_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Fra Luiđ Jurenović

Između 55 župnika, koji su kroz tri zadnja stoljeća služili župu Miljevce, jedan je od najzaslužnijih bio pokojni fra Luiđ Jurenović, rodom iz susjedne župe Promina, koji je Miljevce služio 15 godina tako da je jedan od rijetkih miljevačkih župnika s tolikim župnič­kim stažom.

Pošto su Miljevčani ponosni što su imali za frtara fra Luiđa Jurenovića, nema razloga da se i mi Prominci sjetimo njegova imena.

Fra Luiđ Jurenović rodio se 18. pro­sinca 1872. u selu Oklaju u seljačkoj obitelji od oca An­drije i majke Jele r. Bandalo. Na kršte­nju, koje je obavio prominskd župnik fra Mijo Bronić, dobio je ime Josip. Držao ga je kum Stipan Maletić. Sa­kramenat krizme 1889. primio je na Muću. Kum je bio Niko Tomasović.

Malo više o životu fra Luiđa Jurenovića pogledajte pod linkom.

Pretovarna stanica za smeće u Oklaju III dio

Evo dijela teksta iz "Prjedloga Prostornog plana Općine Promina" koji se vjerojatno odnosi na pretovarnu stanicu za smeće:

Članak 134.

Na području Općine moguća je gradnja reciklažnih dvorišta i 'eko-otoka'.
Eko – otoci mogu se smještati unutar građevinskih područja naselja na javnim
površinama sukladno Odluci nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave i sukladno
posebnom propisu.
Eko – otoci sadrže spremnike različitih boja za odlaganje sljedećih vrsta otpada:
• papira, časopisa, kartona,
• staklene ambalaže,
• PET ambalaže,
• ispražnjene metalne ambalaže,
Reciklažno dvorište moguće je graditi unutar granica građevinskih područja naselja
na lokacijama koje su određene detaljnijim urbanističkim planom odnosno ukoliko se
radi o lokacijama izvan građevinskog područja naselja prema Programu zaštite
okoliša.
Reciklažno dvorište predstavlja privremene skladišne prostore za prikupljanje:
PAPIR, STAKLO, PET i METALNI AMBALAŽNI OTPAD
• za ove četiri vrste otpada vrijede jednaka pravila odlaganja kao i u eko-otocima
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PROMINA SA SMANJENIM SADRŽAJEM
NACRT PRIJEDLOGA
81
(prethodno navedena),
• PE folije (npr. vrećice) i gajbe,
STARE BATERIJE - opasni otpad,
• odlažu se u posebne spremnike crvene boje,
OTPADNA RABLJENA ULJA - opasni otpad,
AKUMULATORI - opasni otpad,
GLOMAZNI OTPAD,
• kućanski aparati (npr. štednjaci, hladnjaci, perilice posuđa i rublja)

Znate li tko je Goran Knežević?

Prije više od godinu dana naišao sam na znimljivu web stranicu koja se bavi folklorom. Stranicu uređuje i na njoj objavljuje radove Goran Knežević za kojeg piše :

"Rođen 1958. godine u Varaždinu. Oženjen je Ninom a veseli se svojoj kćerki Katarini i sinu Jakovu. Organizator, predavač, pedagog, istraživač, publicist, stvaratelj na području folklorne umjetnosti, inicijator osnivanja društvenih institucija za djecu i mlade i svirač na tradicijskim instrumentima".

Nekidan sam pričao sa prijateljima u vezi folklora u Promini i doznao da je Goran Knežević porjeklom iz Promine. Danas malo u Prominu navraća jer mu je djedovina uništena, a od kuće su ostali samo oronuli zidovi.

Ali Goran Knežević nije zaboravio Prominu.

Izdvajam jedno od njegovih djela:

"Video kaseta – “KOLO IGRA SVAKI MU SE DIVI”

Prikazane su najuspješnije folklorne koreografije Gorana Kneževića za odrasle (Istra, Bizovac, Krk, Promina, Kolo na štuk iz Davora, Zagrebački salonski plesovi, Bilogora, Posavina, Lika, Baranja, Bunjevačko, Međimurje).

Više o Goranu Kneževiću pogledajte pod linkom.

Diplome prominskome Debitu

Nije prošlo ni dvadesetak dana da su Stipe Knežević i Marko Duvančić osvojili nagrade na sajmu Gast u Splitu, a u Prominu stižu nove nagrade.
Danas sam u Večernjem listu pročitao odličan naslov: "Diplome prominskome debitu i drniškome merlotu".

Evo dio članka pod tim naslovom:

"Na smotri podrumskih, otvorenih vina koja se održala u sklopu programa podizanja trajnih nasada vinove loze, a koji potaknulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, stručna je sedmeročlana komisija vrsnih enologa analizirala 61 prispjeli uzorak vina iz primoštenskoga, prominskoga, drniškoga, vodičkoga i skradinsko-pirovačkoga vinogorja, što je dvostruko od očekivanoga broja uzoraka. Za najbolje bijelo vino sa 16,8 bodova proglašen je prominski debit Ivice Džape iz Oklaja, dok je diplomu za najbolje crno vino sa 17,05 bodova dobio drniški merlot Ivana Topića iz Siverića".
Cijeli članak pročitajte pod linkom.

Svaka čast. Sad znamo da osim Stipe Kneževića dobar debit za popiti možete kupiti i u Ivice Džape.

Pozdrav iz Promine.

Malo ćakula iz Promine

Već skoro desetak dana nisam ništa novog napisao, sve čekajući neku novost iz Promine u dnevnim novinama. Nažalost nitko ništa o nama u zadnje vrijeme ne piše.
Ali to ne znači da kod nas nema baš ništa novog.

Došlo je proljeće i vrijeme za sadnju novih vinograda. Prošlu subotu su tako zasadili Rajko Žulj i Ivica Džapo nove vinograde u Gluvačama. Oni nisu jedini koji sade ove godine vinograde, ali su zasigurno jedni od onih koji će biti najveći vinogradari u Promini. Pretpostavljam da će se ove godine u Promini zasaditi najmanje dvadeset do trideset tisuća novih panja vinograda. Prošli tjedan je u Promini bio samo jedan traktor koji je sadio vinograde, ali zbog velikog interesa danas je trebao stići još jedan traktor kako bi se sva planirana sadnja uspjela ovaviti u planiranom roku. I
nače ekipa koja se bavi sadnjom vinograda naplaćuje sadnju 0,7kn po navrtku.

Osim vinogradara zadnijh mjesec dana posebno je aktivan ženski dio članstva udruge Šport za sve.
Konačno je došlo vrijeme da se Prominsko kolo zapleše i u Promini, a sve zahvaljujući Paulu i Aniti Coti, Mici i ostalom upornom članstvu uduge.
Žene udruge su odlučile osnovati folklornu sekciju, a osim sedamdesetak žena i djevojaka koje su se rado odazvale toj ideji odazvalose i mnoštvo djece.
Nastao je toliki interes da su djeci morali osigurati posebne termine jer odrasli i djeca nisu svi zajedno mogli stati u jednu prostoriju.
Zanimljivo je s kolikim gušto djeca odlaze na folklor i plešu naše skoro zaboravljene plesove. Moram pohvaliti i Marija Jurica koji se sam javio za uvježbanje djece. Moram pohvaliti i fra Ivana koji je jedva dočekao da Ga se zovne da svojim znanjem pomogne rad folklora.

Osim folklora prominske žene su organizirale i fitnes u koji se također učlanio veliki broj žena.

Postoje planovi i za osnivanje dramske skupine ukoliko se uspije pronaći dovoljan broj glumaca. Na ovu ideju se rado odazvala i naša Prominka Jasna Bilušić koja je obećala svesrdnu pomoć.....

Šta mislite o ovom?
Dali je netko voljan pomoći ovoj udruzi ukoliko im budu potrebna sredstva za nabavu narodnih nošnji?

Poljoprivredna zadruga Promona vina

Oklaj 31.01.2006.

Malo sam lutao po pretraživačima i pronašao zadrugu prominskih vinara po imenu: "Promona vina". Sad, tko želi kupiti prominsko vino može nazvati na telefone koji se nalaze pod linkom.
Ako posjetite taj link primjetit će te da je sjedište te Zadruge u Bobodolu. Da li je sjedište tamo slučajno ili namjerno... nije mi poznato.

Oklaj 28.03.2006.

Malo sam opet lutao po pretraživačima i pronašao zadrugu prominskih vinara....

Ali danas sam primjetio da se adresa zadruge promjenila i vjerojatno greška nastala prilikom unosa podataka je promjenjana.

Prava adresa glasi:

Poljoprivredna zadruga
Promona vina
Put kroz Oklaj 42
22303 OKLAJ
ŠIBENSKO-KNINSKA županija

Tko zna, možda je i moj blog pomogao da se adresa ispravi?

Knjige o Promini

Komentator M5 je dao zanimljiv prjedlog:

«Mislim da ne bi bilo loše kada bi stavio jedan post u kojem bi čitatelji bloga mogli navesti knjige o našem kraju (nešto po uzoru na prominski menu).»

Prihvaćam prijedlog, i zamoljavam sve čitatelje bloga da pomognu u izradi popisa knjiga o prominskom kraju.

Evo popis knjiga:

Paško Bikić: Prominske beside (riječi, izreke, zgode i nezgode)
Paško Bikić: Prominski vidici i sudbine (odlična kniga o Promini i Krki ,2.svj.ratu u Promini,popis poginulih Prominaca u 2.svj.ratu,prominska prezimena i sl.-preporučam svima);

Evo nekoliko postova iz knjige Paška Bikića na temu prominskih prezimena:

http://promina.blog.hr/2009/02/1625969603/prominski-vidici-i-sudbine.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1625978480/prominski-vidici-i-sudbine-ii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/04/1626167694/prominski-vidici-i-sudbine-x-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/05/1626209264/prominski-vidici-i-sudbine-xi-dio.html


Ante Juric: Gradovi,utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu (odlična knjiga da se sazna malo više o svim starim gradovima i crkvama na našem području);

Alberto Fortis: Put po Dalmaciji (Život i običaji stanovništva u našim krajevima prije više od dvjesto godina);

Krešimir Čvrljak: Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. (Opisi Krke, pogled na ove krajeve očima znamenitih putnika, opisi Promine kakvom ju je vidio Grgur Urlić-Ivanović prominski učitelja 1889. godine);

Petar Cota: Svjedočenja ( Čitajući ovo djelo vraćamo se u Prominu prije II Svjetskog rata, sudbinu pisca i Prominaca u ratu i iza rata. Opis Čuvara Kristova groba);

Fra Ante Čavka: Povijest Drniške Krajine 1494-1994 (Prvo veliko iseljavanje Prominaca za vrijeme Kandijskih ratova. Nešto o prezimena u Promini kojih više nama: Jelovčić , Homeljić(Lukar), Vuletić Blažević, Brajinović, Pavlović, Slavičić, Pauković, Omelić…. Nešto o prominskih fratrima: Fra Boni Bilušiću, fra Boni Mlinaru, fra Mati Mlinaru…..

Hrvatsko arheološko društvo: Područje šibenske županije od pretpovijesti do srednjeg vijeka (Dokazi o životu na ovim prostorima iz vremena danilske kulture);

Zbornik radova Ivan Cicvarić, Ante Ćorić, Zdravko Dizdar (Prominac), Slavko Galiot, Luka Gavranović: Hrvati Dinare ( Kroz priču o Bosansko Grahovu ( i njegovoj okolici) i životu Hrvata u tim krajevima saznajemo kako su nekad Prominci iz Mratova, Oklaja, Puljana, Matasa izgonili stoku na ljetna pasišta oko Grahova. Dokaz takvoj migraciji stanovništva su i neka prezimena koja imamo i u Promini i u Grahovu ili njegovoj okolici . Npr. Aralica, Bilandžija, Čulina, Dujić, Karaga, Marić, Perić, Sarić, Žulj… koji su kupovali zemlju za ljetnu ispašu stoke od begova Sijerčića te se tako i trajno nastanjivali na tim prostorima)…….


Pronašao sam nedavno na jednoj aukciju I kupio knjigu koja je svojim pričama vezana uz život u Promini.
„Od zore do sumraka“,knjiga je autora fra Mirka Validžića Ćelkanovića, tiskana 1990. godine.

Evo nekoliko priča iz iste :

http://promina.blog.hr/2009/11/1627044786/od-zore-do-sumraka.html

http://promina.blog.hr/2009/11/1627049651/od-zore-do-sumraka-ii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/11/1627062587/od-zore-do-sumraka-iii-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/12/1627068528/od-zore-do-sumraka-iv-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/12/1627080609/od-zore-do-sumraka-v-dio.html

http://promina.blog.hr/2009/12/1627088714/od-zore-do-sumraka-vi-dio.html



Dugo sam pokušavao doći do knjige „Prominske beside“, autora, Prominca, Paška Bikića.Napokon sam je nedavno kupio na jednoj aukciji.
Knjiga koju je za tisak priredio Ante Bikić, a dao tiskati Prominski zavičajni klub „Petar Svačić“ u Zagrebu 1997 godine….donosi nam „riječi, izreke, zgode i nezgode“.

Ono što se meni učinilo zanimljivo za objavljivanje na promina.blog.hr-u su prominske riječi.
Mnoge riječi koje smo nekad koristili, zamijenile su neke nove…“tuđe“ riječi.
Namjera mi je jednom tjedno objavljivati postove sa prominskim riječima od slova A do Ž, kako bi zajedno sa njima otputovali u prošlost…sjetili se nekih ljudi koji su te riječi često izgovarali…

Paško Bikić-Prominske beside -Prominski riječnik



Evo i jedne pjesme:





Radujem se svim Vašim prjedlozima.

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik, „Gorka ljubav“-Marko M Popović

Godinu dana Promina.blog.hr-a

Davnog 19.03.2005., prije točno godinu dana odlučio sam otvoriti stranice svog Bloga. Netko koristi Blog za iznošenje svojih događaja, doživljaja, osobih razmišljanja o svemu i svačemu.
Meni je Blog dobro došao da mogu pisati o Promini.
Nekoliko puta sam pokušavao naći ljude koji su voljni sudjelovati u izradi prominskog portala, ali nikako mi nije pošlo za rukom. Većinom su to bila samo obećanja, i na njima je sve i ostajalo. Ali s druge strane je dobro što sam ja sad glavni i odgovorni krivac za sve dobro i loše na mom blogu.
Drago mi je da je Promina.blog.hr prilično dobro posjećen. Broj posjetitelja svakog je dana sve veći, i dnevno bilježim prosječno 15-ak posjeta, premda ima dana da ih bude i preko 50. (Vjerojatno ljudi zalutaju ha ha ha).
Drago mi je pročitati i vaše komentare.
Neki su se vjerojatno uvrjedili kad sam im brisao komentare koje su ostavljali, ali jednostavno moja namjera nije ovim Blogom širiti mržnju. Ne volim kad komentatori previše psuju, vrjeđaju....

Još malo statistike....

Do danas sam napisao 61. post....
Napisao sam ukupno 7244. riječi u njima...
Vi ste ostavili i 151. komentar...
Prosjek komentara po postu je 2,5.....

Sad ono najzanimljivije....

Di sve ima Prominaca koji čitaju moj blog?
Ja sam mislio da će dosta posjetitelja biti iz Hrvatske, možda i više iz Njemačke, Amerike......
Ali iznenadit će te se , a možda i nećete kad Vam kažem da:

Iz Hrvatske na Promina.blog.hr dolazi 78% posjetitelja,
*Slovenije 14% (nekad 25%),
*Srbije i Crne gore 3,6%,
*Amerike 1,5%,
*Njemačke 1%

Ja Vas sve zajedno pozdravljam, a posebno Promince u Sloveniji jer su oni od samog početka svakoga dana na mom Blogu.

Pozdrav iz Promine i veselim se svakom Vašem novom komentaru u sljedećoj blogovskoj godoni u Promini.

Živili!

Iznajmljuju se poslovni prostori u Oklaju

Prije desetak dana (04.03.2006.) moglo se u Šibenskom listu (ali ne i web izdanju) pročitati da Općina Promina iznajmljuje poslovne prostore.
Istu obavijest možete pročitati i na pošti u centru Oklaja i na (bivšoj) Makeljinoj gostionici.
Uglavnom, Općina Promina iznajmljuje poslovne prostore koji su u njenom vlasništvu, a nalaze se u samom centru Oklaja, na period od sedam godina.
U obavijesti se navode čestice na kojima se nalaze poslovni prostori, a ja pretpostavljam da su to bivša Zadružna trgovina, Makeljina gostionica i prostor u kojem je bila «Mrkva».

Ukoliko je netko od čitatelja bloga zainteresiran za te poslovne prostore, najbolje da za više insformacija nazovete Načelnika Općine Promina.

Vijesti iz udruge "Šport za sve"

Danas sam pod svojim postom "Šport za sve" dobio komentar koji je napisao komentator "M5", a komentar glasi:

"Evo par riječi o udruzi „Šport za sve“.Udruga je osnovana u ljeto 2004.godine,a danas broji 50-ak članova.
Prva konkretnija akcija udruge je ostvarena ove zime kada su osigurana dva termina tjedno korištenja školske dvorane za igranje košarke i stolnog tenisa.
Od sredstava udruge je kupljen jedan stol za stolni tenis (ubrzo se planira i kupovina drugog),koji se zasad nalazi u dvorani,ali se planira prebacivanje stolova u neku od prostorija bivšeg zadružnog doma,kada ih Općina Promina ustupi udruzi, kako je i obećala.
Zadnji sastanak udruge je bio početkom ožujka u prostorijama općine.Na tom sastanku se razgovaralo o raznim stvarima,a možda najzanimljivija je inicijativa da se s obzirom na katastrofalno stanje školskog igrališta, uredi polivalentno igralište na poznatoj „Žagri“,s čime se, navodno, složilo i općinsko poglavarstvo.
Živi bili,pa vidjeli.
Eto toliko,za sada.Inače, s obzirom da prvi put postam,moram pohvaliti blog.Pozdrav. (M5 16.03.2006. 12:54)"

Zahvaljujem se "M5" jer nam je donio informacije o radu udruge "Šport za sve" iz "prve ruke".

Prominci na Sajmu GAST 2006. u Splitu

Sajam GAST 2006. godine obuhvaća specijalizirane sajmove: 10. međunarodni sajam prehrane, 10. međunarodni sajam pića i 10. međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme.
Sajam GAST značajno je mjesto susreta gospodarstvenika navedenih djelatnosti, koje koriste GAST za logističku pripremu nadolazeće turističke sezone.

U okviru ovogodišnjeg sjama GAST održanom u Hotelu Zagreb u Splitu 21/22.02.2006. održano je 11. međunarodno ocjenjivanje kvalitete vina i jakih alkoholnih pića. U dva dana četiri komisije ocjenile su 498 uzoraka vina i jakih alkoholnih pića koji su zadovoljili kriterije za ocjenjivanje, a 7. ih nije zadovoljilo.

U kategorji "Bijela vina" sudjelovala su i dvojica Prominaca.
Stipe Knežević sa "Debitom" osvojio je 73,5 bodova (1. mjesto ima 86,6 bodova, dok zadnji ima 59 bodova), dok je Marko Duvančić sa "Debitom" ostao bez bodova.

U kategoriji "Crna vina" iz Promine je bio samo Marko Duvančić i to sa dva vina.
Sa vinom "Titius" osvojio je 74,5 bodova (1. mjesto ima 92 boda), dok je sa vinom "Prominski Rubin" osvojio 64 boda ( zadnje ocjenjeni ima 40 bodova).

Rezultate ocjenjivanja vina možete pogledati pod linkom.

Više informacija o sajmu GAST pogledajte pod linkom.

Teretnjaci ’luduju’ kroz Drniš

Citirat ću dio članka: "Riječ je o kamionima i tegljačima koji na putu prema proizvodnim pogonima u drniškoj industrijskoj zoni i obližnjim kamenolomima prolaze čak i kroz sam Drniš, prometnicama koje su neprikladne za takvu vrstu tereta i osovinskog pritiska."

Pleadin voditelj transportne službe GIRK Kaluna tvrdi da njihovi kamioni nisu prekrcani:
- Kamioni teže bruto oko 40 tona, svaki kamion na izlazu iz GIRK Kaluna se važe i sigurno nije prekrcan. Sumnjam i da vozači razvijaju brzine veće od dozvoljenih, sve su to profesionalni vozači. Naše prometnice su neprikladne za promet osobnih automobila, a kamoli za promet teretnih kamiona. No, nažalost, svi kamioni koji dolaze po robu na naše područje moraju proći kroz sam Drniš jer alternative nema!


Citirat ću Džapu (Vlasnika prominskog kamenoloma Prvi bljesak )

"Dionica ceste od Razvođa do Drniša od kada je napravljena 60-ih godina do danas niti jednom nije obnovljena ili sanirana. Tvrtka "Prvi bljesak" ima 10 do 12 tegljača koji krcaju oko 28 tona i kroz Drniš prolaze u prosjeku pet puta dnevno u razmaku od 2,5 sata. Svaki kamion ima ugrađen tahograf, vozači su svjesni da ne smiju nakrcani voziti preko 65 km/h, a prazni 75 km/h. Svaki vozač koji prekrši tu uredbu snosi sankcije, odnosno odbija mu se određeni postotak od plaće - kazao je Željko Džapo, član Uprave "Prvog bljeska."

Cijeli članak koji je napisala Matilda JELČIĆ možete pogledati pod linkom.


Ovaj članak nam još jednom potvrđuje činjenicu da brza cesta Knin-Oklaj-Drniš-Šibenik ima svoje opravdanje za gradnju koja bi prema najavama Šibensko-kninskog Župana trebala započeti u ovoj godini.

Poštovani posjetitelji Promina.blog.hr

Prenosim vam obavijest uredništva Bloga:

"Poštovani korisnici, ispričavamo se zbog nedostupnosti usluga Bloga. Uslijed kvarova na hardveru primarnih i backup poslužitelja doslo je do problema s jednom od baza podataka. "

Zbog već spomenutih kvarova na poslužiteljima, zadnjih nekoliko dana blog Promina je bio dostupan samo za čitanje, ali ne i za komentiranje.

Sad su sve greške odklonjene i ja se nadam da bar neko vrijeme nećemo imati takvih problema.

Prominski unuk uspješan vinogradar

Zanimljivo je kako se često pokaže točnom ona izreka da "Krv nije voda". Promina je odavna poznata kao dobar kraj za uzgoj vinograda. Tradicija se prenosila sa koljena na koljeno. Jedan takav dobar primjer možete pronaći i ako otvorite Večernji list i tekst "U pustom zaleđu Skradina Alen Bibić obnovio vinarstvo". Alen Bibić je inače porijeklom iz Nečvena i ako se Nečven u tekstu ne spominje nego samo Oklaj.
Bilo bi lijepo jednog dana čuti kako je Alen Bibić obnovio svoje vinograde u Nečvenu i kako proizvodu dobar prominski Debit.
Cijeli članak pogledajte pod linkom.

Hrvatska obnavlja kuću šefu tajne službe 'Krajine'

RAZVOĐE - Željko Škovrlj (47), Hrvat iz mjesta Razvođe kod Oklaja, koji je, među ostalim, za vrijeme Domovinskog rata pet godina bio načelnik centra Službe državne sigurnosti u Kninu, ušao je kao član domaćinstva u obnovu svoje zapaljene i srušene obiteljske kuće.
Škovrlja Prominjani i Drnišani pamte po zlu u vremenu iz rujna 1991. godine kada se kao pripadnik rezervnog sastava JNA javno istaknuo u napadu na Oklaj i Drniš, sjedeći na komandnom tenku JNA s kojeg je neposredno određivao ciljeve za granatiranje

Cijeli članak pogledajte pod linkom.

Bademi u Gluvačama II dio

Pročitao sam ovih dana u Šibenskom listu članak o bademima u Gluvačama.
Neću prenositi cijeli članak nego samo neke zanimljive dijelove, a cijeli članak možete pročitati pod linkom.

Izdvojio bih sljedeće izjave:

Stečajni upravitelj «PZ Promina-Oklaj», gosp. Dragana Bijelića, kaže:

«Zašto bismo dopustili da se netko okoristi voćkama koje je nekada davno zasadila zadruga. Dok nam se ne isplati odšteta nećemo odustati od zakonom dopuštene zabrane korištenja bajamika... Ipak su one vlasništvo nekadašnje zadruge. Doduše nismo ni mi da se bajamik “uništi” stoga moram naglasiti da smo uvijek spremni za nagodbu – kaže Dragan Bijelić, stečajni upravitelj zadruge».

Načelnik Općine Promina Žare Duvančić je rekao:

«Ukoliko netko ovog proljeća, odnosno uskoro ne započne s konkretnim radovima u bajamiku, plantaža će sigurno propasti. Hitno treba osigurati gnojidbu, rezidbu, navodnjavanje, sušena stabla zamijeniti novim, treba popraviti i vjetrozaštitni pojas... Za godinu dvije rada i voćke bi davale čak 47.000 kilograma čistog ploda - kaže Duvančić. Valja napomenuti da je za najveći bajamik u Hrvatskoj bilo mnogo zainteresiranih poduzetnika, a Općina je pregovarala i s tvornicom Kraš.
U Općini također tvrde da su mnogo puta do sada pokušali riješit problem bajamika. Čak su “na svoju ruku” prije nekoliko godina krenuli s obradom zapuštene zemlje, ali sve je bilo uzalud. Svi bi se problemi riješili samo da odmah dobijemo bajamik na korištenje... Općina bi raspisala natječaj i bajamik dala koncesionaru u ruke, međutim to nije moguće. Od Ministarstva poljoprivrede zatražili smo da nam dopusti raspolaganje voćnjakom, ali nikakav konkretan odgovor do dana današnjeg nismo dobili - kaže Žarko Duvančić, oklajski načelnik.

Agronomski fakultet koji je prije nekoliko godina napravio studiju isplativosti voćnjaka, upozorio je na konstantno propadanje stabala. Po tadašnjim je procjenama bilo iskoristivo 70 posto bajamika, a danas ga je moguće koristiti samo 40 posto.


Prema svemu navedenom može se zaključiti da je stečajni upravitelj spreman na nagodbu i dogovor, a načelniku Općine je u interesu da bademi dalje ne propadaju.

Ako je sve to tako kako jedan i drugi kažu, zašto onda stečajni upravitelj ne bi mogao dati bajemik nekome na koncesiju?


Ako je danas moguće koristiti samo 40% bajemika, koliko treba još vremena da propadnu svi bademi?

Možda svi zajedno trebamo pričekati još godinu dvije pa kad ne bude badema, više neće biti ni problema, a zemlja će lako naći novog gospodara.