_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

„Pomoć u kući starijim osobama“ u Promini i Kistanjama

Tema iz naslova često se spominjala na promina.blog.hr-u, kako u mojim postovima, tako i u komentarima čitatelja.
Nedavno sam razgovarao sa voditeljem programa „Pomoć u kući starijim osobama“, Miroslavom Petrovićem. Dogovorio sam s njim da za čitatelje promina.blog.hr –a napiše koju riječ, kako bi zainteresirani Prominci i Prominke znali u kojoj je fazi sada taj Projekt.

Evo Miroslavovog teksta u cjelosti:



********************************************************************************************

Pomoć u kući starijim osobama

Na području općina Kistanje i Promina se od 1. kolovoza 2010. godine provodi Program Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti „Pomoć u kući starijim osobama“.
Opći cilj Programa je unaprjeđenje kvalitete življenja i osiguranje dostojanstvenog života za najranjivije skupine starih i nemoćnih osoba na ovom području te smanjenje njihove socijalne izoliranosti.
Provoditelj Programa je Organizacija za građanske inicijative (OGI) koja ima dugogodišnje iskustvo u provedbi projekata, uključujući i područje socijalnih usluga (projekti u okviru europskih programa CARDS, IPA, PHARE). Organizacija raspolaže s ljudskim i materijalnim resursima za provedbu ovog projekta.
U Program je uključeno ukupno 100 korisnika/ ca, po 50 u svakoj općini, a odabirani su na temelju obilaska, razgovora i procjene njihovog psihofizičkog stanja te uvjeta življenja. Pri odabiru je korištena lista potencijalnih korisnika koju je za općinu Promina sastavila Ana Pokrovac, medicinska sestra u mirovini, koja je vrlo dobro upućena u probleme starijih i nemoćnih osoba na ovom području, sa svojim timom.
Kriteriji prema kojima su izabrani korisnici/ ce su: dob (stariji od 65 godina), zdravstveno stanje, samački ili život u staračkoj zajednici te, u određenim slučajevima, nedostatak adekvatne skrbi od strane djece ili rodbine.

Besplatne usluge koje se pružaju u provedbi ovog Programa, podijeljene po skupinama, su:

• organiziranje prehrane
• kućni poslovi i uređenje okućnice
• osobna higijena i osnovna zdravstvena skrb
• psihosocijalna podrška
• posredovanje u ostvarivanju raznih prava

Na provedbi Programa su zaposlene ukupno 3 gerontodomaćice, 1 gerontodomaćin i 2 pomoćna radnika, u obje općine. Svaki/ a gerontodomaćin/ ca je zadužen/ a za 25 korisnika/ ca.
Na području općine Promina djelatnici koriste službeni općinski automobil isključivo za potrebe Programa, a sredstvima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je nabavljen alat i ostala oprema.
Provedba ovog Programa je uvelike poboljšala život korisnika/ca od kojih mnogi nisu bili u mogućnosti obavljati osnovne životne potrebe. Pošto je ovo područje loše prometne povezanosti i infrastrukture mnogi korisnici/ce nisu u mogućnosti redovito odlaziti liječniku, pribaviti lijekove ili obaviti administrativne poslove u Drnišu ili Kninu. Svim takvim korisnicima izvoditelji svakodnevno odlaze u gradove obaviti administrativne poslove (osobni dokumenti, zdravstvene participacije, ortopedska pomagala, socijalna skrb, Caritas, Crveni križ…), dostaviti im lijekove i namirnice ili ih prema potrebi odvesti liječniku opće prakse u Oklaj i Kistanje te specijalistu u Knin.
Jedan od najvećih problema starije populacije u zimskim mjesecima je i priprema ogrjeva. Ova usluga je jedna od najtraženijih i izvoditelji Programa ju redovito obavljaju, pošto mnogi korisnici/ce imaju vlastita drva, ali nisu u mogućnosti sami pripremiti ogrjev ili platiti nekomu da to učini.
Krajem studenoga je u suradnji s oklajskim domom zdravlja napravljena akcija cijepljenja zainteresiranih korisnika/ca protiv sezonske gripe. Korisnici/ce su na cijepljenje prevoženi automobilom i odmah nakon toga vraćeni svojim kućama. Ovom akcijom su obuhvaćene i starije osobe koje nisu formalni korisnici/ce usluga iz Programa, a koje nisu imale druge mogućnosti prijevoza. Korisnike/ce koji nisu bili sposobni za vožnju je u njihovim domovima cijepila dr. Manda Gojčeta.
Općina Promina je u prosincu donirala i određenu količinu drva za ogrjev, koja su nakon analize potreba korisnika/ca, razdijeljena najpotrebitijima.
U provedbi Programa je ostvarena suradnje s liječnicima u domovima zdravlja u Oklaju i Kistanjama kako bi preuzimanje i dostava lijekova bili brži i učinkovitiji, Centrom za socijalnu skrb, te Caritas-om Šibensko-kninske županije. Aktivno surađujemo i s Udrugom „Žena“ iz Drniša (stručna podrška), koja ima bogato iskustvo u provođenju sličnih programa.
Programu je podršku pružio i Zavičajni klub „Promina“ iz Zagreba, koji je obećao i materijalnu pomoć u opremi.

Zahvaljujući rezultatima Programa, uz trenutne korisnike usluga sve je veći broj upita za uključivanje novih kandidata.. Svi oni su upisani u neslužbeni popis kako bi se u pravom trenutku uključili u Program, bilo kao zamjena za trenutne korisnike, bilo kao korisnici proširenog Programa.

Za sve ostale informacije vezane za provedbu Programa, svi zainteresirani se mogu javiti na adresu OGI, Kralja Zvonimira 10, Drniš, ili na broj telefona 888 606..

Miroslav Petrović, voditelj Programa


********************************************************************************************


Zahvaljujem se Miroslavu Petroviću na izvješću, te se nadam da će isto biti od pomoći mnogima koja je ova tema zanimala, a nisu znali npr tel. broj na koji bi mogli zatražiti bilo kakvu dodatnu informaciju.

Oznake: Pomoć u kući

Dokumentarac o Mati koji morate pogledati!

Ti si stalno na internetu, je si li pogleda snimku Mate Vukorepe?-upita me moj prijatelj.
Nisam...o čemu se radi?
A tko to sve može prepričat-Mate je legenda. Upiši Mate Vukorepa na internetu, i naći ćeš ga odmah.

Pronašao sam Matu na internetu, kao jedan od preko 130000 posjetitelja koje je zanimalo o čemu se tu zapravo radi.
Znam da su mnogi od vas već pogledali ovaj filmić, ali za one koji nisu, evo linka....vjerujte mi, Matu trebate pogledati i poslušati!

Ana Knežević jedna od četiri „Žene u znanosti za 2011. godinu“

Za uvod u ovu temu evo jednog citata sa web stranice Ministarstva kulture RH:
Link: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6414

Ove godine na natječaj nacionalnog programa „Za žene u znanosti“ apliciralo je 35 kandidatkinja u posljednjoj fazi pripreme doktorske disertacije sa prirodoslovnih područja, najviše sa područja medicine i molekularne biologije. „Zadatak natječajnog povjerenstva nije bio lak. Između prijavljenih kandidatkinja odabrali smo one čije doktorske disertacije donose najviše noviteta u svijet znanosti te čija su istraživanja najprimjenjivija u praksi.“, naglašava akademik Zvonko Kusić, predsjednik natječajnog povjerenstva. „Ovom stipendijom odajemo priznanje za dosadašnji znanstveni rad mladih hrvatskih znanstvenica te svojevrstan poticaj za nastavak znanstvene karijere.“, ističe akademik Vladimir Marković, predsjednik Hrvatskog povjerenstva za UNESCO.

A sada ono najzanimljivije, jedna od djevojaka je i Prominka Ana Knežević, i evo nekoliko riječi o njoj:

"Molekularna biologinja Ana Knežević u svojoj se doktorski disertaciji bavi istraživanjem N-glikana na proteinima plazme i njihovoj varijabilnosti u populaciji. Istraživanje provedeno u radu temeljno je istraživanje provedeno na više od 2 000 uzoraka te predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj. Konkretna primjena istraživanja još nije poznata, no dugoročno gledano ovakav tip analize mogao bi se koristiti u dijagnostici i prognostici".

Temom iz naslova, bavio se i Dnevnik Nove TV prije desetak dana (je, kasnim....priznajem...), evo i video priloga:



Video prilog prati I tekst:

„S kopliciranim problemima ove se znanstvenice susreću iz dana u dan. Biti žena u znanosti, i uz to uskladiti posao i privatni život, često im je izazov. Najbolje to zna 26-godišnja Ana, najmlađa od nagrađenih. 'Potrebno je razumijevanje i od strane prijatelja naravno. I naravno, svaki dan odrediti koji su prioriteti što se mora napraviti, što može čekati sutra', rekla je Ana Knežević“.


Čestitam Ani na ovom lijepom uspjehu, ali čestitam i roditeljima koji sigurno ovih dana sa ponosom i osmjehom kažu „To je neša Ana!“

BRAVO ANA!

Ojkalicom do osmjeha Premijerke Kosor

Jutros sam na kavi sa kolegama saznao da su članovi KUU Promina sinoć bili na Novoj TV...da su bili u posjetu Premijerki Kosor i ojkali....

Dao sam se u pretraživanje interneta i pronašao sljedeće:

**************************************************
Ojkali premijerki Kosor

Link: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-ojkali-premijerki-boze-cuvaj-nasu-jadranku.html

„Premijerka Jadranka Kosor uručila je UNESCO-ve povelje nematerijalne kulturne baštine zaslužnima za očuvanje tradicije Sinjske alke, izrade licitara i očuvanje glazbenog izričaja 'ojkanja'.
'Ponosni smo što je ovo naše nematerijalno dobro neprocijenjive vrijednosti uvršteno u popis svjetske baštine, kao dio naslijeđa i tradicije koji će predstavljati naš identitet i u europskim integracijama', istaknula je premijerka.

Tekst prati i sljedeći video prilog:



Ono što meni zapinje za oko, (a mnogima je zapelo nešto sasvim drugo...) činjenica je kako samo nekolicina nazočnih čuvara kulturne baštine na sebi ima izvornu narodnu nošnju.

Zar ne bi bilo prekrasno da su svi ti čuvari tradicije došli kod Premijerke u narodnoj nošnji svoga kraja, te na taj način pokazali svu raskoš koju kriju ormari naših djedova i baka?

Ako je Ojkalica zaštićena, zar opet nebi bilo lijepo da je kod Premijerke došla makar jedna postava bilo kojeg KUD-a (koji je npr gostovao u emisiji Škrinja na HTV-u na tu temu) i „pošteno“ zaojkala jednu svoju pjesmu?

Borimo se za očuvanje svoje kulturne baštine, a onda se sami izgleda te iste baštine stidimo, sramimo?

Kod Premijerke Kosor na ovom primanju, bili su Prominci Mario Juric predsjednik KUU Promina i Mario Škarica (član KUU Promina). Obojica su nosila prominsku narodnu nošnju i PROMINSKU KAPU. Oni su za razliku od mnogih koji su pohodili Premijerku znali zbog čega su tamo.

Eto, ja sam baš ponosan što se naša dvojica Prominjaca nisu sramili tko su, što su, odklen su.

Pa zar zbog toga zaparavo svi i nisu došli kod Premijerke- po „UNESCO-ve povelje nematerijalne kulturne baštine zaslužnima za očuvanje tradicije“, da bi pokazali tko su, što su i odaklen su?

Oznake: KUU Promina

Natječaj za dva „ADMINISTRATIVNA REFERENT/ICE“ u Općini Promina

Lutajući internetom, pronašao sam sljedeći oglas za zapošljavanje u općini Promina:

Administrativni referent (m/ž)

PRIJAVA Datum objave: 14.02.2011
Rok prijave: 14.03.2011
Kategorija: Administracija i pravo
Mjesto: Oklaj
Znanja i kvalifikacije: VŠS ili prvostupnik prava ili ekonomije, prijava na evidenciji Zavoda, do 29 godina starosti bez radnog iskustva.
Opis radnog mjesta: Način prijave je najava na mobitel poslodavca.
Pogodnosti radnog mjesta: Prijevoz je plaćen u cijelosti.
Potrebna stručna sprema: Viša škola
Potrebna vozačka dozvola: Kategorija
Poznavanje rada na računalu: Nije bitno
(link na oglas: http://zivotopis.jutarnji.hr/posao/administrativni-referent/lyh/)


Potražio sam i na HZZ-u ovaj natječaj i pronašao sljedeće:

****************************************************************************
ADMINISTRATIVNI REFERENT/ADMINISTRATIVNA REFERENTICA

Radno mjesto

Mjesto rada: OKLAJ, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
Broj traženih radnika: 2
Vrsta zaposlenja: Stručno osposobljavanje za rad
Radno vrijeme: Puno radno vrijeme
Način rada: Smjena - prijepodne
Naknada za prijevoz: U cijelosti
Natječaj vrijedi od: 14.2.2011
Natječaj vrijedi do: 14.3.2011

Posloprimac

Potrebna zvanja: upravno pravni
Razina obrazovanja: Viša ili prvostupanjska

Ostale informacije:

Uvjeti:
VŠS ili prvostupnik prava ili ekonomije
prijava na evidenciji Zavoda
do 29 godina starosti
bez radnog iskustva
Nači javljanja: mob:098 336758

Poslodavac
Poslodavac: OPĆINA PROMINA
Kontakt: mobitel: 098 336758

Svi koji redovito prate promina.blog.hr, sjećaju se vjerojatno sličnog Natječaja za Stručno osposobljavanje, a tada se (28.10.2010) radno mjesto zvalo: VIŠI SAVJETNIK/ICA-TAJNIK/ICA OPĆINSKOG VIJEĆA.
(link: http://promina.blog.hr/2010/10/1628352730/radno-mjesto-u-opini-promina.html)

Na taj Natječaj se tada javilo 7 kanididata, i nitko nije zadovoljio visoke kriterije, a jedan od njih je i dobro poznavanje stranih jezika u govoru i pismu.
Na svu sreću, ovaj put nije navedeno da je strani jezik „presudan“, a zanimljivo je pročitati ( u prvom navedenom oglasu iz naslova): „Poznavanje rada na računalu: Nije bitno“.

U svakom slučaju....puno sreće svim kandidatima.

Oznake: općina promina

Ludom provodu u noći Prominjana kumovala je Maja Šuput

Zagreb, 17.02.2011., 08:07 | InMagazin

Postoji Bila, Plava, Splitska, Zadarska, pa noć, Makarana i mnoge, mnoge druge. No ekipa InMagazina odlično se provela na noći Prominjana u Zagrebu.

Na zapadnim obroncima planine Promine smjestila se istoimena župa. Prostor koje se proteže između Knina i Drniša obuhvaća 13 sela a u njima živi manje od tisuću stanovnika. Prominska sela, kao i cijela Dalmatinska zagora, polako odumiru.

Punih 30 godina sredinom veljače Prominjani sa zagrebačkom adresom u metropoli održavaju zavičajnu večer. Cilj je družiti se, ali i očuvati baštinu svoga kraja.

Te su večeri na trpezi neizostavni prominski pršut i janjetina, a dvoranom se ori ojkanje koje je nedavno uvršteno na UN-ovu listu kulturne tradicije kojoj je potrebna hitna zaštita.

Prominjani se diče i poznatim ljudima svoga kraja. 'Ivica Mudrinić, Ivan Aralica, Dr. Slavko Kulić, Jasna Bilušić, Mladen Burnać je iz Promine, i da spomenem Gorana Baru, koji nije rođen ali vuče korijene iz Promine' s ponosom je nabrojio Prominjane Joso Mudrinić, predsjednik Zavičajnog kluba Promina.

Gošća večeri nije bila Prominjanka, no Prominu nosi u srcu - Maja Šuput, radi koje je zabava potrajala do ranih jutarnjih sati. Više pogledajte u video prilogu InMagazina.

***************************************************************************************


Tekst i video su preneseni sa web stranice dnevnik.hr
link: https://dnevnik.hr/showbizz/paparazzi/ludom-provodu-u-noci-prominjana-kumovala-je-maja-suput.html

Oznake: Prominska noć

'Ko je obisija pivca?

Na jednoj svadbi u našim krajevima….
Dalmatinska Zagora –„ne shvaćena zemlja“.
Marija i Luca-Naše gore cvijeće….
Marija „rođena“ Zagrepčanka.
Luca –rođena „Zagoranka“

M: Joj Luca, kak' je meni strašno tu kod vas. Ovi derneci, budu me ubili. Toliko seljaka na jednom mjestu…to je fakat strašno.
L: Ajde Mare, kuš lipšeg događaja od naše svadbe.
M: Mogu si mislit. Ovo su vama jedini društveni događaji.
L: Jesi ti glupa. Šta ti misliš da kod nas nema ničega osim Stipine svadbe? Da je to nama jedini društveni život?
M: OK, ispričavam se Luce. Nego…… Isuse! Bože! Pa kaj ona djeca i na svadbi trče za kokama? Pa vi stvarno niste normalni!
L: Ne trče za kokama, nego za pivcom!
M: Isuse, pa kaj to nije isto! Koji ste vi zlostavljači životinja!
L:Ništa ti Mare ne znaš. Ka' da tvoja i moja mate nisu dvi sestre.
M: Dobro OK, ja niš' ne znam. Onda mi ti objasni zašto ta djeca hvataju te koke?
L:Opet ti…Ne vataju koke nego pivca. A kad uvate pivca, obisit će ga na barjak, zajno sa čarapama, košuljama…i svim onim šta na barjak ide.
M: Tek sad ništa ne razumijem……


Udaljimo se malo od Marije i Luce. Ostavimo nastavak njihova razgovora za neki drugi post.
Ali….Da li ste se i vi možda koji put zapitali zašto se u našim krajevima (Dalmatinska zagora) na barjak vješao pijevac?
Naravno, kod nas je sve manje svadbi, sve je manje pjevaca…pa i taj običaj polako izumire, ali kad jednog dana nečije unuče upita gledajući stare fotografije „Pa zašto je djede na zastavi obješen pjevac“, a kao odgovor ne bude dovoljno reći „takav je bio običaj“, onda će te odgovor pronaći u sljedećem tekstu:


„Pojam kokoš za barjak dolalazi od običaja da se u mladenkinoj kući, prije nego će svatovi krenuti i povesti mladenku u crkvu na vjenčanje, navrh stijega s hrvatskim barjakom veže pijevac i nekoliko ručnika, što postaje dar barjaktaru. Druge nedjelje nakon svadbe ili nekog drugog dana, svatovi se ponovno, u manjem broju, okupe i u mladenkinu selu zaredaju od kuće do kuće kupeći kokoši za barjak . Te se kokoši za barjak ne vežu, jer toga puta svatovi barjak i ne nose, nego nose gajbe i u njih spremaju kokoši koje postaju dar sela mladenki.
Kad su se s vremenom stroge odredbe, da se kokoš za barjak skuplja samo u mladenkinu selu, izgubile, kokoš se za barjak davala i mladoženji u njegovu selu, čime se smisao običaja nije iznevjerio nego obogatio. A smisao davanja kokoši na barjak, koja je mogla biti i ovca, i koza, i tele, nije bio, koliko god po izričaju tome sličio, u značenju onoga pijevca na stijegu, da se slavi, da se lumpa, nego je smisao kokoši za barjak, i kad je kokoš, i kad je tele, bio u tome da se mladom bračnom paru pomogne u zasnivanju vlastitog gospodarstva. Svoga kokošinjca, svoje štale sa steonom kravom, i svoje jare sa stadom ovaca i koza!“

Eto, tako nam piše o ovom običaju naš Prominjac Ivan Aralica u knjizi „Život nastanjen sjenama“, da se ne zaboravi…..

Oznake: Folklor u Promini, Ivan Aralica

NFCA CF Letter to US Secretary of State Clinton

Nedavno ste u postovima posvećenim Anthonyu T Dizdaru mogli pročitati kako je Anthony aktivan član National Federation of Croatian Americans od njenog osnutka.
Koja je zapravo uloga NFCA u odnosu Amerike prema Hrvatima, možda najbolje svjedoči pismo koje je NFCA prije desetak dana uputio Hillary Rodham Clinton, a posljedice tog pisma možda su već i vidljive na političkoj sceni u našoj susjednoj državi BiH-tko zna.

Evo tog pisma u cjelosti:

The Honorable Hillary Rodham Clinton
Secretary of State
US Department of State
2201 C Street, NW
Washington, DC 20520
January 24, 2011

Madame Clinton

Nacionalna Federacija Americkih Hrvata i Culturna Fundacija htjela bi izraziti svoju nastavljajucu zabrinutost za polozaj Hrvata u BiH i Rimokatolicke crkve u istoj.
Od kada je potpisan Daytonski Sporazum u Studenom 1995 god. situacija Hrvata i Rimokatolicke crkve u BiH stalno se urusava. U jednu ruku, stotine tisuca Hrvata je etnicki ocisceno u Rpublici Srpskojs kao i sa Muslimansko Bosnjackom vecinom, i ostaje kontinuirani pritisak da se ne vrate svojim kucama. U drugu ruku u Bosnjacko Hrvatskoj Federaciji su izostavili Hrvatski Glas tri covjeka presjednika.

Na aktualne probleme s kojima se suočavaju Katolici i Hrvati u BiH opet je upozorio Biskup Franjo Komarica iz Banja Luke, cija je biskupija locirana u Banja Luci RS. Dana 12 sijecnja 2011 godine objavljeno je od strane katolicke press agencije iz BiH Biskupske Konferencije da je Biskup Komarica poslao pismo dan prije glavnome za javnu sigurnost u Banja Luci. U pismu se navode detalji bezbroj slucajeva unistavanja privatnog vlasnistva, pokretnina i nekretnina u vlasnistvu Hrvata povratnika u mjestima Simici, Ivanjska i Raljas. U svakom od ovih slucajeva zalbe ovih ljudi u RS su ignorirane od lokalne policije koji izgleda rade zajedno sa rusiteljima.
Na prvi pogled ovi slucajevi izgledaju kao mali kriminal (kokosarenje). Bilo kako bilo, mi vjerujemo, kad pogledamo povijest RS, stalne prijetnje koje se rade od lidera RS da ce se odcijepiti od BiH, radi se o organiziranim pritiscima na Hrvate kako bi napustili RS, a drugi da se ne vracaju tamo ili da sute i ne bune se zbog buducnosti BiH.

Hrvati su primorani obracati se Biskupu Komarici za bilo kakvu pomoc ili savjet sto ciniti u politickom pitanju s obzirom da ti zličini i dalje pokazuju pravne i ustavne nedostatke Daytonskog sporazuma koji se odnosi na zaštitu politička prava za sve Hrvate u BiH. To je nedavno postalo i evidentno, ali opet nakon reizbora, Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije (SDP) sjedi kao treci covjek presjednistva na mjestu rezerviranom za Hrvate.
Iako mi sigurno ne poričemo legitimitet izbora predsjednika Komšića, moramo napomenuti da je njegov izbor na tu poziciju, kao što i gotovo svi promatrači prepoznaju, postignut gotovo isključivo uz pomoć glasova bošnjačkih pristaša SDP-a u Federaciji BiH. SDP je zauzela stajaliste da BiH mora biti kao unitarna drzava. To je u suprotnosti sa stajalištima velike većina hrvatskih političkih stranaka u BiH. Postoji bojazan da bi takvo restrukturiranje države, gdje će vlada biti izabrana temeljem krilatice „jedan čovjek-jedan glas“, biti izvan interesa Hrvata ( najmanjeg od tri konstutivna naroda u BiH) te bi bili podređeni dominaciji brojčano superiornijih Srba i Bošnjaka. Takav slucaj bi eliminirao i ovako već slabe institucionalne zaštite koje štite Hrvate u BiH.

Ovako oslabljeni imali bi i velike ekonomske poteskoce gdje bi drzavna ekonomije bila usmjerena prema najbrojnijima dominantnim Bosnjacima i Srbima, a na ustrb Hrvata. Na sve ovo upozorava sve veće demografsko opadanje broja Hrvata u BiH, te bi se njihov položaj time mogao dodatno pogoršati.
Gospodjo Secretary, mi trazimo da američko Ministarstva Vanjskih Poslova sve ovo gore navedeno uzme u obzir, te da Hrvatsko nezadovoljstvo bude znano i u RS i BiH. Sa postovanjem trazimo od Vaseg Departmenta da napravi pritisak, te da obznani kako nece pomoci ni Srpsko Bosnjackim liderima niti njihovim dogovorima na ustrb Hrvata i Katolika u BiH.
Nacionalna Federacija Hrvatskih Amerikanaca moze Vam poslati dodatne informacije u vezi nasih vidjenja i briga koje smo gore naveli ako Vam ustreba.

S poštovanjem,

John P Kraljic

Predsjednik

*****************

Prominska misa u Zagrebu 06.02.2011 godine

Nedavno ste u jednom od komentara predsjednika ZK Promina-Zagreb, Jose Mudrinića mogli pročitati:

"Tradicionalna misa za Promince u Zagrebu će se kao i uvijek održati u Crkvi Majke Božje Lurdske u Zvonimirovoj ulici dana 6. veljače u 12,30 sati".

Prominska misa je tradicija okupljanja Prominjaca.
Ova godina je zapravo jubilarna, jer se okupljanje održava točno 35 godina!

U Zagreb na Prominsku misu odlazi naš župnik fra Krešimir Mikelić, a dočekat će Ga Prominjci nastanjeni
u Zagrebu kojih prema nekim saznanjima ima preko desetak tisuća (prve i druge generacije).

Evo nekoliko fotografija putovanja KUU Promina na Prominsku misu u Zagreb...i nekoliko fotografija sa Mise....i nakon Mise (snimljeno prije nekoliko godina).


* * *

* * *


* * *

* * *


* * *


* * *

Oznake: Prominska misa u Zagrebu