se ona igra sa mnom i zgrabiti svog Y kad tad, usprkos njenoj odluci da nikad ne budemo jedno...

Tko zna, možda tek onda shvatim da to uopće nije taj Y koji mi nedostaje... rofl

p.s. Nemo ti si jedan veliki Y kiss

20.10.2006. u 10:06 • 25 Komentara • Print • #

četvrtak, 12.10.2006.

NAJNOVIJA SPRDAČINA OD ZAKONA

Image hosting

Nisam se baš puno potrudila da prekopam baš cijeli internet i blogovsku populaciju, ali ono što sam pogledala nisam primjetila da se itko dotaknuo teme koja me kopka... Dakle Vlada je odlučila da je pušenje marihuane iznimno težak prijestup, te se u slučaju da Vas uhvate u konzumiranju samo jednog Jointa možete pozdraviti s Vašim bližnjima na najmanje 3 godine koje ćete provesti u zatvoru... burninmad

Realno gledajući uvjerena sam da bi u tom slučaju najmanje 50% hrvatskog stanovništva trebalo provesti određeno vrijeme u ćuzi... lud

Ja prva, ja ne bi smila ni izać do kraja života, ako ćemo tako gledat... smokin

Marihuana i Heroin su postali ravnopravni pred očima suda... Dakle jedan JOINT i jedna IGLA su jednako štetne... Svašta sam očekivala od naše države, ali ovakav rasplet situacije, iskreno ne. headbang

Nije da sam za legalizaciju jer bi to onda bilo preseravanje, ali za jedan fucking JOINT da se prema meni ponašaju kao prema okorjelom kriminalcu... Doživjela sam to i prije ovog zakona, tako da znam o čemu govorim. Više ne smijem to doživjeti jer će se moj život, karijera i snovi rasprsnuti kao balunčić od sapunice za sekundu... eek

Nisam više djevojčica, odrasla sam ili sam taman u toj završnoj fazi, ovisi po čemu se mjeri odrastanje... Sama odlučujem o svom životu, sama se brinem za sebe i sama stojim iza izjave da mi je JOINT u životu donio samo dobre stvari... rofl

Nekome paše nekome ne paše... Ja bih rado svojoj majci umjesto svih onih popijenih apaurina, helexa, persena i sličnih sranja dodala trubu i gledala je kako se glupavo smiješi svojim "problemima"... Mnogo se ideja, odluka, lijepih riječi, viceva, smijanja, pjesama i utjehe rodilo upravo u tim blaženim trenucima napušavanja... Neki kažu da trava muti razum kao i bilo koje drugo opojno sredstvo, meni ga razbistri... kad zapalim shvatim da imam glavu kojom trebam donosit odluke a ne srcem koje se uvoijek prevari u prosudbi situacije i čovjeka... cerek

I sad se ja ljudi moji pitam, tko je ovdje lud? zujo

p.s. Sad sam trenutno trezvena i ovaj moj tekst bi bio puno bolji, sadržaniji, opisniji i svrsishodniji da nisam... dead

Bigoo

12.10.2006. u 11:54 • 3 Komentara • Print • #

subota, 07.10.2006.

KUĆANICA, DJEVICA ILI KARIJERISTICA?

Ljeto je gotovo, na izmaku je snaga... Svaki dan se sunce trudi da me zavara... Ali znam da je zima iza ugla, vreba samo kad će nam utirat led u kosti... Brrrrrrr... Odma mi je jasno da ću vrlo brzo svoje izlaske iz kuće svesti na odlaženje na posao i kući u toplo... Najvjerovatnije ću uzet ovu Max Tv i ležat cilu zimu... Da mogu bit životinja definitvno bi bila medo... Zimski san, prst u uvo i jebe ga se... nema večeg gušta nego sist na plažu uz more, udrit trubu, uzet pivu, pivat, zajebavat se i dočekat jutro... Samo nestalo je tih pravih druženja... Sve se svodi na mondena mjesta... Ti famozni lokali u kojima vrijedi pravilo... Di svi, tu i mali Mujo... Pa je tako vaše mjesto izlaska ili prepuno ili preprazno...

Ljude ne želim komentirat i njihov pojam izlaska jer eto ima nas svakavih, možda sam ja u kurcu, a ne sve one fufice i momci koji su napaljeni na takvu vrstu žena... Meni je izlazak=plesanje. Cilu večer, nema stajanja, ples, piva i šou... I tako ja vrtim guzicama i umjesto da privlačim, oko mene se uvijek stvori nekakva praznina... Momci ne vole rasplesane žene... Ili?

Ima jedna stvar koja me muči i želim MUŠKE odgovore i ženska iskustva s istim...

Radim od 18-te, imam svoje auto, svoju plaću, svoj stan... Neovisna, slobodna i luda... Nisam prepičkasta, ne volim take (visoke cipele), ali nekad se ipak spičkam (posao zahtijeva), ne šminkam se puno jer mrzim skidat šminku, i pred ogledalom provodim minimalmo MINUTA...

Muškarci me doživljavaju kao prijetnju, kao nekoga s kim bi se trebali natjecat, nisam im napeta jer previše kužim, jer nisam glupo žensko koje trepće okicama i klima glavu jer je ON najpametniji, najdivniji i najzgodniji muškarac... Nemam namjeru bit glava kuće, a ni kućanica...

PITANJE: Boje li se muškarci uspješnih i ambicioznih žena, pogotovo ako je taj uspjeh nastao prije nego su zakoračili u njen život? Da li muškarac zaista za svoju životnu suputnicu želi kućanicu, po mogućnosti djevicu... tj. ono kako kažu: dama na ulici, kurva u krevetu i kraljica u kužini...

Zar ne bi volili da možete svojim prijateljima reći npr. ovo je moja cura/žena/draga, podpredsjednica sindikata/profesorica na fakultetu (ovo sam primjetila da pali, vjerovatno zbog nekih maštarija iz djetinjstva)/direktorica hotela... ? Još uvijek muškarce boli i smeta ako je žena uspješnija od njih... Ali kakvi su nam muškarci zadnje vrijeme, iskreno meni uopće nije problem biti uspješnija od njih, ali jesam li zato osuđena da umrem sama i nesretna... Ali s karijerom??

Prosvijetlite me, jesam li pogriješila što želim biti JA, neovisna o muškarcu (financijski) a opet ovisna (emocionalno)...?

07.10.2006. u 19:57 • 2 Komentara • Print • #

petak, 06.10.2006.

Može li se zaraditi na inetrnetu?

Eto život me doveo pre ekran, nisam mislila da će se moj posao svoditi na kompjuter... ali eto život je nepredvidiv... I tako sjedim ispred ekrana već godinu dana... Nije da nisam nikad prije sjedila ispred njega, ali ne ovoliko često i dugo... zujo Naravno počeci su uvijek smiješni... rofl

Prvo sam otkrila messengera... thumbup

Pa iskricu... headbang

Smokva me baš nije privukla... zaliven

I još nekoliko linkova koji su mi oduzeli puuuuuuuuuuunooooooooo dragocjenog vremena a ni za što... namcor

I ONDA SAM OTRILA RIBAFISHA... Čula sam za blogove, ali nisam se obazirala... Sad sam sretna jer sam oduvijek sebi govorila: stavi na papir misli i događanja, strahove i ljubavi... Trebat će ti jednog dana kada budeš senilna starica... Pa kad me netko pita di mi je prošla mladost da se nasmijem i započnem svoju priču...

Počelo me zanimati zadnje vrijeme jeli moguće nekako unovčiti ovo moje sjedenje za kompjuterom po cijele dane... U uredu sam od 9-5,6,7,8 non stop sam onlajn, pa čak i kad dođem doma navečer... Zašto bih samo sjedila... I jučer sam došla do zanimljivog linka:

http://dashofer.webzarada.com?a_aid=7c502f16

Moja ženska znatiželja nije odolila, ne znam hoće li Vaša... Pogledajte, pokušajte, ako se nalazite u istoj situaciji kao i ja, i imate vremena da prosurfate svaki dan... ZAŠTO NE? party

E i volila bi čut i nekakvo mišljenje o ovome, ne mora odmah, može i kasnije...

smijeh