Nekretnine Rijeka

ANALIZA - Posljednji podaci DZS-a o indeksu građevinskih radova u listopadu potvrđuju nastavak negativnih kretanja obujma građevinskih radova (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima te održavanju postojećih građevina).
Premda je na mjesečnoj razini, prema izvornim neprilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u listopadu zabilježio rast od 3%, na godišnjoj razini ukupni obujam građevinskih radova zabilježio je pad od 4,9% čime je potvrđena deseta uzastopna godišnja stopa pada obujma građevinskih radova u 2014. godini.
Kontrakciju građevinskog sektora koja datira od samog početka recesije u Hrvatskoj potvrđuju podaci o kretanju godišnje stope obujma građevinskih radova koja je u promatranom razdoblju od siječnja 2009. do listopada 2014. godine (izuzev tri sporadična mjeseca) bilježila kontinuirani pad na godišnjoj razini. Posljednji podaci DZS-a za listopad pokazuju mjesečni rast obujma građevinskih radova pri izgradnji zgrada za 2,8% što je u konačnici rezultiralo blagom pozitivnom stopom od 0,3% na godišnjoj razini. Istovremeno, obujam građevinskih radova pri izgradnji ostalih građevina zabilježio je rast od 3,2% u odnosu na rujan, no na godišnjoj razini ostvaren je pad od 8,3% u odnosu na listopad 2013.
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada ove godine (prema izvornim, neprilagođenim indeksima) obujam građevinskih radova je niži za 7,2% u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je u istom promatranom razdoblju obujam građevinskih radova na izgradnji zgrada niži za 2,1% godišnje dok je za ostale građevine smanjen za 11,7% u odnosu na isto razdoblje lani. Najznačajniji doprinos takvom negativnom ostvarenju došao je od snažnog pada izgradnje ostalih građevina obzirom da u strukturi odrađenih sati na gradilištima zauzimaju udio od 56,2% (ostatak od 43,8% odnosi se na izgradnju zgrada). Prema vrsti radova, u prvih deset mjeseci ove godine, više od polovice (50,2%) odnosi se na ostale radove, dok se preostalih 49,8% odnosi na izgradnju novih objekata.
Negativan doprinos kretanju obujma građevinskih radova i dalje će dolaziti od niske razine investicija, koje su prvenstveno posljedica dugogodišnje recesije i izostanka razvojno usmjerenih gospodarskih politika. Pod utjecajem zahtjeva za snažnijom fiskalnom prilagodbom, u cilju smanjenja proračunskog deficita, država se najlakše odriče upravo kapitalnih investicijskih projekata (što ima izrazito negativan utjecaj na građevinski sektor), dok su privatne investicije u isto vrijeme zakočene nepovoljnim poslovnim investicijskim okruženjem te još uvijek niskom razinom poslovnog optimizma nekretnine Zagreb Centar

Oznake: nekretnine Zagreb Centar

ZAGREB - Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić (SDP) predložio je u ponedjeljak na skupštinskoj sjednici da se, radi povećanja prihoda u gradskoj blagajni, legalizira status građana koji borave u gradskim stanovima te upozorio da Gradska uprava već dvije godine nije podnijela izvješće o stanju gradske imovine. Zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek obećala je tijekom aktualnog sata da će se tim pitanjem pozabaviti sustavnije kako bi se učinovitije moglo raspolagati gradskom imovinom.
Saša Molan (SDP) izrazio je zabrinutost što gradski zastupnici nisu dobili izvješće o nalazu državne revizije za 2013. u kojem je dano uvjetno mišljenje, a pobrojane su i brojne nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i u postupcima javne nabave te naglasio da se o tim izvješćima raspavlja u gotovo svim gradskim vijećima u Hrvatskoj, ali ne i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. "Je li to neznanje ili namjera?", upitao je, a Švaljek mu je odgovorila da se to izvješće može naći na Internet stranicama Državne revizije.
"Namjera u gradskoj upravi je da 'otvorimo' proračun građanima i zastupnicima, pa ćemo uskoro izraditi posebnu web stranica o proračunskom procesu", najavila je.
Molan je izrazio nezadovoljstvo takvim odgovorom, kao i njegov stranački kolega Zvane Brumnić, rekavši da se, "skrivajući se iza propisa, ne odgovara na pitanja." Pitao je i zašto su SDP-ovi prijedlozi na proračun ocijenjeni općenitim pa i nepotrebnim.
"Neki prijedlozi su dobri i kvalitetni, no nisu dani u obliku amandmana i teško ih je pretočiti u proračun", odgovorila mu je Švaljek.
Brumnić je "potegnuo" i pitanje zbrinjavanja glomaznog otpada čudeći se kako je zamjenica gradonačelnika mogla reći da je to pitanje rješeno.
Pojasnila je kako je u medijima rekla da će se privremenim odlaganjem u skladište Robnih terminala to pitanje riješiti do Božića. Ujedno je apelirala na građane da na deponij u Oboju pored plinske stanice, gdje su već imali "40 odvoza" otpada, građani ne dovoze novi.
Na kaos u zagrebačkom taksi prijevozu upozorio je Dan Špicer (SDP). Reako je kako je prije četiri godine liberalizirano taksi tržište i da od tada Zagrepčani imaju jeftiniji prijevoz, ali da je nakon toga nastao kaos koji nitko ne kontrolira.
"Divlji taksisti varaju, muljaju, prenaplaćuju, imaju lažne cjenike, a izgleda da to nitko ne kontrolira. Na taksi stajalištima u centru grada gotovo je nemoguće naći firme s dozvolom. Ondje su oni koji dozvole dilaju, protuzakonito iznajmljuju, a taksi oznake su im gotovo jednake onima koji voze jeftinije. Žute table koriste i taksisti koji su uhvaćeni u prekršaju", naveo je.
Upitao je kad će na sjednicu doći izvješće koliko je Komunalno redarstvo izdalo rješenja za uklanjanje nedostataka, koliko je bilo prekršajnih postupaka, naloga i novčanih kazni te koliko je dozvola oduzeto apartmani Istra

Oznake: apartmani Istra

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupan bruto inozemni dug krajem kolovoza iznosio je 45,8 milijardi eura. Premda je već treći mjesec zaredom zabilježio blagi pad na mjesečnoj razini (-0,1%), u odnosu na kolovoz prošle godine ukupan bruto inozemni dug je veći za 0,2%, dok je u usporedbi s koncem prošle godine niži za 0,2% (100 mil. eura). Krajem promatranog mjeseca, sektor trgovačkih društava zadržao je svoj udio od 40% u ukupnom bruto inozemnom dugu. S iznosom od 18,3 milijarde kuna koncem kolovoza, zabilježio je blagi mjesečni pad od 0,4% dok je na godišnjoj razini veći za 0,5%. U usporedbi s koncem prošle godine, bruto inozemni dug sektora trgovačkih društava veći je za 384 milijuna eura ili 2,1%.
Dug sektora opće države u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga tijekom niza recesijskih godina u Hrvatskoj bilježio je kontinuirani porast te je koncem kolovoza dosegnuo 28% udjela (što je primjerice za 12 postotnih bodova više nego krajem kolovoza 2009.). Prema novoj metodologiji ESA 2010, dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz podsektora trgovačkih društava u sektor opće države te je krajem kolovoza iznosio 12,9 milijardi eura (0,3% više nego u srpnju). Na godišnjoj razini, zabilježio je snažan rast za preko 1 milijardu eura ili 9,5%. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, bruto inozemni dug države povećao se za 1,1%. Udio duga drugih monetarnih financijskih institucija tijekom niza proteklih godina ima tendenciju godišnjeg pada u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga. Krajem kolovoza, s udjelom od 18% dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 8,3 milijarde kuna. Navedeni iznos je 0,4% manji nego u srpnju, a posljedica je razduživanja ovog sektora. Na godišnjoj razini zabilježio je dvoznamenkasti pad od gotovo 13% dok je u usporedbi s koncem prošle godine manji za 9,1%.
Do kraja godine očekujemo daljnji nastavak razduživanja institucionalnog sektora monetarnih i financijskih institucija, dok će istovremeno visoke potrebe države za novim zaduženjima već u narednim objavama potvrditi tendenciju rasta državnog duga te njegovog udjela u ukupno iskazanom bruto inozemnom dugu. U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, predviđamo da bi se razina inozemnog duga do konca godine mogla zadržati na razinama od oko 107% BDP-a stanovi Split

Oznake: stanovi Split

I dok je ministar financija Boris Lalovac u četvrtak uoči sjednice Vlade ponovio da bi proračunski deficit u 2014. godini mogao biti i manji nego je rebalansom predviđeno, dodavši da je danas Hrvatska po prvi put u fiskalnom suficitu, ostali ministri ipak su nešto oprezniji u pogledu visine deficita.
Ministar financija Boris Lalovac u srijedu je ustvrdio da je s 1. prosincem deficit državnog proračuna iznosio 9,4 milijarde kuna, što je daleko manje od planiranih 15,6 milijardi do kraja godine, izrazivši uvjerenje da u prosincu neće doći do "eksplozije" proračunske potrošnje, već da će financijski 2014. završiti puno bolje nego je planirano proračunom. Smatra da bi deficit mogao biti maksimalno 12 do 12,5 milijardi kuna, što znači tri milijarde manje nego je predviđeno rebalansom proračuna za 2014.
I danas uoči sjednice Vlade ponovio je da su proračunske brojke jasne.
"Brojevi jasno pokazuju da je na današnji dan deficit 9,2 milijarde kuna i to su brojevi", kazao je Lalovac. Na upit zašto je onda rebalansom planiran proračunski deficit od 15,6 milijardi kuna, izjavio je da će trebati upitati kolege ministre zbog čega na taj način nisu htjeli ići u dodatna smanjenja. "To su planovi pojedinih ministara, a ja mislim da ćemo biti puno bolji od tog iznosa", rekao je Lalovac.
Rekao je i da danas po prvi puta Hrvatska ima tzv. fiskalni suficit, jer kamate iznose 9,6 milijardi kuna, a deficit je 9,2 milijarde, što, kako je kazao, znači da je Hrvatska maksimalno smanjila deficit.
I potpredsjednik Vlade Branko Grčić vjeruje da deficit za ovu godinu može biti manji nego je projicirano rebalansom proračuna.
"Trenutno je stanje takvo da može biti manji, ali zaista je nezahvalno procjenjivati. Očekujem da ćemo sve fakture koje dođu podmiriti a onda ćemo vidjeti što je 'score'", izjavio je.
Ustvrdio je i da se neće ponašati kao neke prethodne vlade, koje su račune ostavljale za iduću godinu, "i onda su nas dočekale dvije-tri milijarde novih obveza u proračunu za iduću godinu".
"To ne želimo ponoviti. Dakle, podmirit ćemo sve fakture i onda vidjeti što to zapravo znači. Rekao sam i jučer, vrlo je važno to napraviti s obzirom da mnogi subjekti posluju s državom i njihovo poslovanje i njihova budućnost ovisi o tome da li će država na vrijeme podmiriti svoje račune. Mislim da je korektno da sve to poravnamo do kraja godine", zaključio je Grčić.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, pak, ostavio je prostora i da bi proračun njegova ministarstva mogao ostati ispod okvira utvrđenih rebalansom.
"Moguće da ćemo i ostati. Ne mogu vam sad to reći, potrudit ćemo se da ostanemo, da ne trošimo ništa što nije neophodno", izjavio je Vrdoljak novinarima uoči sjednice Vlade.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je uoči sjednice Vlade da se u njegovu ministarstvu redovito provode uštede tijekom cijele godine te da ih nastoje svesti u okvire onoga što se mora napraviti.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović rekao je, pak, da sve što se u njegovu ministarstvu moglo na troškovima uštedjeti to je i učinjeno.
"Radimo i dalje sve moguće reforme koje idu u tom kontekstu. Dakle, svaki trošak koji nije potreban će se ukinuti, a ono što je nužno za funkcioniranje ministarstva će morati ostat", ustvrdio je Zmajlović.
Maras: treba odgovorno planirati
"Mislim da se treba ponašati odgovorno, a odgovorno ponašanje podrazumijeva i odgovorno planiranje. Svi ministri su očito nešto planirali. Rebalans proračuna je zakon koji je usvojen u Hrvatskom saboru", kazao je uoči sjednice Vlade Gordan Maras, ministar obrta i poduzetništva.
Rekao je da i ne može komentirati hoće li proračunski deficit biti manji od planiranog na temelju osjećaja nekog od ministara, pa makar to bio i ministar financija te da li netko može ili ne može potrošiti određeni novac.
"Bio bih skloniji da se onda planira manji deficit. U ovom trenutku mogu jedino reći da vjerujem da kolege ministri rade odgovorno svoj posao, da su planirali svoje troškove koji su im nužni da bi ostvarili svoje ciljeve tijekom ove godine i to je jedini komentar koji mogu ja dati", izjavio je Maras uoči sjednice Vlade.
Na upit novinara je li time rekao da je Lalovac neodgovorni ministar, Maras je to zanijekao. "Rekao sad da su svi ministri odgovorni i da planiraju dobro, a da ne mogu rezonirati na temelju 'feelinga', na temelju toga kakav mi je osjećaj. Znači, planiram nešto na temelju aktivnosti koje ima određeno ministarstvo. E sad, da li će se sve izvršiti ili ne, normalno da jedan dio troškova neće biti utrošen, jer realno je da, sukladno zakonu o izvršenju proračuna nikad izvršenje ne može biti iznad 100 posto, uvijek će biti nešto manje, ali da se radi baš o 5 milijardi kuna, mislim da nije istina", rekao je Maras.
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, na pitanje novinara može li njezino ministarstvo u prosincu manje potrošiti, kazala je da projekte ne vežu uz prosinac, nego troše kroz svih 12 mjeseci u godini.
"Mi ćemo ove godine imati samo jedan problem, jer ćemo u 12. mjesecu nešto više potrošiti, a to je vezano uz poplavljena područja, jer možemo isplatiti situacije tek kad su radovi napravljeni, a glavnina radova će biti napravljena sad u 11. i 12. mjesecu", rekla je ministrica stanovi Rijeka

Oznake: stanovi Rijeka

- Primjedbe vijećnika bile su vezane za pojas uz more i ulazi li projekt u pomorsko dobro te su smatrali da je bitno da imamo pristup pomorskom dobru. Druga primjedba vijećnika odnosila se na navodnjavanje golf igrališta. Prije nekoliko godina imali smo velikih problema sa sušom kada je nastao problem oko navodnjavanja, a i imali smo neka negativna iskustva oko postojećeg golf terena baš po tom pitanju. A problem se javlja i kod poplava. Ove dvije sporne točke su sada riješene, tvrdi Basanesse.
Investitor činjenicu da je isti plan sada prihvaćen, a prije godinu dana nije bio zadovoljavajući za vijećnike, nije komentirao. Doduše, više su puta apelirali prema nadležnim državnim službama da se taj problem riješi jer se nedonošenjem plana stopira projekt.
- Nema razlike između ciljanih izmjena i dopuna PPUG Umaga koje su bile pred vijećnicima lanjskoga prosinca i ovih koje su sada usvojene. Sadržajno ova odluka predstavlja usklađenje temeljnog prostornog plana grada Umaga sa županijskim planom. Sve do ove izmjene turističko područje Stancija Grande u PPUG Umaga je bilo neveliko, prostor nešto manji od dva hektara, zapravo vila Cesare sa okućnicom, gdje je bila predviđena izgradnja hotela kapaciteta 200 postelja. Ovo plansko uređenje je datiralo još iz sredine 80-tih prošlog stoljeća, preuzeto kao takvo od bivše velike općine Buje, a pošto je 1999. godine vila Cesare uvrštena u listu zaštićenih spomenika kulture, bolje rečeno graditeljske baštine, nije moglo biti govora o njezinom preobražaju u hotel kapaciteta 200 postelja, tvrdi Ljubica Marfan iz tvrtke Pelagius koja će investirati u ovo područje iznajmljivanje stanova

Oznake: iznajmljivanje stanova