27.08.2006., nedjelja

Proizvodnja u uslovima bez zemljišta

poljoprivreda.info Korišćenje zatvorenog sistema proizvodnje, koji reciklira više od 95% korišćene vode predstavlja sektor poljoprivrede koji troši najmanju količinu vode. Ovaj sistem je i značajan za uštedu gnojiva, ali i zaštitu životne sredine. Nova globalna ekonomija, kao i napredak u slobodnoj trgovini postavljaju nove i značajne izazove hidroponskoj proizvodnji širom svijeta. S obzirom na to da se do 2050. godine očekuje da će broj stanovnika biti blizu 9 milijardi, sistemi za gajenje će se znatno promeniti u odnosu na one koji se koriste danas. Održivo i efikasno korišćenje resursa (vode, energije, ljudskog rada) dovešće do razvoja alternativnih proizvodnih sistema. Osnovni cilj ovih sistema će biti da se osiguraju sigurni produkti, koji moraju da omoguće kvalitetan i zdrav život. Da bi se osigurao kvalitet hrane, usjevi moraju da se proizvedu uz minimalnu upotrebu pesticida. Ovo će dovesti do ubrzanog razvoja i stvaranja novih hibrida otpornih na bolesti, otkriću šireg spektra korisnih insekata i drugih bioloških mjera zaštite, kao i razvoj protokola za kontrolu problema sa bolestima i štetočinama. Primjena ovih načela biće komplikovanija u nekim regionima. Na primer, u Evropi i Americi ima više od 30 bioloških sistema zaštite za oko 20 štetnika u zaštićenom prostoru. Za isti broj štetočina, u Australiji se koristi manje od 10 bioloških načina za zaštitu. To je zato što Australija ima stroge uvozne zakone. Da bi se to prebrodilo, proizvođači moraju da upoznaju prirodne prednosti korisnih insekata, zatim moraju da se umnože do komercijalnih količina i uvedu ih po pristupačnim cenama. Ovaj proces traje dugo i veoma je skup. Biotehnologija će nastaviti da razvija hibride koji su otporni na razne bolesti, kao i povećavanje broja kvalitetnih proizvoda, koji će umnogome pomoći i proizvodaču, ali i samom korisniku, tj. potrošaču. Ova tehnologija mora da podigne kvalitet svježeg proizvoda, čime će biti spriječena pojava novih bolesti. Pravilno upravljanje rezervama vode je ključ uspeha u povrtarstvu, hortikulturi i uopšte u poljoprivredi. Pitanja zaslanjenosti i ponovnog korišćenja vode stalno se postavljaju širom sveta. Najveći deo hidroponske i proizvodnje u zaštićenom prostoru ima dovoljne količine vode za ciklus proizvodnje. Korišćenje zatvorenog sistema proizvodnje, koji reciklira više od 95% korišćene vode predstavlja sektor poljoprivrede koji troši najmanju količinu vode. Ovaj sistem je i značajan za uštedu đubriva, ali i zaštitu životne sredine. Na žalost najveći broj proizvodača na hidroponiji (2 do 3) ipak suvišak vode tj. drenažnu vodu odbacuje kao suvišnu. Modifikacija sistema za recikliranje povećaće troškove koje će potrošači morati da plate, ukoliko žele proizvod visokog kvaliteta. Bez obzira na to što izvor sviježeg povrća u svijetu raste, mnoge zemlje su zabrinute, jer uveženo povrće ne podleže sa rigoroznim standardima kakvi su predvideni za domaće proizvodače. U skladu sa tim, Holanđani su morali ponovo da se ujedinjuju kako bi mogli da izađu na svetsko tržište. Ovo se dogodilo nakon što se španski izvoz godišnje povećao za 10% od 1992-1999. godine. Meksiko je druga zemlja sa jeftinim povrćem, koja se nameće na severnoameričko tržište. Slično tome, i Kina je preplavila tržište Australije jeftinim povrćem. Holandani razvijaju model čvrste saradnje i razvoja sa klijentima, uz reduciranje troškova proizvodnje i transporta, tj. isporuke. Povećanje i ukrupnjavanje stakleničke proizvodnje, radi celogodišnjeg obezbeđenja tržišta paradajzom primenjuje se u Kanadi, SAD-u, Australiji i Novom Zelandu. One zemlje, koje imaju razrađen sistem hidroponije, trebalo bi da podele aspekte tehnologije sa zemljama u razvoju. Holanđani investiraju u španske kompanije, a Kanađani i Amerikanci u Meksiko. U novije vreme širi se urbana poljoprivreda. Ona podrazumeva slijedeće: - hidroponiju, aeroponiju, akva kulturu i akvaponiju; - korišćenje krovova i bočnih strana zgrada; - korišćenje unutrašnjosti zgrada, uz bolju distribuciju svetlosti; - proizvodnju ispod zemlje ili u podrumima; - proizvodnju na rekama i jezerima; - proizvodnju u integraciji sa restoranima ili privatnim kućama.

- 18:21 - Komentari (3) - Isprintaj - #

22.08.2006., utorak

Zakašnjeli vapaj

- 21:10 - Komentari (4) - Isprintaj - #

20.08.2006., nedjelja

Poljakinje su hit

b92.net Poljakinje su izuzetno tražene među holandskim, francuskim, nemačkim, španskim i danskim farmerima pošto, i kada su imućni, gotovo da nemaju šanse da nađu devojku iz Zapadne Evrope koja bi ostala na selu. Poljski dnevnik Metro piše da je uglavnom reč o imućnijim mlađim neženjama, od 25 do 40 godina, koji žele da ostanu na svojim imanjima. Poljakinje im odgovaraju jer su konzervativnije, nisu zahtevne, okrenute su tradiconalnoj porodici i njenim vrednostima, za Špance, Italijane i Francuze je važno i to što su katolkinje. Edita Natanek, vlasnica poljske agencije koja posreduje u sklapanju brakova, kaže da stranci ne postavljaju nikakve zahteve. "Neveste mogu da budu devojke, razvedene ili udovice. Ne smeta ni ako već imaju dete", rekla je ona. Poljakinje, za razliku od mnogih drugih Evropljanki, ne vide ništa loše u tome da budu supruge farmera, navodi list.

- 09:03 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.08.2006., četvrtak

Globalna tržišna kretanja u svinjarstvu

poljoprivreda.info Prošla godina beleži apsolutni rekord u proizvodnji svinjskog mesa od 103,7 miliona tona. Evropska proizvodnja sve više ''seli'' ka Aziji. Azijske perjanice su svakako Kina i Vijetnam, dok kod Latino američkih zemalja najveći proizvođači Brazil i Meksiko nastavljaju sa porastom proizvodnje. Sagledavanjem svih izveštaja, 2005. godina beleži apsolutni rekord u proizvodnji svinjskog mesa od 103,7 miliona tona, što predstavlja rast od 3.27 miliona tona u odnosu na 2004. godinu (+3.25%). Ukupna proizvodnja svinjskog mesa 2005. godine je 15% veća u odnosu na 2000. godinu, odnosno 48% veća u odnosu na 1990. Prekoračenje od 70 miliona tona prvi put dostignuto 1991, od 80 miliona tona 1995, 90 miliona tona u 2000 godini, dok je 100 miliona tona premašeno 2004. Analiza regionalnog učešća u svetskoj proivodnji svinjskog mesa u periodu 2000-2005. godine. prikazuje trend da se Evropska proizvodnja sve više ''seli'' ka Aziji. Sa druge strane regionalni udeli zemalja Američkog kontinenta (Sev/Cent/Latin), kao i Afrike nisu značajnije odstupali u ovom periodu. Predhodni naši godišnji izveštaji i prognoze manje više potvrđuju da je kod 10 vodećih zemalja evidentan linerani porast proizvodnje svinjskog mesa. Najveće odstupanje u odnosu na naše predviđanje prošlogodišnjeg TOP TEN-a desio se kod Vijetnama. Naime naše prognoze predviđale su poziciji broj 10, međutim nakon upoređivanja sa stvarnim stanjem, Vijetnam se pomerio za tri mesta napred, ispred Poljske, Kanade i Danske. Proizvodnja svinjskog mesa u Vijetnamu u odnosu na 2000 godinu porasla je za 56%, odnosno za poslednje tri za 22.5%. Poljska je pala iza Kanade nakon teške 2004. godine. Azijske perjanice su svakako Kina i Vijetnam, dok kod Latino američkih zemalja najveći proizvođači Brazil i Meksiko nastavljaju sa porastom proizvodnje. SAD beleže veći rast u odnosu na Kanadu od 2000 naovamo. Nekoliko starih članica EU zabeležilo je rast proizvodnje, dok za Poljsku kao novog člana možemo reći tek da je uspela da povrati raniji nivo proizvodnje od pre ulaska u EU.

- 22:09 - Komentari (3) - Isprintaj - #

15.08.2006., utorak

Tko su stvarni pšenični profiteri

Paor: Prošla je još jedna žetva, seljacima polako pristiže novac od prodane pšenice, a uskoro će i država isplatiti svoj dio (poticaje) onim koji su to pravo ostvarili (veliki dio proizvođača). Sad kad su svi računi vidljivi, urodi evidentirani, postaje jasno da pšenica više nije niskoprofitabilna kultura, nego je kultura koja definitivno donosi gubitak. Bilo je samo pitanje vremena kad ćemo biti gurnuti u ralje surovog tržišta. Ne kažem da se u uvjetima extra prinosa ne može postići profitabilnost, ali i za to je najzaslužniji faktor na koji ne možemo utjecati - vremenske i klimatske prilike. Hoću reći, da se samo rastom uloženog financijskog i stručnog znanja ne može polučiti pozitivan financijski rezultat (dapače gubitak) ako nema zadovoljavajućeg prvog faktora. Ipak ne treba se predavati. Jedini način za opstanak pšenice na našim poljima je maksimalno smanjenje troškova obrade i to u smislu okrupnjavanja površina, korištenje novih visokoučikovitih radnih mašina, korištenje danas širokodostupnog savjetodavnog i stručnog znanja te ostvarivanje modusa optimalnog timinga za prodaju pšenice. Kraj malih prozvođača pšenice se nazire i stoga nije iznenađujući stalni pritisak prema državnim dotacijama (poticajima). Jednostavno treba preživjeti. A tko su pravi pšenični profiteri? Odgovor je vrlo lagan i ako se samo osvrnete oko sebe to ćete lako uočiti - mlinari i pekari. A to se može uočiti i pomoću najjednostavnije matematike koristeći samo nekoliko lako dostupnih podataka: - Pravilnik o obiljeŽavanju brašna evidencijskim markicama (N.N. 90/04. čl. 10.) - Pravilnik o količini brašna utrošenoga za proizvodnju pojedinih pekarskih proizvoda (N.N. 146/05. čl. 2.) Ukratko: 1 vekna kruha (700g) = 0,52kg brašna = 0,72kg pšenice = 0,61kn Da, dobro ste vidjeli: udio pšenice u cijeni štruce kruha (prosječne cijene 4,5kn) je samo 0,61kn! --------- Na temelju gornjeg izračuna vidi se koliko su pogrešne silne objede na račun izmrcvarenih i osiromašenih seljaka glede navodne skupoće naše pšenice i učestalih "gunđanja razmaženih i debelih" paora. ------------------------------ U razdoblju od 16. siječnja do 10. veljače 2006. godine Državni inspektorat proveo je 406 inspekcijskih nadzora kod proizvođača pekarskih proizvoda, a ishodi su slijedeći: - utvrđeno je 299 prekršaja slijedom kojih je podnijeto 173 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izrečeno 62 usmena rješenja; - pečaćenjem je zatvoreno 50 pekarnica, a u 4 objekta je zabranjen promet vlastitih pekarskih proizvoda; - u 31 slučaju predložena je zaštitna mjera zatvaranja objekata na 90 dana do 1 godine; - nadležnim sudovima predloženo je oduzimanje protupravne imovinske koristi u iznosu od 134.862,53 kn, a na mjestu prekršaja naplaćeno je 11 novčanih kazni u ukupnom iznosu od 29.230,40 kn. Od 50 objekta kojima je zabranjen rad i izvršeno pečaćenje, 48 pekarnica je zatvoreno zato što u njima nije vođena propisana evidencija o proizvodnji pekarskih proizvoda i utrošku brašna, u dvije pekarnice je zatečeno brašno koje nije bilo označeno propisanim markicama, a u četiri pekarnice je zabranjen promet vlastitih pekarskih proizvoda jer za prodajne prostore nisu postojala rješenja o udovoljavanju propisanim minimalno tehničkim uvjetima. Iako je promet pekarskim proizvodima i do 01. siječnja ove godine bio predmetom učestalih kontrola, činjenica da je Državni inspektorat u čak 73% provedenih nadzora utvrdio prekršaje, a 12,3% nadziranih objekata je i zapečaćeno kazuje da je primjena novog propisa i mjera koje sada daju mogućnost učinkovitijeg sankcioniranja prekršitelja bila nužna. racunovoda.com ---------------------------------

- 11:51 - Komentari (4) - Isprintaj - #

14.08.2006., ponedjeljak

SINOVI PAMPA

ceste.blog.hr Nakon izlaska iz Buenos Airesa počinje zona pampa. Ravnica se proteže u nedogled. Kamo god pogled seže, prizor je isti. Soja je postala apsolutna kraljica argentinskih pampa, proizvod koji poljoprivrednicima, ali i Argentini donosi najveću zaradu, a koji posljednjih godina osvaja sve više prostora i istiskuje tradicionalne usjeve poput kukuruza, pamuka, pšenice... Proizvodnja soje u posljednjih se 10 godina u Argentini udvostručila. - To je usjev koji su proizvođači vrlo dobro prihvatili. Uzgoj je jednostavan, barem za sada. S novom tehnologijom soja je postala otporna na kemikalije. To je jedan od razloga zašto se povećala količina soje, kaže dipl. ing. Juan Elizalde, direktor tvrtke za proizvodnju soje, La sibila. Argentina je oduvijek bila u prvom redu poljoprivredna zemlja. 300 kilometara od Buenos Airesa tlo je izrazito plodno i usjevi uglavnom donose obilan urod. Nakon devalvacije pesosa od 300 posto, proizvodi s pampa postali su konkurentni na svjetskom tržištu, a Kina je argentinskim prozvodima širom otvorila vrata. - U idućih 20 godina ekonomska situacija bit će vrlo povoljna za zemlje koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda, kaže prof. dr. JUAN CARLOS CHERVATIN s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Buenos Airesu. 90-e su bile teške za ovdašnje poljoprivrednike. Sirovine su bile skupe, a zbog jakog pesosa njihovi su proizvodi bili nekonkurentni na svjetskom tržištu. Argentinu su u to vrijeme, kao nikada prije, preplavili jeftini brazilski poljoprivredni proizvodi. S takvom konkurencijom "sinovi pampa" počeli su se boriti genski modificirajući soju koju je bilo jednostavnije proizvoditi i koja je tako preinačena donosila veću dobit. Danas je 70 posto argentinske soje genski modificirano. Državni tajnik za poljoprivredu kaže kako Europska unija igra nepravednu igru, vodi protekcionističku politiku prema njihovim proizvodima i usto subvencionira vlastite poljoprivrednika. - Trebate razumjeti naše zahtjeve jer nam vaši politički postupci donose siromaštvo, neravnopravnost između naših proizvođača i druge negativne efekte, kaže državni tajnik za poljoprivredu Dr. JAVIER DE URQUIZA. Unatoč tome, najveći uvoznik argentinskog mesa je Europska unija. Uvjeti za stočarstvo u Argentini su idealni. Milijuni krava u provinciji Chaco cijeli život provedu na prostranim pašnjacima. Kako se nikada ne hrane koštanim brašnom, nije zabilježen nijedan slučaj kravljeg ludila. Oskar Alvarez uzgaja pamuk i soju, ali se prije svega bavi stočarstvom. Ima 100-tinjak krava koje mu donose solidnu zaradu. - Nakon devalvacije pesosa imamo veće tržište na kojem možemo plasirati proizvode. Dok ne poskupe proizvodi za proizvodnju i troškvi za vodjenje farme, rentabilnost će uvijek biti veća s većim tečajem, nego kada je bilo 1:1, kaže poljoprivrednik OSKAR ALVAREZ. Slično misli i Maria Rustan Marinić. Rodom iz Konavala, na farmi u Chacu živi već 47 godina. Od poljoprivrede dobro živi, ali žali se na tešku klimu i nestašicu vode. Chaco je inače najtoplija provincija u Argentini. Vrućina je ljeti gotovo nepodnošljiva, temperatura doseže i nevjerojatnih 50 Celzijevih stupnjeva. Kako nema sustava natapanja , usjevi su prepušteni na milost i nemilost vremenskim prilikama. - Od 70-e do 90-e moglo se živjeti sa 100 hektara jako dobro, a sada tko nema više od 200 do 300 hektara ne može preživjeti, mora puno raditi jer su veliki troškovi, kaže MARIA RUSTAN MARINIĆ. Argentina je oduvijek bila poznata po neravnomjernoj raspodjeli bogatstva. Te razlike ponajviše dolaze do izražaja na farmama. Na velikim posjedima čiji su vlasnici bogataši, većinu poslova obavljaju radnici u prosjeku za 200-tinjak dolara. Rodolfo je suvremeni gaucho. Živi na gazdinu posjedu i puno vremena provodi na konju čuvajući stoku. - Ako vam se sviđa na polju, dobro se živi, kako se može. Ovdje se živi polagano. Zrak je drukčiji. Ovdje smo novi i još se privikavamo. Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati, za sada nam je dobro. Ja se snalazim, imam dobrog gazdu, kaže RODOLFO MARTIN PUCHETA. Zasad je dobro i argentinskoj poljoprivredi. Budući da je uglavnom orijentirana na izvoz, uvelike ovisi o trendovima na svjetskom tržištu. No prognoze su dobre, prije svega zahvaljući sve većim kineskim potrebama. Sve što se proizvede može se izvesti. Zbog toga su trenutačno u Argentini u najboljem položaju zemljoposjednici. Apetiti su im nedavno porasli pa su poskupjeli meso na domaćem tržištu, zbog čega im je predsjednik privremeno zabranio izvoz. Unatoč povremenim problemima, poljoprivredu na prostranim posjedima, uz povoljan tečaj, dobru klimu i suvremenu mehanizaciju, sigurno očekuje uspješno razdoblje.

- 21:11 - Komentari (2) - Isprintaj - #

11.08.2006., petak

Farmeri i povećani rizik tumora prostate

agriculture.com (slobodni prijevod by Paor) Allenu Lashu, dobropoznatom poljoprivrednom financijskom stručnjak u AgriSolutions Inc. je nedavno dijagnosticiran tumor prostate. To ga je potaklo da počne proučavati tu bolest. Dvanaestogodišnja studija o zdravstvu u poljoprivredi pokazuje veću učestalost tumora na prostati među farmerima (posebno onim koji rade s pesticidima) za razliku od ostatka pučanstva. Istraživanja u Iowi i u S. Karolini govore o 26% većem riziku za radnike koji rukuju s pesticidima. ... Lashov tumor se ne može usko povezati u vezu s pesticidima, ali njegova majka i sestra su već bolovale od jedne vrste tumora. Isto tako zna se da je njegov djed umro od raka prostate. Znači da se u ovom slučaju može posumnjati na genetsku predodređenost k oboljenju te vrste. Upozoravajući znak mogućeg tumora prostate je benigno povećanje prostate. Kad je njegovom djedu dijagnosticiran rak, fizikalni (rektalni) pregled je bila jedina mogućnost. PSA test je jednostavan i jeftin Danas pak, Lash ima mogućnost da obavi specifični antigen-prostata krvni test (PSA). "Najvažnije je da se s testiranjem započne što prije, kaže on. "PSA test bi trebalo započeti najmanje 5 g. ranije nego inače preporučeni rektalni pregled." Početak PSA testiranja bi ztrebalo započeti oko 40-te, a preko 50-te bi se trebalo testirati svake godine. Lash kaže da je njegov PSA rezultat bio 1,7 u 1998.g.,2,3 u veljači 2004.g., a u srpnju iste godine 3,8 (preko 4,0 bi bilo previsoko za njegove 62 godine). Prošlog proljeća je potaknuo dvoje svojih zaposlenika na isti pregled. Njihov rezultat je bio zabrinjavajući - 7,06. 2oo4.g. New England Journal of Medicine studija je pokazala da veliki PSA rezultat može identificrati najopasnije vrste tumora. Lash je zatražio biopsiju. "Dobra vijest je da tek svaka 12-ta biopsija biva pozitivna, a loša novost je da je moja jedna od tih 12". Mogućnosti za tretman ranog tumora prostate su različiti: ovise o dobi, PSA rezultat, općem zdravlju i individualnoj biopsiji... ...

- 21:53 - Komentari (1) - Isprintaj - #

07.08.2006., ponedjeljak

Kolaps pregovora o liberalizaciji svetske trgovine

poljoprivreda.info Ženeva - Globalni trgovinski pregovori u okviru Svetske trgovinske organizacije propali su pošto vodeće trgovačke sile nisu uspjele da se saglase o koracima za liberalizaciju trgovine poljoprivrednom i industrijskom robom. Indijski ministar trgovine Kapal Nat izjavio je u Ženevi da su pregovori prekinuti i da biti 'potrebni mjeseci ili godine' da se ponovo pokrenu. 'Ovo je ozbiljan udarac', rekao je šef brazilske diplomatije Celeso Amorim. U pokušaju da oživi pregovarački proces, šef STO Paskal Lami sazvao je sastanak sa ministrima Australije, Brazila, 25 država EU, Indije, Japana i SAD. Vodji Grupe osam vodećih industrijskih država potvrdili prošle sedmice na svom samitu u Rusiji podršku pregovorima WTO, ali nisu uspjeli da pokrenu pravu pregovaračku akciju koja bi vodila zaključenju takozvane runde iz Dohe iz 2001. ž Cilj tih pregovora su bili unapredjenje svjetske privrede i izvlačenja miliona ljudi iz siromaštva. Sekretar SAD za poljoprivredu Mike Joan kaže da su predloženi koraci 'postajali sve slabiji i slabiji tokom proteklih tjedana.' Ali drugi zvničnici kažu da su SAD morale da poboljšaju ponudu za smanjenje subvencija svojim farmerima. Medjutim, SAD su čvrsto pri stavu da će se prikloniti tek onda kad EU smanji carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda i kada vodeće zemlje u razvoju, kao Brazil i Indija, sruše prepreke u trgovini industrijskom robom. Runda iz Dohe je zaglavila zbog razlika izmedju bogatih i siromašnih zemalja, kao i trzavica izmedju SAD i EU. Ni 14 sati zasjedanja u nedelju u Ženevi nije dovelo do pomaka u ključnim pitanjima poljoprivrednih subvencija, nazvanih 'domaća podrška', gde su SAD pod pritiskom na učine veće ustupke. Vašington je zahtjevao da EU i druge članice WTO koje je označio kao 'protekcionističke', krenu dalje u pristajanju na snižavanje poljoprivrednih carina prije nego što SAD učine dodatni korak u smanjenju subvencija svojim farmerima. Washington kaže da je američka ponuda za smanjenje subvencija za 60 postotaka značajna, ali trgovinski rivali tvrde da to kresanje zapravo ne smanjuje priliv državnog novca američkim farmerima.

- 21:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.08.2006., petak

Farmeri zahtevali i dobili popuštanje u agrarnoj politici usled suše

- 21:50 - Komentari (2) - Isprintaj - #

01.08.2006., utorak

Kako proizvoditi bolje i više

Mljekarski list (7./06.) Uvijek se može bolje i više ako se uči, razvija, inovira i radi s gospodarskim marom. Proizvoditi bolje i više znači nuditi više kvalitetnijih proizvoda po nižoj cijeni. Dragi čitatelji, Proteklo proljeće proveo sam u intenzivnom razmišljanju, čitanju i analiziranju mogućnosti, odnosno što može uraditi jedan čovjek, pravi poljoprivrednik odnosno farmer u narednim godinama 21. stoljeća. Tako proučavajući pred oči mi stižu rekordi, odnosno podatci preciznih opažanja i mjerenja iz poljoprivredne proizvodnje: * Rekord u 2001. g.: zasijano 377 ha pšenice za 24 sata traktorom Fendt Vario 926 i sijačicom zahvata 12 m, brzinom 18 do 25 knVh i potrošnjom 2,5 litre dizel goriva po hektaru. * Rekord je-zasijano 571,9 ha za 24 sata jednim agregatom u Ukrajini 23/24.04. 2003. godine. Bila je to kombinirana sjetva jarog ječma (130 kg/ha sjemena) s istovreme¬nom pripremom tla i gnojidbom s 370 kg/ha gnojiva. Agregat se sastoji od Horsch Airseeder zahvata 18 m i traktora s gusjeni-cama tipa Challenger MT 865 snage motora 406 kW ili 552 KS. Brzina sjetve bila je 15 do 19 km/h, učinak oko 24 ha/h uz potrošnju goriva 3,84 iyha ili ukupno oko 2 200 litara za ovaj posao. Uz stroj je priključena prikolica volumena 17 600 litara podijeljena na tri dijela, jedan za sjeme (40 %) i 30+30 % za gnojivo, opremljena elektronskom vagom. Kreće se na udvojenim širokim gumama. Agregat je opremljen DGPS Autotrac sistemom koji omogućava preciznost vođenja gusjenica traktora s tomošću 2 cm, pa su pokazivači prohoda narednog traga nepotrebni. • U prinosima žitarica Hrvatska zaostaje za Europom oko 20 godina, iako je prije 30 g. na velikim gospodarstvima bila višestruko bolja od Amerike, a u Europi prednjačila. Stručna aktivnost u posljednjem desetljeću usmjerena je na borbu za poticaje, subvencije i dotacije. To je odlično. Uzima se novac koji su drugi proizveli s gotovo prikupljene hrpe. No te vrste poticaja u cijelom svijetu se smanjuju i usmjeravaju na lokalna racionaliziranja. Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u SAD porasla je od 2 381 kg 1952.g. na 8 625 kg po kravi za 305 dana laktacije u 2001.%.. Za 50 godina porast je za 3,6 puta veći. Broj krava je smanjen s 23.367.470 na 9.2 milijuna ili za 2.5 puta. a farme su povećane od prosječno šest (6) na 90 krava ili za 15 puta. Većinu proizvedene količine mlijeka proizvedu farme s više od 500 krava. Bez ispitivanja i mjerenja nije moguće uključiti se u klubove 10 000 kg/ha pšenice, 20 000 kg/ha zrna kukuruza ili 10 000 kg mlijeka godišnje po kravi simentalske pasmine. „Borbene izjave:"... ne trebaju nama kompjutori, mi imamo zdravu zemlju i vodu, treba zamijeniti činjenicom: neophodni su nam kompjutori da bi očuvali zdravom zemlju i vodu i proizvodili stalno sve više i sve zdravije hrane! Neophodna su nam i znanja jahanja na kompjutorima, da ne nastavimo jahati na magarcima i tovarima. • Na svijetu se navodnjava 20 % poljoprivrednih površina, a daju 40 % proizvoda. To govori da treba vješto gospodariti vodom. Poljoprivredne površine između Save, Drave i Dunava su odvodnjene do razine osušenosti. U kanalima nema vode, a trebala bi ona tamo trajno biti tako da se razina dovođenjem i odvođenjem održava na željenoj razini. Vode u ovim rijekama ima dovoljno. Radi ovako dobre zemlje i obilja vode tu su rado doseljavali ljudi sa zapada i nadirali s istoka, donoseći svatko svoju kulturu. Zapadnjaci su rado dolazili jer je ovdje tlo bolje. Kad nisu mogli ostati, uredili su tamošnja svoja tla, otklonili nedostatke i imaju vredniju proizvodnju po hektaru nego mi ovdje. Imaju oko 40 % površina pod travnjacima i oko dva do tri uvjetna grla po ha. Stoga naučimo da treba nastaviti s uređenjem tla i ovladati gospodarenjem vodom. • Vrijeme lagodnog i bezbrižnog korištenja odličnog tla istječe. Smanjen je humus, raste broj vodikovih iona i time kiselost, ruši se tradicionalna mrvičasta struktura, nema gujavica-kišnih glista, tlo ne zadržava dovoljnu količinu vlage, obradom je stvrdnuto između A i C horizonta gdje nastaje nepropusni sloj, smanjen je udio zraka u tlu daleko od potrebnog odnosa tlo: voda: zrak == 50:25:25. Najviše nedostaje humusa, odnosno organske tvari. Sve ove podatke precizno mjeri razvijeni svijet i gospodari isključivo po osnovi rezultata mjerenja. Poljoprivrednici to i plaćaju izravno od 3 do 13 eura/ha svake godine. Nije to puna cijena koštanja, već taksa, jer poljoprivrednici ono što je besplatno doživljavaju kao nešto što im se nameće. Vapnjenje tala poznato je još iz vremena Rimskog carstva. Francuzi su tek nakon kalcifikacije mogli proširiti mahunarke. Primjena lapora dovela je Njemačku od siro¬maštva bogatstvu, odnosno pos¬ljednjih 50 godina poboljšava tla sa preko dva milijuna tona vapna godišnje. Englezi redovno vapne tlo, već 300 godina. Kalcij ne rješava sve, ali bez kalcija ne može se riješiti ništa. Bez kalcija nema čiste vode, a bez vode nema života, pa je stoga kalcij (Ca), u vidu oksida (CaO) ili karbonata (CaCO3) Božji dar čovjeku. Ove indirektne probleme pri provođenju kalcifikacije poljoprivredna praksa je sažela u dvije poznate izreke: „Vapno obogaćuje očeve a osiroma¬šuje sinove", odnosno „ primjena vapnenih materijala bez organskih gnojiva u budućnosti će učiniti i tlo i farmera siromašnijim". • Što nakon ovih nabrajanja reći? Ova proljetna razmišljanja vratiše me na pokušalište Poljoprivredne škole u Križevcima gdje nas je prof. Krešimir Mandić naučio sljedeće: "Što ne znaš, isprobaš i doznaš". Uživao je u polju, poznavao strojeve i mehanizaciju, uživao u gemištima, odlično predavao i nije volio ispitivanje. Nije ni morao ispitivati, jer većina nas je njegova predavanja slušala napetih ušiju i otvorenih usta! • Dok su travnjaci Zapadne Europe visoko produktivni i osiguravaju hranu za 3 do 5 uvjetnih grla po hektaru, dotle je zajedno uvjetno grlo ovdje potrebno 2 do 3 ha. Dok su travnjaci zapadne Europe gnojeni sa 300-400 kg/ha dušika, dotle travnjaci ovih prostora često nisu godinama uopće gnojeni. Posljedica toga je da u zapadnoj Europi nemaju više toliku potrebu za krmom i imaju problem zagađenosti tla i jako reduciran broj biljnih vrsta po jedinici površine travnjaka. U uvjetima Balkana imamo nisku produkciju krme po jedinici površine koja je uz to i slabije kakvoće, ali i zavidno biljno bogatstvo, odnosno veliki broj biljnih vrsta, od kojih su neke posebno vrijedne i svojstvene samo ovim prostorima; rijetke ili čak ugrožene vrste. • Dragi poljoprivrednici svih razina, čitajte knjige i osnujte pokušalište na svom gospodarstvu! Ta dva suradnika nikada vas neće iznevjeriti, jer svaki pokus je upit prirodi. „Priroda vjerno odgovara, samo je pitanje znamo li mi odgovor pročitati" - govorio je genetičar i opleme-nj ivač Alojz Tavčar. Na poljoprivredi koplja lome brojne svjetske vlade; Europska zajednica najveći dio proračuna (budžeta) troši na subvencioniranje u poljoprivredi, pa i našinvsmjenjivim vladama i ministrima zadaje muke. Poljoprivredne teme "provjetravaju" Saborom a odluke o poticajima i drugim mjerama uspješnim su poljoprivrednim proizvođačima smiješne. Ne služe razvoju poljoprivredne proizvodnje (rast poticaja obrnuto je proporcionalno posti¬gnutim rezultatima) već političkim pogađanjima umišljenih stranačkih vođa koji govore: poljoprivreda i stočarstvo, ne znajući da je to isto i nerazdvojno. Stvarni profit raste s intenzitetom proizvodnje i s prino¬sima. Nema djelatnosti koja bi imala stopu dobiti kao visoka proizvodnja mlijeka. Visoka proizvodnja mlijeka moguća je samo uz dobru i kvali¬tetnu krmu. Uz dobru krmu ne treba aditiva, a treba vrlo malo lijekova. Zašto da sad ovu divnu istinu unaka¬zimo činjenicom da neki proizvođači u mlijeko dodaju vodu, da mljekare u početku plaćaju uredno i visoko, a za dva ili tri mjeseca splas-nu u svemu i svojim odnosom od sebe odbiju proizvođače mlijeka. Voditelj gospodarstva uspješan je dok ima razvojne ideje, dok čita, uči, vodi pokuse i dok razumije što je pročitao i što mu je priroda u pokusu odgovorila. Kad ga napuste ideje i veselje u spoznavanju, kad tvrdi da sve zna, postaje kočitelj. Ne shvaća da se treba povući, pa je baš radi toga neophodna demokaracija, reizbori, jer sav narod sve vidi i sve zna! Mr.sc. Darko Uher

- 21:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.