gustirna

U hladovini izgubljenih murvi

Naši stari posadili su ispred konobe murvu, neka bude hlada za vrućih ljetnih dana.





U hladovini murve odmarali su se i ljudi i "beštije".
Kad bi se došlo iz polja , za murvu bi privezali konja, tovara ili kenju (šta je već tko imao).
Pod murvom bi životinja bila višestruko nagrađena: hladovinom i hranom koju bi našla brsteći lišće i plodove murvi.
Pod murvom je bilo mjesta i za stol, pa bi se često "marendavalo" i "obidvalo" u hladovini murve, a i na karte bi se zaigralo.
Znalo bi se i "ubit oko" pod hladovinom murve.
U narodu se kaže: "Pola sata sna pod murvom na suhoj zemlji ljeti vrijedi više od nekoliko sati sna u najboljem krevetu."





Kad se stariji povuku na popdnevni "pižolot", murvu bi zauzela djeca.
Na murvi, pod murvom, okolo murve guštalo se u slatkim plodovima i dječjoj igri.





Na licu bi im se nacrtali ljubičasti brci, zubi obojali, a nokti nalakirali ljubičastom bojom, a ako bi nekim čudom uspjeli na sebi zadržat čistu odjeću, ne bi dobili šibom po nogama. I ta šiba bi često znala bit od tanke grane sa murvinog stabla.
Kad u lipnju dozrijevaju plodovi murvi, pogotovo crnih murvi, domaćice bi bile na "sto muka".
Zreli plodovi laku su otpadali i prekrivali tlo pod murvom, lijepili se po bosim stopalima, potplatima cipela i tako se raznosilo svugdje naokolo, a najveća muka bi bila kad bi se ta "šporkica" unosila u kuću. Domaćice bi se uhvatile za glavu i stale vikati:
"Ma koju šporkicu mi donosite u kuću! Brzo vanka oprat noge!"
Taman san izribala pod u kužinu!"
Malo pomalo murve su nestajale iz dvorišta upravo zbog te "pokore" koju su zadavale urednim domaćicama. Nova vremena donijela su i nove običaje. Nestali su tovari, kenje i konji, a
u hladovini zadnjih murvi naići ćemo na parkirane "limene ljubimce".



Nema više ni zaigrane djece u krošnjama murvi kojima su sočni plodovi često bili jedini slatkiši, današnju djecu više privlače šareni bomboni.







Možda bi ljudi i danas više cijenili murvu kad bi znali nešto više o toj ljekovitoj i korisnoj voćki.
Vrijeme je da je bolje upoznamo.
Murva, dud /engl. Mulberry/ je listopadni grm ili drvo iz roda dudova, latinskog naziva Morus.
Rod dudova obuhvaća 12 vrsta od kojih su najpoznatiji crni, crveni i bijeli dud ili murva.
Plodovi se nazivaju dudinje, dudinjke ili murve i dozrijevaju od lipnja do rujna (ovisno o predjelu gdje raste)
Crna murva ili dud /Morus nigra/ potječe sa područje od Kavkaza do srednje i jugoistočne Azije gdje i danas raste samoniklo kao divlje voće.
Crna murva je u 16. stoljeću donesena u srednju Europu i najprije se uzgajala u samostanskim vrtovima kao egzotična voćka. S vremenom se počela saditi po parkovima i duž ulica, a danas se u nekim dijelovima južne Europe i južne Amerike uzgaja u velikim nasadima.





Plodovi crne murve su cijenjeni kao voće diljem svijeta, a najmanje u Europi.
Pošto zreli plodovi brzo popadaju i nisu pogodni za transport, rijetko se mogu naći sirovi na tržištu.
Sve vrste murvi su sličnog sastava i sličnih ljekovitih svojstava, ali se u narodnoj medicini najčešće koristi crna murva.
U tradicionalnoj kineskoj medicini, kao i narodnoj medicini mnogih azijskih naroda, još od 7. stoljeća crna murva je bila poznata kao ljekovita biljka. Koristili su se cvjetovi, lisni pupovi, listovi, kora i plodovi crne murve. U evropskoj narodnoj medicini najčešće se koriste listovi i plodovi u ljekovite svrhe.
Svježi plodovi i sok od crne murve tradicionalno su se koristili kao lijek protiv sunčanice, bolesti jetre i bubrega, te kao sredstvo za bolje izlučivanje mokraće. Čaj od suhih plodova murvi koristio se protiv upala sluznice usta, grla i ždrijela, kašlja i prehlade, za pospješivanje znojenja, a samim time i snižavanje visoke temperature, zatim protiv nesanice i za umirenje živaca.
Čaj od listova murve, pri čemu se jednako koristila i crna i bijela murva, slovio je kao izvrsno sredstvo protiv šećerne bolesti i ugriza otrovnih pauka.
Nezreli plodovi crne murve pomažu protiv proljeva, dok konzumacija zrelih plodova djeluje sasvim
suprotno: kao blagi laksativ i pomaže protiv zatvora.
Osim toga zreli plodovi crne murve jačaju srce i krvne žile, te snižavaju visoki krvni tlak.
Crna murva se može konzumirati kao svako drugo voće: sirova, u voćnim salatama, s pudingom, jogurtom, slatkim sirom, slatkim vrhnjem ili slatkom rižom.
Mogu se pripremiti kao krema, sladoled ili sorbet, dodavati u torte i kolače, koristiti kao nadjev, za palačinke, čak se može pripremiti i umak koji izvrsno prija uz pečeno meso.
Zreli plodovi crne murve mogu se preraditi u sok, sirup, kompot, žele, džem ili marmeladu.
Također se mogu osušiti poput grožđica i takvi zadržavaju dobar okus i jaku boju.
Zbog velike količine voćnog šećera u plodovima treba pripaziti da se ne pretjera sa dodavanjem šećera kod prerađivanja u sirupe ili marmelade.





Primjera radi: pripremajući početkom ljeta marmeladu od posve zrelih crnih murvi, na 1 kg očišćenih plodova dodali smo tek 300 grama šećera i sok od jednog limuna. Okus je bio više nego zadovoljavajući.





Koje sve hranjive sastojke sadrži plod crne murve?
Od vitamina tu je prisutan: Provitamin A, B1 (Tiamin), B2 (Riboflavin), B3 (Niacin), vitamin K, te vitamin C čiji udio je najviši.
Od minerala najviši je udio Kalija, zatim Magnezij, Fosfor, Kalcij, Natrij, Željezo i Cink
U nekim krajevima, nekada se od plodova crnih murvi pripremalo vino /Vinum moratum/,
ili bi se samo sok dodavao drugim vinima zbog punijeg okusa i tamnije boje vina.
Kada bi perad hranili plodovima crne murve, jaja bi bila vrlo žutih žumanjaka.
Ukratko ćemo spomenuti neke značajke druge dvije vrste murvi.
Bijela murva ili dud /Morus alba/ - potječe iz Kine gdje se već 4500 godina uzgaja kao glavni izvor hrane gusjenicama svilenog prelca ili dudovog svilca. Rimljani su ga u 11. st. donijeli u južnu Europu, ali se nikada nije previše koristilo kao voće.
Zanimljivo je da je Hrvatska bila treća u Evropi po proizvodnji svile. Početkom 20.stoljeća bolest dudovog svilca u Slavoniji uništila je proizvodnju svile pa je tako i nestalo znanje o proizvodnji. U Konavlima se do 1960. godine proizvodila svila za osobnu upotrebu, odnosno za ukrašavanje narodne nošnje...
Crvena murva ili dud /Morus rubra/ - potječe sa istoka Sjeverne Amerike, a u Europu je donesena početkom 17.st. Više je nalik na crnu nego na bijelu murvu. Plodovi su mu svijetlo do tamnocrvene boje, okusa vrlo sličnog crnoj murvi. Ipak crvena murva se vrlo rijetko uzgaja kao voćka.
Osim svega nabrojenog, čovjek je iskorištavao i samo deblo murve.
Kad se deblo murve prereže tada se vide dvije boje drva: crvena u središtu i bijela na rubovima. Crveni dio debla je bilo kvalitetnije i trajnije drvo od kojeg su se izrađivali dijelovi za gradnju tradicionalnih brodova u neretvanskom kraju - neretvanskih trupica.
Također se od murvinog drveta izrađuju bačve i to posebno bačve za rakiju koja je u svijetu
poznata pod nazivom "Mulberry barel".
U našim krajevima, murva je stablo koje sve rijeđe susrećemo po gradskim parkovima i drvoredima, također ih je sve manje i na otocima i selima.
U Splitu, od 1890. do 1921. na Prokurativama i na splitskoj rivi rasli su drvoredi murvi, a vađenje murvi započelo je 1921. te su iste godine posađene palme donešene iz rasadnika palmi na Visu.







/ove stare slike splitske rive posudila sam odavde/

Oni koji bi željeli vidjeti kako izglada drvored od murvi, trebali bi otići u Makarsku gdje još uvijek ljeti vlada debela hladovina murvi.
Ukoliko još uvijek imate murvu u blizini kuće ili znate gdje je možete naći, te ako je to crna murva, sjetite se ovoga što ste pročitali o njenoj ljekovitosti i pokušajte primijeniti bar nešto od toga u svrhu svoga zdravlja i užitka.



Izvor ljekovitih podataka: Beatta "Ljekovite biljke", br.68.-08/09.2011.
Neki podaci prikupljeni su sa:
Link 1
Link 2
Link 3