Nepoznati Zagreb

01.10.2013., utorak

Zagrebački vrtovi (5): U vrtnome carstvu Dubrave

Nakon vrtova svih oblika i veličina došlo je vrijeme i za posjet vjerojatno najvećem i najraznolikijem kompleksu urbanih vrtova grada – vrtovima uz potoke Trnavu i Rijeku u sjeveroistočnoj Dubravi!



Ljubičastom je bojom označeno područje vrtova opisano u ovom postu.


Jedan od najljepših dijelova staze uz potok – lijepi i uredni vrtovi s obje strane potoka! Snimio: Vanja


U tom području grada urbanizacija se više ili manje zaustavila baš pred tim potocima – s njihove južne trane se nalaze velika naselja stambenih zgrada izgrađena od 60-tih godina (Studentski grad) preko 70-tih (Trnovčica, Dubec) sve do 90-tih (Poljanice), a sa sjeverne strane su polja i ledine koja sežu do prvih obronaka Medvednice i nekadašnjih zaseoka i sada prigradskih naselja kao što su Branovec i Novoselec ... odnosno, kako to izgleda mojim očima, očima stanovnika Prečkog: sve što postoji na jugozapadu (ledine i polja oko Prečkog) postoji i na sjeveroistoku (ledine i polja iza Studentskog grada i Trnovčice) s tom razlikom što se na jugozapadu iza tog pojasa nalazi rijeka Sava, a ovdje brežuljci predgorja.

Naravno, takav spoj veliek koncentracije stanovnika bez vrtova s južne strane potoka sa velikim slobodnim površinama na sjeveru nije mogao rezultirati ni sa čim drugim nego velikim kompleksom vrtova. wink

Da stvar bude bolje, negdje tokom 80-tih ili 90-tih (molim one koji znaju točniji podatak da me nadopune!) je tokom regulacije potoka Trnave dobivena prilično velika slobodna površina između potoka i stambenih zgrada Studentskog grada. Potok je nekad tekao tik iza naselja, a nakon regulacije je napravljen veliki luk ... a ta površina između zgrada i potoka je sada jedan veliki vrtni grad. Dosta je tu vrtova koji su, vidi se, već dugo godina na tome mjestu – puno je stabala, voćaka, baraka i vidljivo je da su vrtovi već duže vremena u „pogonu“. Sa druge pak strane, sjeverne, se nalazi niz vrtova koji su očito nešto mlađeg porijekla – dapače, vidi se da su neki „zauzeti“ tek ove godine. Ne poznajući lokalnu situaciju teško mi je reći da li to ljudi obrađuju svoju zemlju, gradsku ili pak nečiju uzetu na korištenje, sa ili bez dozvole, no vjerojatno su sve varijante u igri.

Nešto istočnije, uz potok Rijeku koji dolazi iz Čučerja, je slično. Vidljivo je da su vrtovi nešto veći, a više je i neobrađenih površina (potencijalni vrtlari, navalite!) tako da je primjetno da je ovo područje manje „kolonizirano“. Na ovome potezu je i nešto više zapuštenih površina sa smećem što kvari inače vrlo lijep ugođaj. Kao zanimljivost, vrijedi istaći da se u blizini rasklopnog postrojenja nalazi i mala kozarska farma koju izgleda drže romi.

Još dalje, prema Brestju, je situacija slična – vrtovi se nastavljaju, iako puno više sa južne negoli sa sjeverne strane. da bi primicanjem gušće naseljenom dijelu Sesveta, uz Zagrebačku ulicu, posve nestali.

Teško mi je procijeniti koliko je cijelo to vrtno područje veliko, no ne bi me čudilo kad bih čuo da se tu radi o više od čitavog kvadratnog kilometra vrtova rastegnutih uz tokova ta dva potoka!

Što se vrtova samih po sebi tiče, oni se uklapaju u uobičajenu gradsku sliku s tom razlikom što se ovi ovdje u pravilu „ne skrivaju“ od posjetilaca. Kompleks je vrlo velik i, rekao bih, podosta „samopouzdan“ i ne zahtijeva visoke ograde i neprobojno grmlje oko sebe, već i zato što se nalazi na rubu grada (fenomen primijećen i u Prečkom – što je vrt dalje od naselja, to je manje zaštićen). Jedno od glavnih pitanja vrtlarstva, zalijevanje, su neki od vrtlara riješili stavljanjem pumpi, dok drugi bilje zalijevaju vodom iz potoka: ne znam koliko je to higijenski, no nizak ljetni vodostaj potoka ne garantira miran san vrtlara. Za mog posjeta vrtu tokom srpnja (kada su i snimljene sve fotke) vode je u potoku mjestimično bilo tek centimetar ili dva.

Cijeli taj predio je najljepše posjetiti stazom uz potoke, bilo pješice, bilo biciklom (ako vas ne smeta nešto drndanja). Šetnja od Dankovečke ceste (autobusi za Čučerje i Markuševečku Trnavu) sve do Sesveta može trajati sat do dva, ovisno o količini vremena potrošenoj za zavirivanje u vrtove i vrludanje po stazicama između njih. Moje osobno mišljenje je da je južna obala zanimljivija za šetnju, no veći broj mostova i mostića (pogotovo na području Studentskog grada) omogućuje lako razgledavanje obaju strana.

Eto, uvjerite se sami kroz fotke u bogatstvo vrtova na sjeveroistoku grada! A preporučam vam i samostalnu šetnju, tako ćete moći sami odabrati koji vas aspekt vrtova najviše zanima za promatranje! wink



Početak šetnje nedaleko od Dankovečke ceste. Start nije obećavao puno zanimljivosti jer su uz potok još bile razasute kuće, a i sam miris potoka (bio je vruć ljetni dan!) nije baš oduševljavao ... Snimio: Vanja


... no, vrtni prizori su uskoro postali prevladavajući. wink Snimio: Vanja


Improvizirani stolić. Snimio: Vanja


Direktno iz učionice. Snimio: Vanja


Estetski dotjerano. Snimio: Vanja


Upečatljiva vrata i još upečatljivija poruka. Snimio: Vanja


Široki pogledi preko Trnave. Snimio: Vanja


... iako ne manjka biciklističkog prometa ... Snimio: Vanja


... a tu i tamo prođe i poneki auto (ovo je bio jedini kojeg sam sreo). Snimio: Vanja


Pravo šetalište ... Snimio: Vanja


Pastoralni motiv - crkva u Granešini u pozadini vrtova. Snimio: Vanja


U zasjedi – pazite se, čvorci! Snimio: Vanja


Jedan od mostića. Snimio: Vanja


Ovo je jedan od solidnijih ... Snimio: Vanja


Ovako neki rješavaju pitanje navodnjavanja. Snimio: Vanja


Naravno, potrebna je i „infrastruktura“. Snimio: Vanja


Parcela u pripremi – cijela obitelj je na terenu. Snimio: Vanja


Dok sjevernom obalom dominiraju noviji vrtovi ... Snimio: Vanja


... sa južne su to već bujne parcele. Snimio: Vanja


U zelenoj oazi ... Snimio: Vanja


Između zelenih zidova. Snimio: Vanja


Tamo gdje prestaju ograde. Snimio: Vanja


Zeleni tunel sa južne strane potoka. Snimio: Vanja


Čudo improviziranog graditeljstva preko potoka Trnave, između Studentskog grada i Trnovčice. Snimio: Vanja


Ovo vrijedi vidjeti i izbliza. Snimio: Vanja


Kad smo već kod improvizacija – evo i roletne ograde, često viđena motiva. Snimio: Vanja


Tko nema dovoljno roleta onda može i razmaknuto. Snimio: Vanja


Uz potok Rijeku, leđima prema Trnovčici – potok više niej ograđen već samo prokopan, staza je kvrgavija, vrtovi nešto rjeđi, pogotovo sa sjeverne strane. Snimio: Vanja


Smjenjuju se zelene i ogoljele dionice. Snimio: Vanja


Uz kuće Trnovčice – ovaj puta s visokim ogradama. Snimio: Vanja


Neki se ograđuju i improvizirano, s podlogama za madrace . .. Snimio: Vanja


Rasklopno postrojenje (trafo stanica) iza Dupca, a odmah ispred njega, u šumici – kozarski raj! Snimio: Vanja


Jedan od posljednjih mostića, kod Brestja. Snimio: Vanja


Puteljkom prema kraju šetnje ... Snimio: Vanja


Ovdje vrtovi prestaju – početak Brestja. Snimio: Vanja










Oznake: gradski vrtovi, Dubrava, rijeka, trnava


- 16:26 - Komentari (9) - Isprintaj - #

08.07.2013., ponedjeljak

Dječja igrališta izvan šablone ...



Dječje igralište Pomerio, Rijeka. Snimio: Vanja


Na žalost, ovo nije prizor niti sa jednog zagrebačkog igrališta, već jednog riječkog. U blizini centra grada, tek 3-4 minute udaljeno od Korza, na početku ulice Pomerio, nalazi se ovo vjerojatno najneobičnije riječko dječje igralište. Izgrađeno je 2008. prema projektu Karin Schneider (javnu česmu je izvela Ivna Mavrinac), a nastalo je kroz suradnju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Art in general u New Yorku, u programu Eastern Europian Residency (2004.-2006.).

Lokacije je dobro izabrana - u blizini centra, tik uz prometnu cestu i uz blok ne odviše privlačnih zgrada, a opet mirno (zbog uvučenosti ispod nivoa ceste), u sjeni (sa sjeverne strane spomenutih zgrada) i atraktivnog izgleda. Neki će sigurno reći: "Eh, djeci uopće nije važan izgled!", no bit će tek djelomice u pravu, jer je to točno za malu djecu, dok ona veća itekako uživaju u raznovrsnosti koja im mogu pružiti dječja igrališta.

No, budimo iskreni, zagrebačka igrališta im ne pružaju osobito puno raznolikosti - prisjetimo se koliko ima igrališta koja su drugačija od višegodišnjih standarda, a to su za stara igrališta pokoja ljuljačka, vrtuljak, penjalice, tobogan i tu i tamo, sada tek vrlo rijetko, poneki pješčanik. S druge strane, nova igrališta imaju i klackalice, one čuvene tornjeve za pentranje sa toboganom, ali nemaju pješčanike. Na žalost, igrališta su, i stara i nova, šablonski napravljena i velika većina sliči jedna drugima kao jaje jajetu. Iako, naravno, ne poznajem sva gradska dječja igrališta, više od desetljeća posjećivanja igrališta sa mojom djecom me posve sigurno čini kvalificiranim za ovakve procjene, pogotovo što na svakom putovanju vidim sa kakvim se oduševljenjem moja djeca bacaju na različita igrališta drugih zemalja (vidi OVDJE moj post otprije tri godine!).

Pokušajmo nabrojati zagrebačka igrališta koja se razlikuju od gradskog standarda!

- igrališta na Bundeku (igralište južno od jezera je jedino pravo gradsko igralište za stariju djecu!)
- igrališta na Jarunu (južno te istočno, pore Aquariusa)
- igralište kod Boćarskog doma (prvo nove vrste u Zagrebu!)
- igralište u Maksimiru
- igralište kod "Raketa" (Zeleni trg) - jedan od posljednjih metalnih "vlakića" u gradu te najveći preživjeli pješčanik
- igralište na Trešnjevci (Vitezićeva/Lošinjska) - metalne sprave nove generacije

Da li sam zaboravio koje?
(ne poznajem tako dobro igrališta u istočnom dijelu grada - javite mi ako se tamo nalazi poneko!)

Šteta što nema više takvih iznimaka ... pogledajte sad još nekoliko fotki iz Rijeke!



Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: Dječja igrališta, rijeka, Bundek, Jarun, Boćarski dom, tobogan, pješčanik


- 16:03 - Komentari (17) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< travanj, 2019  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Travanj 2019 (7)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)
Veljača 2016 (15)
Siječanj 2016 (22)
Prosinac 2015 (20)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (15)
Rujan 2015 (17)
Kolovoz 2015 (9)
Srpanj 2015 (15)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (14)

Tema bloga:

Linkovi