Bademi u Gluvačama II dio
Pročitao sam ovih dana u Šibenskom listu članak o bademima u Gluvačama.
Neću prenositi cijeli članak nego samo neke zanimljive dijelove, a cijeli članak možete pročitati pod linkom.
Izdvojio bih sljedeće izjave:
Stečajni upravitelj «PZ Promina-Oklaj», gosp. Dragana Bijelića, kaže:
«Zašto bismo dopustili da se netko okoristi voćkama koje je nekada davno zasadila zadruga. Dok nam se ne isplati odšteta nećemo odustati od zakonom dopuštene zabrane korištenja bajamika... Ipak su one vlasništvo nekadašnje zadruge. Doduše nismo ni mi da se bajamik “uništi” stoga moram naglasiti da smo uvijek spremni za nagodbu – kaže Dragan Bijelić, stečajni upravitelj zadruge».
Načelnik Općine Promina Žare Duvančić je rekao:
«Ukoliko netko ovog proljeća, odnosno uskoro ne započne s konkretnim radovima u bajamiku, plantaža će sigurno propasti. Hitno treba osigurati gnojidbu, rezidbu, navodnjavanje, sušena stabla zamijeniti novim, treba popraviti i vjetrozaštitni pojas... Za godinu dvije rada i voćke bi davale čak 47.000 kilograma čistog ploda - kaže Duvančić. Valja napomenuti da je za najveći bajamik u Hrvatskoj bilo mnogo zainteresiranih poduzetnika, a Općina je pregovarala i s tvornicom Kraš.
U Općini također tvrde da su mnogo puta do sada pokušali riješit problem bajamika. Čak su “na svoju ruku” prije nekoliko godina krenuli s obradom zapuštene zemlje, ali sve je bilo uzalud. Svi bi se problemi riješili samo da odmah dobijemo bajamik na korištenje... Općina bi raspisala natječaj i bajamik dala koncesionaru u ruke, međutim to nije moguće. Od Ministarstva poljoprivrede zatražili smo da nam dopusti raspolaganje voćnjakom, ali nikakav konkretan odgovor do dana današnjeg nismo dobili - kaže Žarko Duvančić, oklajski načelnik.
Agronomski fakultet koji je prije nekoliko godina napravio studiju isplativosti voćnjaka, upozorio je na konstantno propadanje stabala. Po tadašnjim je procjenama bilo iskoristivo 70 posto bajamika, a danas ga je moguće koristiti samo 40 posto.
Prema svemu navedenom može se zaključiti da je stečajni upravitelj spreman na nagodbu i dogovor, a načelniku Općine je u interesu da bademi dalje ne propadaju.
Ako je sve to tako kako jedan i drugi kažu, zašto onda stečajni upravitelj ne bi mogao dati bajemik nekome na koncesiju?
Ako je danas moguće koristiti samo 40% bajemika, koliko treba još vremena da propadnu svi bademi?
Možda svi zajedno trebamo pričekati još godinu dvije pa kad ne bude badema, više neće biti ni problema, a zemlja će lako naći novog gospodara.
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
