Nepoznati Zagreb

07.09.2019., subota

Seoske forme i njihovi tragovi u našem gradu

Zanimljivo je s vremena na vrijeme prolistati stare karte i usporediti ih sa vidljivim sadašnjim stanjem .. ali je još uzbudljivije kada se uvidom u sadašnje stanje na terenu (tj. šetnjom gradom wink) uoče neke zanimljivosti koje inače ne upadaju u oko.

Listajući stare karte već sam dosta davno uočio neobično proširenje na području Knežije koje je vidljivo na kartama u 20-im i 30-im godinama prošloga stoljeća. Čini se da je to bila neka vrsta seoskomg "trga" odnosno slobodna površina koja je nekad možda bila zajednički pašnjak ii nešto slično, a čiji potencijal nije nikad ostvaren prerastanjem u npr. korištenje za neku sofisticiraniju javnu namjenu (tržnicu ili izgradnju neke javne zgrade npr crkve ili vatrogasnog doma). Na novijim kartama koje prikazuju stanje u 50-ima to proširenje više nije vidljivo, a u 60-ima je već počela i izgradnja suvremenih dijelova naselja koja su posve promijenila pejzaž Knežije i Srednjaka (to se proširenje nalazilo otprilike negdje na prostoru gdje se danas nalazi Lidl i početak Zadarska ulice gledan od Selske ceste, dakle na spoju ta dva današnja naselja).



Područje Knežije i Srednjaka na karti iz 1918. godine.


Područje Knežije i Srednjaka na karti iz 1926. godine.


Područje Knežije i Srednjaka na karti iz 1930. godine.


No, ne tako davno sam uočio još jedno slično proširenje koje postoji još i danas, a nalazi se - vjerovali ili ne, u Buzinu! Naime, sjeverni dio naselja, uz obilaznicu, a sjeverno od Buzinske ceste zapravo sadrži oveću izduženu zelenu površinu koja je preširoka da bude obična cesta već je, radi uleknuća terena, nekad vjerojatno predstavljala pašnjak sa lokvom kao pojilištem. Danas je taj zeleni dio naselja dobro iskorišten, kao lokacija za dva igrališta, dječje i sportsko, te za vatrogasni dom.



Područje Buzina gledano na Google maps.


Područje spomenutog zelenog pojasa u Buzinu, također na Google maps.


Zeleni pojas u Buzinu, desno je Buzinska cesta. Snimio: Vanja


Gledajući ostatak grada možda su najpoznatija još druga dva topografska oblika, lukove ulica koje su nastale prateći nekadašnje rukavce rijeke Save i potoke koji su utjecali uz njih ... a da stvar bude zanimljivija, i imena ulica potvrđuju takvo njihovo porijeklo. Radi se o Jezerskoj ulici u Rudešu (nastaloj u blizini potoka Kustošaka) i Vrbiku na Trnju, nastalome u blizini potoka Kuniščaka.



Jezerska ulica sa okolicom u Rudešu na karti iz 1958. godine.


Vrbik na karti iz 1958. godine.


A za kraj, evo i malo znanstvenoga pogleda na tu problematiku, tipizacija oblika seoskih naselja na njemačkoj wikipediji (Strassendorf, Zeilendorf, Angerdorf, Streusiedlung) odnosno sličan tekst preuzet iz Britannice.

Oznake: selo, Buzin, knežija, Vrbik, rudeš, kustošak, Kunišćak


- 21:30 - Komentari (6) - Isprintaj - #

09.02.2014., nedjelja

O obogaćivanju javnih prostora - kada potoci uskrsnu

U prošlom postu sam pisao o obogaćivanju javnih prostora prenamjenom neupotrebljavanih željezničkih površina u parkove i šetnice ... a vjerujem da vam neću otkriti ništa nova ni ako vam kažem da voda može učiniti čuda u oplemenjivanju javnih prostora. Negdje je ta voda već prisutna na samoj lokaciji (sjetimo se Venecije ili bilo koje naše lijepe jedranske "rive" ili pak zanimljivih riječnih urbanih pejzaža ... bečkog šetališta uz Donaukanal, Ljubljane i njenog središta koje krasi Ljubljanica, ili manje poznatog, ali zanimljivog centra Slovenskih Konjica, koji je obilježen potokom koji teče kroza nj ... naš pandan bi recimo bila Vrboska na Hvaru.

No, neki gradovi se baš i ne mogu pohvaliti takvim vodenim "pejzažima", bilo zato što jednostavno nemaju pogodnog vodotoka unutar grada (pa pribjegavaju izgradnji umjetnih jezeraca i fontana), bilo zato što se svojih vodotoka "srame" odnosno ne dozvoljavaju im da budu dio grada. Takav je slučaj i sa Zagrebom - stjecajem okolnosti (vodni režim sa velikim promjenama vodostaja) i povijesnog urbanističkog razvoja Zagreb je pobjegao od Save kao i od svih ostalih gradskih vodotoka tako da svi oni u urbanom životu zauzimaju samo marginalnu ulogu izletišta (Maksimir, Jarun itd) ili nezaobilazne "prometne smetnje" (Sava ili npr. i potok Črnomerec) ... rijetki su dijelovi u kojima zagrebački vodotoci igraju ravnopravnu ulogu u doživljaju nekog kvarta (pozitivan primjer bi bio npr. potok Vrapčak u Vrbanima).

Ali takva se situacija može i promijeniti - pogledajte kako su to učnili u Aachenu. Taj grad u zapadnoj Njemačkoj, tik uz nizozemsku i belgijsku granicu, je veličine otprilike Splita i ne leži ni na kojem značajnijem vodotoku. Međutim, sam nastanak grada je usko vezan uz vodu, uz termalne izvore koji su bili poznati još u neolitsko doba, a zahvaljujući njima grad je bio poznat već u doba Rimskog carstva. Nekoliko malih potočića koji su nekad tekli područjem grada progutao je urbani razvoj i oni su se našli u podzemlju - baš kao i zagrebački potoci. No, jedan od njih, Johannisbach, djelomice je "uskrsnuo" 1999. u sklopu projekta "Ekološki grad budućnosti" kojim je u dužini od nekoliko stotina metara dio tog vodotoka ponovo izvučen na vidjelo u obliku plitkog vodotoka koji krivuda zapadnim dijelom centra grada, uz ulicu Annuntiatenbach do Pontstrasse (zagrebačkim rječnikom bi to odgovaralo izvlačenju djelića potoka Ribnjaka od npr. Draškovićeve do Držićeve). Taj plitki kanalić kojim tiho teče nekoliko cenimetara dubok vodotok nosi otprilike polovinu volumena vode tog potoka i on nije dominantno obilježje te ulice .... ali, bez ikakve dvojbe, doprinosi ukupnom ugođaju i, između ostalog, čuva sjećanje na taj potok za kojeg vjerojatno mlađe generacije ne bi ni znale da postoji.



Johannisbach u centru Aachena. Snimio: Vanja


Potočić na Trgu lipa, Lindenplatz, u Aachenu. Snimio: Vanja


Nastavak prema Pontstrasse. Snimio: Vanja


Pogledajmo sad kakvu bismo analogiju sa ovim projektom mogli povući na području Zagreba - meni je odmah na um palo Šetalište Jurja Gagarina na Trešnjevci i potok Kunišćak. Kako bi bilo kada bi od Trešnjevačkog trga (gdje se od 50-ih godina 20. stoljeća u podzemlju spajaju Kunišćak i Kraljevec) pa dalje, uzduž Gagarinova šetališta, sve do Savske ili još i dalje, tekao mali potočić dobro uklopljen u okoliš tog jedinstvenog pješačkog pravca u Zagrebu?

Što vi mislite o tome?



Scena sa Šetališta Jurja Gagarina ispod kojeg teče potok Kunišćak. Snimio: Vanja


Tekuća voda uvijek oplemenjuje prostor (pogledajte na slici primjer sa jednog od glavnih trgova Lyona!) i vjerujem da bi jedan ovakav detalj dobro činio centru Trešnjevke kad jednog lijepog dana dođe do njegova uređenja!



Prizor iz Lyona. Snimio: Vanja

Oznake: aachen, potok, gagarinov put, Kunišćak


- 18:59 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< listopad, 2019  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (7)
Kolovoz 2019 (13)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (3)
Travanj 2019 (9)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)
Veljača 2016 (15)
Siječanj 2016 (22)
Prosinac 2015 (20)
Studeni 2015 (20)

Tema bloga:

Linkovi