Nenasilje

< srpanj, 2016  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (5)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (9)
Veljača 2016 (9)
Siječanj 2016 (7)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (5)
Listopad 2015 (5)
Rujan 2015 (5)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (8)
Lipanj 2015 (10)
Svibanj 2015 (6)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (5)
Veljača 2015 (4)
Siječanj 2015 (26)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Dobrodošli na blog koji je kreiran sa ciljem poticanja i omasovljavanja aktivizma u lokalnim zajednicama kroz kampanje putem društvenih mreža i socijalnih medija. Dana 29.01.2015. blog je prebačen na uslugu blog.hr zbog bolje dostupnosti i održivosti objavljenih materijala.

Posjetitelji
Flag Counter



IN Fondacija


Kinderpostzegels


4 Types of Bullying We Are Shockingly OK With -- powered by Cracked.com

26.04.2016., utorak

Vršnjačko nasilje ima ili nema rješenje

Evo, već skoro pa dvije godine pratim vaš blog. Mislim da sam pročitala svaku priču i da sam pokušala razumjeti sve što je napisano. Ipak, nekako mi se sve više čini da je vršnjačko nasilje problem za koji niko od nas nema rješenje. Čini mi se da što više pišemo o tome, to manje znamo kako da ga riješimo. Žrtve se i dalje boje prijaviti nasilje, a profesori ne znaju kako da reaguju. Na televiziji samo slušamo o nasilju kada se dogodi. Bude nasilje aktuelan problem neko vrijeme i nakon toga padne u zaborav. Ja mislim da je mnogo važnije razgovarati o nasilju kada ne postoji neki aktuelni slučaj o kojem nas izvještavaju mediju. Mislim da bi puno bolje bilo organizovati debate na televiziji sa mladima koji su bili ili žrtve ili svjedoci ili čak počinioci nasilja i da svi razgovaraju. Ali ne kao naši političari da se svađaju, nego da svako iznese svoju stranu. Mislim da bismo tako puno više postigli. Nadam se da ima još ljudi koji se slažu sa mnom. Možda tako i riješimo problem.

Snježana

Oznake: vršnjačko nasilje, debate, profesori, učenici


- 09:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.11.2015., ponedjeljak

Navika nasilja

Gledam na internetu da se mnogo govori o vršnjačkom nasilju. Postoji mnogo vijesti i stranica na kojima se piše o nasilju među mladima. Čak postoji i mnogo priručnika posebno namijenjenih nastavnicima kako bi na vrijeme prepoznali i riješili problem. Međutim, čini mi se da ne postoji mnogo volje da problem bude riješen. Čini mi se da svi previše pričaju o problemu, a premalo rade na njegovom rješavanju. Osim toga, nastavnici skoro pa ništa i ne rade da bi pomogli učenicima koji su suočeni sa nasiljem. Učenici najčešće biraju tišinu i nadaju se da će brzo završiti školovanje i prestati biti žrtve nasilja. Međutim, nedavno sam negdje pročitala tekst u kojem se kaže da ljudi koji su bili žrtve vršnjačkog nasilja, dalje u životu nastavljaju biti žrtve ili šefova ili partnera jer ne znaju za drugačiji obrazac ponašanja. Zbog toga mislim da je vrlo važno da zajedno spriječimo nasilje i da zajedno budemo nosioci pozitivnih promjena. Kako? Mislim da je najlakše prvo razgovorom a onda i konkretnim akcijama u kojima će biti insistirano na tome da niko ne smije biti ničija žrtva! I na taj način možemo razbiti ružnu naviku da budemo žrtva nasilja,

Milka

Oznake: navika, nasilje, vršnjačko nasilje, nastavnici, profesori, učenici


- 10:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.01.2015., četvrtak

VRŠNJAČKO NASILJE

OBJAVLJENO: 18.09.2015.

U nastavku donosimo još jedan učenički tekst.
Čini mi se da je ovo problem o kojem se najviše priča. Barem je tako u mojoj školi. Svi pričaju o tome kako ne treba biti nasilnik, kako se sve može postići lijepom riječju, kako trebamo jedni drugima biti prijatelji, i ostale standardne, miroljubive gluposti. Da, moram reći gluposti! Svi pričaju o rješenjima, a kada rješenja treba provesti u djelo, niko ništa ne radi. U mojoj je školi već javna tajna da postoji skupina učenika koja svaki dan drugima (čitaj: slabijima od sebe), otima novac od užine, užinu, kredit sa mobitela i slično. Da, dobro ste pročitali, i kredit sa mobitela. Oni od đaka uzmu mobitel i sebi pošalju kredit. I niko ništa ne čini da to spriječi. Profesori su mnogo puta prisustvovali naguravanjima na hodniku, otvorenim prijetnjama, čak i šamarima, ali nisu ništa učinili da to spriječe. Kada god vide takvo ponašanje, okrenu glavu, i pretvaraju se da ništa nisu vidjeli. A najsmješnije od svega mi je kada nam profesori kažu da trebamo prijaviti nasilnike! Pa što ih oni ne prijave? Zato što ih se boje, i zato što su nasilnici uglavnom djeca bogataša (u mojoj školi) i niko im ništa ne smije. A niko i ne vidi koliko su bezobrazni jer imaju dovoljno novca, a otimaju od drugih. Ja vas pitam, ako ih se boje odrasli ljudi, ljudi koji već imaju svoju djecu (neki čak i unuke), koji imaju posao, koji mogu glasati, kojima je povjereno obrazovanje budućih generacija, kako da ih se ne bojim JA? Ja sam samo učenik. Ili da kažem, učenica, da bismo zadovoljili i famozne „jednakosti spolova“. Ne treba meni jednakost. Meni treba sigurnost u školi. Meni treba da se ne bojim kada hodam hodnikom škole. Meni treba da me nije strah ući u tramvaj. Meni treba da slobodno dišem. Meni treba da razmišljam o školi, a ne o svojoj sigurnosti! Zato, prije zakona, pravilnika, odredbi, uredbi, podzakonskih akata, rješenja i ostalih gluposti, recite odraslima da nas zaštite. Recite odraslima da se ne boje. Učinite da se oni ne boje nasilnika. Učinite da oni nešto učine i da nas spase od svakodnevnih zlostavljanja i straha! Kako da mi budemo hrabri kada nas obrazuju obične kukavice???

Oznake: vršnjačko nasilje, kolač, profesori, rješenje


- 14:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.