Plastično je fantastično

Nedavno je Hrvatsko katoličko liječničko društvo - sekcija farmaceuta, za svoje članstvo organiziralo predavanje prof. dr. sc. Valerija Vrčeka.

S portala HKDL-a prenosi se vijest o održanom predavanju: Plastika kao izvor hormonskih otrova

Što kazati na to? Prosto da ne veruješ ili nemreš bilivit! Do sada sam mislio da je glupost političara bezgranična, svevremenska, sveprisutna i bjelosvjetska. Citirani sažetak uvjerava svakog mislećeg, to nije samo njihova privilegija.

Predavač u maniri studenta - štrebera, koji je s ocjenom izvrstan položio kolokvij kod Noama Chomskog na kolegiju: 10 strategija manipulacije stanovništvom, točno i dosljedno prema tom predlošku, u svom predavanju koristi brojne netočnosti, iskrivljene činjenice, faktoide, pretjeravanja, istrgnute dijelove nečijih izjava, zamjene teza. Koristi podatke o jednoj vrsti za drugu vrstu plastike, iznosi namjerne i bezočne neistine, izbjegava dokaze ili jednostrano ih prikazuje.

Iz ovih nekoliko rečenica prikaza njegovog predavanja razvidno je da stotinu pametnih ne može odgovoriti na ono što napiše jedan Vrček - kako je svojedobno napisao prof. dr. sc. Franjo Plavšić, uvaženi toksikolog. I nastavlja: "Prof. Vrček kao nestručnjak nije uopće svjestan koliko potencijalno opasnih tvari kruži našim okolišem u vrlo niskim i neučinkovitim koncentracijama, a mislim da mu to niti ne treba govoriti, jer on vjeruje samo u svoju ideološku toksikologiju, pa ma što mu rekli pokvareni znanstvenici kao sljedbenici tradicionalne znanosti" (F.Plavšić: Prikaz knjige Jednostrana strana potrošačkog raja, časopis Priroda, travanj 2011).

Pripremajući ovaj ostvrt na predavanje prof. V. Vrčeka, proučio sam dostupne osvrte na njegovu djelatnost. Među ostalim našao sam na web portalu Connect-znanost osvrt na njegovu knjigu “Druga strana potrošačkog raja”. Kako nisam član tog portala, moguće je citirati autore samo po dostupnom broju komentara. Moguće se složiti s komentatorom #9 koji je napisao: Glupost je beskonačno puta smrtonosnija, a oni koji se ponose njome i propovijedaju ju neukima ne zaslužuju da se pazi na njihovo dostojanstvo.

Ali, što reći o znanstveniku i sveučilišnom nastavniku koji kao organski kemičar na predavanjima studentima javno izjavljuje da HIV ne uzrokuje AIDS, mamografija je izrazito štetna dijagnostička metoda, molekularna biologija prisiljava organizme na sex, nudi nam prehranu perverznih gena" (vidjeti link). Na predavanju članovima Sekcije farmaceuta HKLD-a zaključuje da je na temelju studija i mjerljivih dokaza sva plastika slična: izvor je endokrinih disruptora odnosno hormonskih otrova ili izgovara notornu neistinu da se iz polikarbonatne plastike u dodiru s hranom ili pićem ispušta se hormonski otrov bisfenol A, i to u koncentracijama koje mogu izazvati niz zdravstvenih poremećaja: neurološke smetnje, hormonske poremećaje, rak dojke i prostate.

Posebno je usredotočen na raskrinkavanje PET-a kao materijala za izradu PET-plastenki, koje se sada proizvode godišnje u količinama od nekoliko stotina milijardi komada godišnje. Nedavno je objavljen izvještaj međunarodne ekspertne skupine koja je radila pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organiazcije (WHO) i Programa zaštite okoliša Ujedinjenih nacija (UNEP). Treba naglasiti da su obje organizacije izričito naglasile da one nisu o tom izvještaju donijele nikakve odluke.

Naziv izvještaja je Znanstvene spoznaje o kemikalijama koje utječu na endokrinološke poremećaje (State of the Science of Endocrine Disrupting Chemicals 2012). U izvještaju od gotovo 15 tisuća riječi nigdje se ne spominje PET koji se ispravno piše hrvatski poli(etilen-tereftalat), a engleski poly(ethylene terephthalate). No to i ne začuđuje da najistaknutiji borac ideološke toksikologije ne zna kako ispravno napisati PET. Naime nikada nije objavio nijedan redak u mjerodavnom časopisu za plastiku i gumu, Polimerima, koji izlazi već 33 godine. Valja pridodati da se u izvještaju plastika spominje samo jednom. Ali se zato pesticidi spominju 15 puta (vidjeti post na ovom blogu: "Teror poluinformiranih").

Što reći o osobi koja ne uvažava stručne i znanstvene dokaze, koji se poziva na neprovjerene izvore, koji ne uvažava ocjene svojih recenzenata, koji kao urednik jedne rubrike u Glasu Koncila ne dozvoljava komentare svojih napisa? Što reći o znanstveniku čije predavanje organizira Društvo koje se ograđuje od njegovih izjava? Što reći o doktoru znanosti koji u svojim izjavama obilato koristi riječi može, poznato je, nikada ne govori o količinama, koncentracijama, uvjetima? Što reći o znanstveniku koji bi barem trebao biti formalno, upoznat je metodama znanosti i usprkos toga govori neistinu. Ljudi mu vjeruju, ipak je znanstvenik s vrhunskim titulama, ali ih ipak vara, i to sa smrtnim posljedicama. - kako ga je ocijenio na Connectu autor #21.

O tom istaknutom borcu i promicatelju ideološke toksikologije ne treba kazati ili napisati zapravo ništa. "Mislim kako je besmisleno dalje odgovarati na neutemeljene postavke prof. V. Vrčeka, jer to ničemu ne vodi. Sve što piše je zapravo na isti kalup neprovjereno i preuveličano. Niti će on išta od mojih riječi poslušati niti treba žaliti njegove sljedbenike. Neka pate kad na taj način razmišljaju" (F. Plavišić).

Zar da takvoj osobi, znanstveniku, doktoru znanosti vjerujemo i kada priča o plastici, odnosno o području o kojem nema formalne naobrazbe niti se njime ozbiljno bavio?


Na kraju sam shvatio, da sam ja sve krivo shvatio. Naišao sam na snimku popularnog zagrebačkog stand-up showa, uz najavu aktualnog "svećenika", na kojoj je nastup, kako za sebe kaže "znanstvenika, recimo mene koji otkriva jednostavan stvoreni svijet". Pogledajte, nasmijte se, zaslužili ste:




Zaključiti ću: A gdje je pečat?


P. S. Valja ipak izraziti čuđenje što uvaženo Hrvatsko društvo katoličkih liječnika, čije članstvo rese brojna vrhunska znanstvena imena, akademici, stručnjaci, znanstvenici dopušta stand up komediju na svojim predavanjima.



Izvori:
Hrvatsko društvo katoličkih liječnika
Connect portal
You tube
Časopis Priroda, travanj 2011. - prof.dr.sc. Franjo Plavšić, Zagreb - "Jednostrana strana potrošačkog raja" - prikaz knjige