|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
01.08.2006., utorak
Kako proizvoditi bolje i više
|
Mljekarski list (7./06.)
Uvijek se može bolje i više ako se uči, razvija, inovira i radi s gospodarskim marom. Proizvoditi bolje i više znači nuditi više kvalitetnijih proizvoda po nižoj cijeni.
Dragi čitatelji,
Proteklo proljeće proveo sam u intenzivnom razmišljanju, čitanju i analiziranju mogućnosti, odnosno što može uraditi jedan čovjek, pravi poljoprivrednik odnosno farmer u narednim godinama 21. stoljeća. Tako proučavajući pred oči mi stižu rekordi, odnosno podatci preciznih opažanja i mjerenja iz poljoprivredne proizvodnje:
* Rekord u 2001. g.: zasijano 377 ha pšenice za 24 sata traktorom Fendt Vario 926 i sijačicom zahvata 12 m, brzinom 18 do 25 knVh i potrošnjom 2,5 litre dizel goriva po hektaru.
* Rekord je-zasijano 571,9 ha za 24 sata jednim agregatom u Ukrajini 23/24.04. 2003. godine. Bila je to kombinirana sjetva jarog ječma (130 kg/ha sjemena) s istovreme¬nom pripremom tla i gnojidbom s 370 kg/ha gnojiva. Agregat se sastoji od Horsch Airseeder zahvata 18 m i traktora s gusjeni-cama tipa Challenger MT 865 snage motora 406 kW ili 552 KS. Brzina sjetve bila je 15 do 19 km/h, učinak oko 24 ha/h uz potrošnju goriva 3,84 iyha ili ukupno oko 2 200 litara za ovaj posao. Uz stroj je priključena prikolica volumena 17 600 litara podijeljena na tri dijela, jedan za sjeme (40 %) i 30+30 % za gnojivo, opremljena elektronskom vagom. Kreće se na udvojenim širokim gumama. Agregat je opremljen DGPS Autotrac sistemom koji omogućava preciznost vođenja gusjenica traktora s tomošću 2 cm, pa su pokazivači prohoda narednog traga nepotrebni.
•
U prinosima žitarica Hrvatska zaostaje za Europom oko 20 godina, iako je prije 30 g. na velikim gospodarstvima bila višestruko bolja od Amerike, a u Europi prednjačila. Stručna aktivnost u posljednjem desetljeću usmjerena je na borbu za poticaje, subvencije i dotacije. To je odlično. Uzima se novac koji su drugi proizveli s gotovo prikupljene hrpe. No te vrste poticaja u cijelom svijetu se smanjuju i usmjeravaju na lokalna racionaliziranja.
Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u SAD porasla je od 2 381 kg 1952.g. na 8 625 kg po kravi za 305 dana laktacije u 2001.%.. Za 50 godina porast je za 3,6 puta veći. Broj krava je smanjen s 23.367.470 na 9.2 milijuna ili za 2.5 puta. a farme su povećane od prosječno šest (6) na 90 krava ili za 15 puta. Većinu proizvedene količine mlijeka proizvedu farme s više od 500 krava. Bez ispitivanja i mjerenja nije moguće uključiti se u klubove 10 000 kg/ha pšenice, 20 000 kg/ha zrna kukuruza ili 10 000 kg mlijeka godišnje po kravi simentalske pasmine. „Borbene izjave:"... ne trebaju nama kompjutori, mi imamo zdravu zemlju i vodu, treba zamijeniti činjenicom: neophodni su nam kompjutori da bi očuvali zdravom zemlju i vodu i proizvodili stalno sve više i sve zdravije hrane! Neophodna su nam i znanja jahanja na kompjutorima, da ne nastavimo jahati na magarcima i tovarima.
•
Na svijetu se navodnjava 20 % poljoprivrednih površina, a daju 40 % proizvoda. To govori da treba vješto gospodariti vodom. Poljoprivredne površine između Save, Drave i Dunava su odvodnjene do razine osušenosti. U kanalima nema vode, a trebala bi ona tamo trajno biti tako da se razina dovođenjem i odvođenjem održava na željenoj razini. Vode u ovim rijekama ima dovoljno. Radi ovako dobre zemlje i obilja vode tu su rado doseljavali ljudi sa zapada i nadirali s istoka, donoseći svatko svoju kulturu. Zapadnjaci su rado dolazili jer je ovdje tlo bolje. Kad nisu mogli ostati, uredili su tamošnja svoja tla, otklonili nedostatke i imaju vredniju proizvodnju po hektaru nego mi ovdje. Imaju oko 40 % površina pod travnjacima i oko dva do tri uvjetna grla po ha. Stoga naučimo da treba nastaviti s uređenjem tla i ovladati gospodarenjem vodom.
•
Vrijeme lagodnog i bezbrižnog korištenja odličnog tla istječe. Smanjen je humus, raste broj vodikovih iona i time kiselost, ruši se tradicionalna mrvičasta struktura, nema gujavica-kišnih glista, tlo ne zadržava dovoljnu količinu vlage, obradom je stvrdnuto između A i C horizonta gdje nastaje nepropusni sloj, smanjen je udio zraka u tlu daleko od potrebnog odnosa tlo: voda: zrak == 50:25:25. Najviše nedostaje humusa, odnosno organske tvari.
Sve ove podatke precizno mjeri razvijeni svijet i gospodari isključivo po osnovi rezultata mjerenja. Poljoprivrednici to i plaćaju izravno od 3 do 13 eura/ha svake godine. Nije to puna cijena koštanja, već taksa, jer poljoprivrednici ono što je besplatno doživljavaju kao nešto što im se nameće.
Vapnjenje tala poznato je još iz vremena Rimskog carstva. Francuzi su tek nakon kalcifikacije mogli proširiti mahunarke. Primjena lapora dovela je Njemačku od siro¬maštva bogatstvu, odnosno pos¬ljednjih 50 godina poboljšava tla sa preko dva milijuna tona vapna godišnje. Englezi redovno vapne tlo, već 300 godina. Kalcij ne rješava sve, ali bez kalcija ne može se riješiti ništa. Bez kalcija nema čiste vode, a bez vode nema života, pa je stoga kalcij (Ca), u vidu oksida (CaO) ili karbonata (CaCO3) Božji dar čovjeku. Ove indirektne probleme pri provođenju kalcifikacije poljoprivredna praksa je sažela u dvije poznate izreke: „Vapno obogaćuje očeve a osiroma¬šuje sinove", odnosno „ primjena vapnenih materijala bez organskih gnojiva u budućnosti će učiniti i tlo i farmera siromašnijim".
• Što nakon ovih nabrajanja reći? Ova proljetna razmišljanja vratiše me na pokušalište Poljoprivredne škole u Križevcima gdje nas je prof. Krešimir Mandić naučio sljedeće: "Što ne znaš, isprobaš i doznaš". Uživao je u polju, poznavao strojeve i mehanizaciju, uživao u gemištima, odlično predavao i nije volio ispitivanje. Nije ni morao ispitivati, jer većina nas je njegova predavanja slušala napetih ušiju i otvorenih usta!
• Dok su travnjaci Zapadne Europe visoko produktivni i osiguravaju hranu za 3 do 5 uvjetnih grla po hektaru, dotle je zajedno uvjetno grlo ovdje potrebno 2 do 3 ha. Dok su travnjaci zapadne Europe gnojeni sa 300-400 kg/ha dušika, dotle travnjaci ovih prostora često nisu godinama uopće gnojeni. Posljedica toga je da u zapadnoj Europi nemaju više toliku potrebu za krmom i imaju problem zagađenosti tla i jako reduciran broj biljnih vrsta po jedinici površine travnjaka. U uvjetima Balkana imamo nisku produkciju krme po jedinici površine koja je uz to i slabije kakvoće, ali i zavidno biljno bogatstvo, odnosno veliki broj biljnih vrsta, od kojih su neke posebno vrijedne i svojstvene samo ovim prostorima; rijetke ili čak ugrožene vrste.
•
Dragi poljoprivrednici svih razina, čitajte knjige i osnujte pokušalište na svom gospodarstvu! Ta dva suradnika nikada vas neće iznevjeriti, jer svaki pokus je upit prirodi. „Priroda vjerno odgovara, samo je pitanje znamo li mi odgovor pročitati" - govorio je genetičar i opleme-nj ivač Alojz Tavčar.
Na poljoprivredi koplja lome brojne svjetske vlade; Europska zajednica najveći dio proračuna (budžeta) troši na subvencioniranje u poljoprivredi, pa i našinvsmjenjivim vladama i ministrima zadaje muke. Poljoprivredne teme "provjetravaju" Saborom a odluke o poticajima i drugim mjerama uspješnim su poljoprivrednim proizvođačima smiješne. Ne služe razvoju poljoprivredne proizvodnje (rast poticaja obrnuto je proporcionalno posti¬gnutim rezultatima) već političkim pogađanjima umišljenih stranačkih vođa koji govore: poljoprivreda i stočarstvo, ne znajući da je to isto i nerazdvojno. Stvarni profit raste s intenzitetom proizvodnje i s prino¬sima. Nema djelatnosti koja bi imala stopu dobiti kao visoka proizvodnja mlijeka. Visoka proizvodnja mlijeka moguća je samo uz dobru i kvali¬tetnu krmu. Uz dobru krmu ne treba aditiva, a treba vrlo malo lijekova. Zašto da sad ovu divnu istinu unaka¬zimo činjenicom da neki proizvođači u mlijeko dodaju vodu, da mljekare u početku plaćaju uredno i visoko, a za dva ili tri mjeseca splas-nu u svemu i svojim odnosom od sebe odbiju proizvođače mlijeka.
Voditelj gospodarstva uspješan je dok ima razvojne ideje, dok čita, uči, vodi pokuse i dok razumije što je pročitao i što mu je priroda u pokusu odgovorila. Kad ga napuste ideje i veselje u spoznavanju, kad tvrdi da sve zna, postaje kočitelj. Ne shvaća da se treba povući, pa je baš radi toga neophodna demokaracija, reizbori, jer sav narod sve vidi i sve zna!
Mr.sc. Darko Uher
|
|
|
