|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
15.08.2006., utorak
Tko su stvarni pšenični profiteri
|
Paor:
Prošla je još jedna žetva, seljacima polako pristiže novac od prodane pšenice, a uskoro će i država isplatiti svoj dio (poticaje) onim koji su to pravo ostvarili (veliki dio proizvođača).
Sad kad su svi računi vidljivi, urodi evidentirani, postaje jasno da pšenica više nije niskoprofitabilna kultura, nego je kultura koja definitivno donosi gubitak.
Bilo je samo pitanje vremena kad ćemo biti gurnuti u ralje surovog tržišta.
Ne kažem da se u uvjetima extra prinosa ne može postići profitabilnost, ali i za to je najzaslužniji faktor na koji ne možemo utjecati - vremenske i klimatske prilike. Hoću reći, da se samo rastom uloženog financijskog i stručnog znanja ne može polučiti pozitivan financijski rezultat (dapače gubitak) ako nema zadovoljavajućeg prvog faktora.
Ipak ne treba se predavati. Jedini način za opstanak pšenice na našim poljima je maksimalno smanjenje troškova obrade i to u smislu okrupnjavanja površina, korištenje novih visokoučikovitih radnih mašina, korištenje danas širokodostupnog savjetodavnog i stručnog znanja te ostvarivanje modusa optimalnog timinga za prodaju pšenice.
Kraj malih prozvođača pšenice se nazire i stoga nije iznenađujući stalni pritisak prema državnim dotacijama (poticajima). Jednostavno treba preživjeti.
A tko su pravi pšenični profiteri?
Odgovor je vrlo lagan i ako se samo osvrnete oko sebe to ćete lako uočiti - mlinari i pekari.
A to se može uočiti i pomoću najjednostavnije matematike koristeći samo nekoliko lako dostupnih podataka:
- Pravilnik o obiljeŽavanju brašna evidencijskim markicama
(N.N. 90/04. čl. 10.)
- Pravilnik o količini brašna utrošenoga za proizvodnju pojedinih pekarskih proizvoda
(N.N. 146/05. čl. 2.)
Ukratko:
1 vekna kruha (700g) = 0,52kg brašna = 0,72kg pšenice = 0,61kn
Da, dobro ste vidjeli: udio pšenice u cijeni štruce kruha (prosječne cijene 4,5kn) je samo 0,61kn!
---------
Na temelju gornjeg izračuna vidi se koliko su pogrešne silne objede na račun izmrcvarenih i osiromašenih seljaka glede navodne skupoće naše pšenice i učestalih "gunđanja razmaženih i debelih" paora.
------------------------------
U razdoblju od 16. siječnja do 10. veljače 2006. godine Državni inspektorat proveo je 406 inspekcijskih nadzora kod proizvođača pekarskih proizvoda, a ishodi su slijedeći:
- utvrđeno je 299 prekršaja slijedom kojih je podnijeto 173 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izrečeno 62 usmena rješenja;
- pečaćenjem je zatvoreno 50 pekarnica, a u 4 objekta je zabranjen promet vlastitih pekarskih proizvoda;
- u 31 slučaju predložena je zaštitna mjera zatvaranja objekata na 90 dana do 1 godine;
- nadležnim sudovima predloženo je oduzimanje protupravne imovinske koristi u iznosu od 134.862,53 kn, a na mjestu prekršaja naplaćeno je 11 novčanih kazni u ukupnom iznosu od 29.230,40 kn.
Od 50 objekta kojima je zabranjen rad i izvršeno pečaćenje, 48 pekarnica je zatvoreno zato što u njima nije vođena propisana evidencija o proizvodnji pekarskih proizvoda i utrošku brašna, u dvije pekarnice je zatečeno brašno koje nije bilo označeno propisanim markicama, a u četiri pekarnice je zabranjen promet vlastitih pekarskih proizvoda jer za prodajne prostore nisu postojala rješenja o udovoljavanju propisanim minimalno tehničkim uvjetima.
Iako je promet pekarskim proizvodima i do 01. siječnja ove godine bio predmetom učestalih kontrola, činjenica da je Državni inspektorat u čak 73% provedenih nadzora utvrdio prekršaje, a 12,3% nadziranih objekata je i zapečaćeno kazuje da je primjena novog propisa i mjera koje sada daju mogućnost učinkovitijeg sankcioniranja prekršitelja bila nužna.
racunovoda.com
---------------------------------
|
|
|
