JE LI ISTINA DA NEMAMO VREMENA?!
Danas sam cula zgodnu pricu, pa je zelim podijeliti s vama.
Neki je sveucilisni profesor donio na predavanje povecu staklenku od krastavaca.
U nju je ubacio koliko je stalo ping-pong loptica i zapitao sudente je li posuda puna.
Nakon potvrdnog odgovora ubacio je u nju do vrha oblutaka i na ponovljeno pitanje dobio potvrdan odgovor.
Isto je bilo o sa ubacivanjem sitnog pijeska, koji je takoder popunio vidljive praznine izmedu loptica i kamencica.
Na kraju je pokus zakljucio ulijevanjem
kave koja se upila u pijesak i tako popunila nevidljive praznine.
Objasnjenjeje slijedi:
Posuda je nase vrijeme. Kad obavimo bitne stvari cini nam se da nemamo vremena, ali se uvijek nadu pukotine za rekreaciju .Takoder, boljom organizacijom naci cemo vremena za hobije, a konacno si mozemo priustit i poneku kavicu s prijateljima.
Bitno je da postavimo prioritete.
Nakrupnije "kuglice" su obitelj, povezanost s njom i briga za njenu dobrobit, ekonomsku i duhovnu .
Zatim briga o zdravlju, kojemu doprinosi rekreacija, u sirem smislu volontiranje, i onda sve drugo.
Ja bih dodala:
Kave su sinonim za druzenje.koje je dio nase kulture, sto nam kao drustvenim bicima mora bliti vazno.
Na zadnje mjesto bih stavila surfanje po internetu radi pracenja "vijesti" o "poznatima", beskrajne video igre, i razne sadrzaje kojima je cilj od nas napraviti konzumente stvari koje navodno moramo imati i sl.
SRETAN DAN DRŽAVNOSTI
Na današnji dan utemeljen je prvi višestranački sabor suvremene Republike Hrvatske.
Sjećam se kad je prvi put proslavljen kako sam s mlađom kćeri pošla autobusom iz Solarisa u Šibenik da bismo sudjelovale u slavlju.
Naša država nije onakva kakvom su je sanjali iskreni domoljubi, ali, koja se stvarnost na ovom svijetu poklapa s idealima!?
Države se stvaraju i ruše a domovina je stalna.
To su bregovi i doline, rijeka i mora, zavičaj i ljudi s kojima živimo na tom tlu ili ih se sjećamo.
A ako živimo drugdje domovinu nosimo u srcu.
Samostalna država je okvir za sliku domovine kakvu sami odražavamo, da parafraziram poznatu izreku:
Ne možemo izmijeniti državu ali možemo sebe.
Naravno da nismo odgovorni za tuđe propuste, ali svatko od nas ima svojih mana u skladu sa svojom odgovornošću za odnose u obitelji, na poslu, u društvenoj komunikaciji, u poštenom vrednovanju zajedničkih dobara ...
Poznata je ona Kennedyjeva da ne pitamo što nam je domovina dala nego što smo mi učinili za nju.
Nismo političari ali kreiramo politiku promišljenim korištenjem svojih demokratskih prava.
Pa, svima koji Domovinu vole poštenjem i radom
SRETAN DAN DRŽAVNOSTI!
NA IZMAKU MJESECA SVIBNJA
Ovih dana sam na HKR-u čula prekrasnu pjesmu Hvaranina Rajmunda Kuparea posvećenu Majci, jednu od najljepših i najnježnijih, pa evo je:
BALADA O GOSPI I PČELAMA
Tako je bila Marija lijepa
Da su se za njom jagmile pčele,
Pa kad bi časkom prestala s poslom,
Na njene ruke one bi sjele.
Jer te su ruke nosile Krista,
Iz njih je slatko jeo i pio.
Pčele su znale da je med njihov
Djetetu Božjem posebno mio.
Bile su tužne što žive malo
I što im krila ne traju duže.
One bi htjele barem još jednom
Isusu ljubav s medom da pruže.
Zato ih Gospa vječnima stvori:
U svijeći ljubav gori im bijela.
Jer, što su svijeće tu na oltaru
Rojevi nego usnulih pčela?
Zdrava Marija
DRAGUTIN DOMJANIĆ
Vozi za vozom se voz,
Cesta polahko zavija,
Stari zazvonel je zvon:
Zdrava Marija!
Svileno seno diši,
Prešli su črni oblaki,
Lepo smo spravili vse,
Doma smo taki.
Dugi taj dan je bil vruć,
Veter sad tih se zdigava,
Ziblje, nagiblje se voz,
Kak da se plava.
Žarki je zgasil se dan,
Cesta vu kmicu zavija,
Čas je počinut se, spat,
Zdrava Marija!
Zbirka: Kipci i popevke
Objavljeno: 1917.
Na izmaku mjeseca svibnja donosim ovu kajkavsku pjesmu Dragutina Domjanića
kao podsjetnik da je ovaj proljetni mjesec posvećen Majci nad svim majkama.
Današnje sunčano i rascvjetano jutro ponukalo me da vam poželim SRETAN SVIBANJ!
NEDJELJA DOBROGA PASTIRA
Danas se u crkvama molimo za duhovna zvanja, svećenike, redovnike i redovnice.
U širem smislu svi su krštenici pozvani na svjedočenje Kristova nauka, u prvom redu nasljedovanjem u svakodnevnom životu.
Nije lako, ali ako idemo s pouzdanjem za Dobrim Pastirom nećemo zalutati.
U današnjem vremenu zvuči ponižavajuće usporedba vjernika sa stadom, ali možemo se sjetiti da je donedavna riječ "blago" bila sinonim za stado koje je seljak posjedovao. Dakle vjernik rado prihvaća biti ovca ili jaganjac kojemu Pastir utire nepogrešiv put.
Mi smo blago Božje, originalni dragulji koji se bruse kroz životne izazove i tako postaju dragocjeni primjerci za njegovu vječnu riznicu.
GOSPODIN JE PASTIR MOJ
Gospodin je pastir moj:
ni u čem ja ne oskudijevam;
na poljanama zelenim
on mi daje odmora.
Na vrutke me tihane vodi
i krijepi dušu moju.
Stazama pravim on me upravlja
radi imena svojega.
Pa da mi je i dolinom smrti proći,
zla se ne bojim, jer si ti sa mnom.
Tvoj štap i palica tvoja
utjeha su meni.
Trpezu preda mnom prostireš
na oči dušmanima mojim.
Uljem mi glavu mažeš,
čaša se moja prelijeva.
Dobrota i milost pratit će mene
sve dane života moga.
U Gospodnjem ću domu prebivati
kroz dane mnoge.
Psalam 23
SVETI MARKO
Danas slavimo svetog Marka, evanđelistu, utemeljitelja kršćanske zajednice u Sjevernoj Africi, koji se rodio u Cireni a mučenički preminuo u Aleksandriji (12. - 68. god.)
Najpoznatija njemu posvećena crkva je u Veneciji, a u vrijeme vladavine Mlečana našim krajevima, na inicijativu sluge Božjega biskupa Nikole Bijankovića, sagrađena je u Makarskoj stolna crkva sv. Marka i Jerka.
O patronima svjedoče kipovi na glavnom oltaru. Gradnja je počela 1700., a crkva, nikad dovršena prema nacrtu, posvećena 1756.
Posljednji biskup koji je stolovao u Makarskoj bio je Juraj Carić, utemeljitelj svetišta Vepric, gdje je i pokopan. Poslije njega makarska biskupija je u sastavu Splitsko - makarske biskupije (sada nadbiskupije) a katedrala postaje konkatedralom (sustolnicom) .
S vremenom se izgubilo spominjanje svetog Jeronima, pa sad rijetki znaju da je i on patron te barokne crkve.
Od 1725. se u njoj čuvaju kosti sv. Klementa, rimskog mučenika, koje su na poticaj N. Bijankovića dopremljene iz katakombi sv. Priscile.
Danas je blagdan svetog Marka, 25. dan proljetnog mjeseca travnja, koji je nekad sličniji jeseni ali, kad je vrijeme dopuštalo, u Makarskoj su muškarci oblačili bijele košulje, dječaci kratke hlače, a djevojčice bijele dokoljenke,
Sjećam se brojalice koju smo kao djeca sricali: "Sveti Marko, roba bjanko..."
Uz ovo prisjećanje želim svim nositeljima ovog imena, ako ih ima, i nositeljicama,
SRETAN IMENDAN!
POČETI OD SAMOG SEBE
Bože, ako sam ne mogu ustati, ne mogu ni druge nositi.
Ako sam sebe ne mogu prihvatiti, ne mogu ni druge prihvatiti
Ako sam sebi ne mogu reći "da", ne mogu ni druge ohrabriti.
Ako sam sebe ne mogu trpjeti, ne mogu ni druge voljeti.
Ako samog sebe ne mogu ljubiti, ne mogu se ni drugima s ljubavlju obraćati.
Bože, ne mogu ljubiti svoje bližnje kao samoga sebe,
ako sebe ne ljubim.
Carlo Caretto,"
"Iskreno pred Bogom"
Ovom pjesmom želim svima koji su proslavili ili još slave USKRS da u svakom trenutku mijenjanje svijeta počinju od sebe, i tako umnažaju plodove Ljubavi.
SVIMA SRETNO USKRSNUĆE KRISTOVO!
SRETAN USKRS
Svim blogerima koji slave zelim od srca
SRETAN USKRS!
CVJETNICA, NEDJELJA MUKE
BLAGOSLOV MASLINOVIH I PALMINIH GRANČICA
Običaj je da se na misama u crkvama diljem Hrvatske na Cvjetnicu čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.
Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Blagoslovljene grančice vjernici nose u svoj dom, gdje ih osušene čuvaju do iduće Cvjetnice. Osim maslinovih i plaminih grana, kršćani u crkvu donose i bukete proljetnog cvijeća.
UMIVANJE U CVIJEĆU
U nekim dijelovima Hrvatske običaj je umivanje u proljetnom cvijeću, vrlo često ljubičicama. Ovaj običaj provodi se tako da se ubere cvijeće čije se latice potope u čistoj vodi, u kojoj onda ukućani obavljaju ranojutarnje umivanje.
Ovaj običaj povezuje se s ljepotom, zdravljem i blagostanjem. Za vrijeme umivanja, prema običaju, naglas se izgovaraju dobre želje.
ISPLETENE PALMINE GRANČICE
U dijelovima Dalmacije, posebno na dubrovačkom području, na posvetu se inače nose takozvane pome, odnosno ispletene palmine grančice.
Pomu su prema običajima nosila samo djeca, a danas su posebno cijenjene jer su rijetke i rijetki ih znaju isplesti. Blagoslovljene pome nose se u polje, staju, kuću…
PRIPREME ZA USKRS
Cvjetnica je dan s kojim u mnogim domovima počinju intenzivne pripreme za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Ovaj tekst, prenesen sa Makarskog portala, sadrži objašnjenje naziva današnje nedjelje.
Psalam:
22, 8-9.17-18a.19-20.23-24
Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?
Svi koji me vide, podruguju se meni,
razvlače usne, mašu glavom:
»Uzdao se u Gospodina, neka ga sad izbavi,
neka ga spasi ako mu omilje!«
Opkolio me čopor pasa,
rulje me zločinačke okružile.
Probodoše mi ruke i noge,
sve kosti svoje prebrojiti mogu.
Razdijeliše među se haljine moje
i za odjeću moju baciše kocku.
Ali ti, Gospodine, daleko mi ne budi;
snago moja, pohiti mi u pomoć!
A sada, braći ću svojoj navješćivati ime tvoje,
hvalit ću te usred zbora.
»Koji se bojite Gospodina, hvalite njega!
Svi od roda Jakovljeva, slavite njega!
Svi potomci Izraelovi, njega se bojte!«
Ovaj psalam je prikladan uvod u Veliki tjedan u kojem razmatramo tajnu Utjelovljenja po kojemu je Bog postao čovjekom da bismo se mi uzmogli postati njemu slični.
GLUHA NEDJELJA
Jucerašnja nedjelja je nazvana po tome sto se intenzivnije obiljezava sjecanje na muku Gospodinovu minimalnom glazbrmom pratnkom pjevanja i pokrivanjem krizeva s Isusovim likom.
Evandelje nam donosi sliku Isusa kao covjeka koji place za umrlim prijateljrm Lazarom, a odmah potom ga uskrisava snagom svoje bozanske narvi, kao odgovor na vjeru Marte, sestre preminuloga.
Neshvatljiva tajna Bozjeg utjelovljenja
Postao je jedan od nas da bi nas po vjeri ucinio.dionicima svoje besmrtnosti.
