četvrtak, 21.05.2009.
Fitzcarraldo
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 22.05.2009. u 21.00 h
Fitzcarraldo (1982.)
Režija: Werner Herzog
Scenarij: Werner Herzog
Uloge: Klaus Kinski, Claudia Cardinale, Jose Lewgoy, Miguel Angel Fuentes, Paul Hittscher, Huerequeque Enrique Bohorquez, Grande Otelo
Brian Sweeney Fitzgerald, kojega indijanci zovu Fitzcarraldo, opsjednut je operom te mašta o gradnji veličanstvene operne zgrade usted amazonske prašume. Uz pomoć vjerne ljubavnice Molly, vlasnice lokalnog bordela, odlučuje prevesti parobrod preko planine i doći do dotad neplovne rijeke i otvoriti prašumu trgovini kaučukom. Odlazi rijekom u područje nepokorenih indijanaca, koje umiruje puštajući im na gramafonu operne izvedbe E. Carusa.
Junak je, poput protagonista filma Aquirre, gnjev božji, zasnovan na stvarnoj i malo poznatoj povijesnoj ličnosti; paralelizam tih likova očituje se i u njihovoj karakterizaciji - obojica ustraju u svojoj opsesiji, kreirajući za sebe fiktivan svijet kojim pokušavaju realizirati vlastitu žudnju.
Ponovno pokazavši majstorstvo dočaravanja ugođaja poetičnim vizualnim stilom (koji posebice dolazi do izražaja u scenama prebacivanja broda planinom), Herzog propituje strukture zapadnjačkog kolonijalizma i proturječja Zapadne civilizacije.
Film je sniman na lokacijama u peruanskoj prašumi (u iznimno napornim uvjetima); kad je snimljeno oko pola materijala, glavni glumci Jason Robards i Mick Jagger napustili su snimanje te je Herzog, ujedinivši prvotna dva lika u jedan, angažirao Klausa Kinskog, čiji je glumački stil ponovno s lakoćom korespondirao liku na razmeđi između vizionarstva i ludila.
(izvor: HFL, 2003.)
- 15:37 -
četvrtak, 14.05.2009.
Jednostavno: Lenny!
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 15.05.2009. u 21.00 h
Lenny (1974.)
Režija: Bob Fosse
Scenarij: Julian Barry
Uloge: Dustin Hoffman, Valerie Perrine, Jan Miner, Stanley Beck, Frankie Man
Biografski film o američkom komičaru Lennyju Bruceu (1925.-1966.). Usred mračnog doba filma, Bob Fosse je snimio vjerojatno jedan od fotografski najimpresivnijih filmova 1970tih. Cijeli film je koreografski i vizualno moderan, nekako "plesan". Jedan je od samo dva Fosseova filma koji nisu mjuzikli, i to u formi polu-dokumentarca s ispovijestima i flashbackovima. Sličnom se vratio kasnije u svom poluautobiografskom filmu "All That Jazz".
U filmu se radi o kratkom razdoblju 1950tih do 1966. za vrijeme uspona i vrhunca karijere Lennyja Brucea, jedinstvenog stand-up komičara koji je uzeo za svrsishodno da postane pravi socijalni komentator i satirist. Na sceni je bio vulgaran, ismijavao socijalne norme, vrijeđao socijalne skupine...često je bio uhićen usred nastupa, zabranjen mu je nastup u nekolicini američkih gradova, a po klubovima je redovito bilo prisutno nekoliko policajaca na čiji račun se uvijek znao dobro nasprdati.
Lenny je smatran pravim jazzistom među komičarima. Pričao je spontano i na temelju slobodnih asocijacija, bez mentalnih blokada i cenzure kojoj, na žalost, ipak nije mogao izbjeći.
Zanimljivo je koliko je Lenny prošao sudskih procesa radi stvari na koje se danas nitko živ ne bi niti okrenuo, ali ako ima neke utjehe u svemu, grad New York mu se 2003. posthumno ispričao zbog presude radi opscenosti. (prva takva isprika u povijesti New Yorka).
Lenny je bio nominiran za Oscare za najbolji film i najboljeg redatelja.
- 10:59 -
četvrtak, 07.05.2009.
A sada spektakl!
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 08.05.2009. u 21.00 h
Paklena naranča (A Clockwork Orange)(1971.)
Režija: Stanley Kubrick
Scenarij: Stanley Kubrick, Anthony Burgess
Uloge: Malcolm McDowell, Patrick Magee, Michael Bates, Steven Berkoff, Adrienne Corri, Carl Duering, John Clive, Aubrey Morris
Kubrickova satira suvremenog društva iz perspektive maloljetnog delikventa kultno je ostvarenje snimljeno prema eksperimentalnom romanu Anthonyja Burgessa.
Ova neobična, pomalo bizarna priča smještena u Velikoj Britaniji u ne tako dalekoj budućnosti vrti se oko tinejdžera Alexa, vođe nasilne ulične bande. Kao rezultat izdaje Alex završava iza rešetaka što će označiti prektetnicu u njegovom životu.
Kako bi isposlovao smanjenje kazne dobrovoljno ulazi u eksperimentalni policijski program koji za cilj ima smanjenje kriminala te tako postaje njihov pokusni kunić. Pod utjecajem znanih i neznanih sredstava Alex postaje sušta suprotnost sebe samog. Kada god pomisli na kriminalnu aktivnost doživljava psihičke napadaje (dok u pozadini svira Beethoven).
Alex i pripadnici njegove bande u filmu govore slengom koji je najsretnije definirati kako kombinaciju ruskog i engleskog čime je Kubrick želio pridonijeti univerzalnosti filma.
Njegova satira bavi se moralnim pitanjima opravdanosti zadiranja vlasti u život pojedinaca na način na koji je to prikazano u filmu - ima li sustav pravo isprati mozak pojedincu kako bi ga prilagodilo općim normama i ponovno uključio društvo protiv njegove volje?
To su samo neke od zanimljivosti ovog Kubrickovog ostvarenja, a jedna od njih vezana je ne odveć logičan prijevod koji se ustalio još od kino premijere na ovim prostorima prije više od tri desetljeća. 'Clockwork Orange' je, naime, izraz koji govori o automatskom, mehaničkom obavljanju neke radnje što, složit ćete se, prijevod 'Paklena naranča' ne prenosi baš najbolje.
- 15:06 -