Plastično je fantastično

Danas je riječki Novi list objavio na naslovnici, a potom i na cijeloj stranici članak novinarke Bojane Mrvoš Pavić s najavom ministrice Mirele Holy o ukidanju besplatne podjele plastičnih vrećica.







Novi Zakon o otpadu, koji uvodi selekciju otpada u kućanstvima, uskoro će se naći na Vladi, zajedno s pravilnicima koji će zakon provoditi u praksi. Jednim od tih pravilnika, kako doznajemo, ministrica Mirela Holy uvest će u trgovine, ali i na tržnice, naplatu jednokratnih, tankih plastičnih vrećica, koje se sada dijele besplatno, i služe, primjerice, nošenju voća i povrća. Koliko će te, male vrećice, koštati, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode za sada ne otkrivaju, kao ni to kako će se naplata vrećica kontrolirati na tržnicama, u mesnicama, kod dostavljača hrane, i na desetinama drugih mjesta, na kojima se sada dijele besplatno.

Zagađuju ljudi

Naplatom i tih vrećica Ministarstvo želi destimulirati njihovu, po mnogima ekološki upitnu upotrebu. Prema računici ekoloških udruga u Hrvatskoj, kad bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla gotovo 200 milijardi plastičnih vrećica manje. Reciklira ih se niti jedan posto, ostalih 99 posto završava u vodama, gdje ubijaju na stotine tisuća životinja koje ih zamijene za hranu, napominju u udruzi »Prijatelji životinja«.



Samo jedna platnena torba zamijeni i do tisuću plastičnih vrećica, kažu. Zagovornici vrećica, s druge strane, imaju svoje, mnogobrojne argumente zašto ih ne naplaćivati. Proizvodnja plastičnih vrećica je, kažu u Društvu za plastiku i gumu, manje štetna po okoliš od proizvodnje platnenih i papirnatih vrećica. Potonje, za razliku od plastičnih vrećica, U Hrvatskoj niti nema, što znači da će zbog povećanog uvoza papira i platna doći do ukidanja radnih mjesta u proizvodnji plastičnih vrećica. Naplatom jednokratnih plastičnih vrećica, čija proizvodnja košta oko pet lipa za komad, kažu zagovornici plastike, obogatit će se oni koji ih budu prodavali građanima, makar i za samo pet lipa više. Građani će ih kupovati jer, kažu u Društvu za plastiku i gumu, papirna i platnena ambalaža ne mogu poslužiti nošenju mokrog povrća s »placa«, i slično.

Supermarketi britanske tvrtke »Tesco« objavili su, primjerice, da im je prodaja vrećica za smeće porasla za čak 400 posto otkad je na jednokratne plastične vrećice u Irskoj uvedena taksa, jer sada u vreće za smeće ljudi umataju vlažnu hranu. Kako zaključuju »plastičari«, ne zagađuju okoliš vrećice, nego ljudi koji ih tamo bacaju, a druga plastična pakiranja, koja se ne oporezuju, čine daleko veći otpad. Potrošnja plastike u Hrvatskoj iznosila je 2010. godine oko 300 tisuća tona, od čega oko 2,5 tisuće tona u plastičnim vrećicama.

»Zeleni otoci«

Novi Zakon o otpadu, kojeg vrlo brzo možemo očekivati u primjeni, od jedinica lokalnih samouprava tražit će da izgrade »zelene otoke« na kojima će građani moći primarno selektirati otpad, a ostalo, što se selektirati ne može, odlagat će se u zajedničke kontejnere. Kako se neslužbeno može čuti, ministrica Holy je odustala od uvođenja čipiranih vreća za smeće, u koje bi se takav, neselektirani otpad bacao, jer su i sami čipovi, k tome i jako skupi, elektronički otpad. Tako će se neselektirani otpad vjerojatno odlagati, u običnim vrećama za smeće, u čipirane kontejnere, a odvoz će se naplaćivati prema broju pražnjenja kontejnera, no ne paušalno, kao sada, već po broju stvarnih pražnjenja. Stanari čija se kanta prazni, recimo, jednom tjedno, jer otpad selektiraju, plaćat će manje od onih koji budu manje i selektirali. To podrazumijeva, međutim, i uvođenje fiksnog dijela na računima za smeće, tako da komunalci pokriju barem dio troškova prikupljanja otpada bačenog na, kako bi se kontejner što rjeđe praznio, ulice, u parkove, rijeke ili u šumu.

Upravo se to već deset godina događa u Crikvenici, koja je prva u Hrvatskoj uvela naplatu odvoza smeća po broju stvarnih odvoza, zbog čega mnogi kontejneri nisu pražnjeni i po nekoliko mjeseci, čak i koju godinu, te njihovi vlasnici plaćaju samo fiksni dio. Smeće će, kao u Crikvenici, preplaviti cijelu Hrvatsku ukoliko se ne uvede daleko veći broj komunalnih redara s daleko većim ovlastima kaže nam direktorica komunalnog društva »Murvica« iz Crikvenice, Sonja Polonijo. Rijeka, primjerice, ima samo pet redara, a nigdje pak ti redari nemaju veće ovlasti, pa čak niti dozvolu da legitimiraju prekršitelja uhvaćenog na djelu.




Komentar autora bloga:

U stvari nema ga - pa cijeli ovaj blog je komentar na ovo uvođenje naknade. Ponovno ističem i naglašavam sve ono što sam napisao u postu "21 razlog zašto ne treba naplaćivati plastične vrećice". A sada ću se samo osvrnuti na dva izdvojena citata "prijatelja životinja":



Eto, pitam se odakle tim "prijateljima životinja" ti podaci, odakle im dokazi za tako olako izrečene tvrdnje. Ja nisam "prijatelj životinja" ja jesam prijatelj životinja, ali ne pada mi na pamet davati izjave "na njihovom terenu". Pogotovo ne neprovjerene i nedokazane.



Pitam te "prijatelje životinja" što će biti kada se uvede naknada, pa kupci silom prilika prijeđu na papirnate vrećice (malo je vjerojatno da će platnene značajnije zamijeniti plastične jer su preskupe), pa kada se otpad i smeće višestruko poveća. Pa kada se sav taj klorirani i izbijeljeni, odštampani, lijepljeni papir počne razgrađivati u prirodi. Kada se na prvoj, drugoj kiši raspadne pa sve te kemikalije (natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonij bisulfid, klor, titan dioksid, polialuminij kloridi - a najopasniji su teški metali) dospiju u vodotokove pa značajno poraste eutrofikacija (1) naših do sada čistih voda. Je li to briga za životinje?

(1) Što je to EUTROFIKACIJA, pogledajte objašnjenje Mladena Juračića s Geološkog odsjeka Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: