Nekretnine Rijeka

Iako se investitori u turizmu vole žaliti na slabu stopu povrata investicije, što je zbog kratke sezone generalna boljka hrvatskoga turističkog sektora, čini se da je ulaganje u kapacitete najviše kategorije i dalje najisplativije. Čak i u krizi potražnja za hotelima s pet zvjezdica najstabilnija je, odnosno ostvaruje najveće stope rasta u odnosu na ostale kategorije hotela. Potvrđuju to istraživanja, ali i fizički rezultati poslovanja u prvih sedam mjeseci ove godine, pogotovo u dubrovačkoj regiji, gdje je smještena polovica hotela s pet zvjezdica.
Prema podacima Ministarstva turizma, u Hrvatskoj trenutačno posluje 30 hotela s pet zvjezdica s gotovo 10 tisuća kreveta, a od toga se 14 hotela i jedno turističko naselje nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Istri su otvorena četiri hotela najviše kategorije, u Primorsko goranskoj ima ih pet, jedan u Zadarskoj, tri u Splitsko-dalmatinskoj županiji te tri u Zagrebu. Sanja Čizmar, starija partnerica u konzultantskoj kući Horwath Consulting Zagreb, ističe kako hoteli s pet zvjezdica najbolje rade unatoč višim cijenama u odnosu na prosjek hotelijerstva.
U srpnju je na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno tri milijuna turističkih dolazaka i 21,3 milijuna noćenja, što je rast od jedan posto i u dolascima i u noćenjima u odnosu na srpanj prošle godine, službeni su podaci koji su demantirali medijske crne prognoze za srpanj. U četvrtak ih je predstavio ministar turizma Darko Lorencin u društvu Meri Matešić, direktorice Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koja je u proteklih nekoliko tjedana bila meta kritika javnosti zbog navodnog podbačaja srpnja, koji je ipak izostao nekretnine

Oznake: nekretnine

Turizam je sektor u koji su uprte brojne nade, uz očekivanje da sve boljom zaradom spašava posrnule financije, i to ne samo one vezane uz državni proračun. Istodobno, upravo turizam konstatno prate brojni apsurdi nastali unutar državnih struktura koji sustavno koče brži razvoj tog sektora. Među njima su i dva zakona koja guše ogromni turistički potencijal u ruralnim prostorima priobalja i otoka, koji postaju sve atraktivniji, posebno inozemnim gostima. Zakon o poljoprivrednom zemljištu, usvojen u proljeće ove godine, (čl. 24.) prvi je put obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima dopustio da na svojim posjedima mogu podići i objekte za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga, oslobodivši ih i plaćanja naknade za prenamjenu zemljišta.
Autori zakona tim su prijedlogom željeli potaknuti farmere neka šire dosadašnju djelatnost i na taj način, kroz veću zaradu zapravo podignu i konkurentnost svoga OPG-a. Međutim, još aktualni Zakon o prostornom uređenju i gradnji ima limite koji obiteljskim gospodarstvima vežu ruke i ne dopuštaju da na svom posjedu otvore restoran ili mali hotel, gdje će gostima nuditi i proizvode svoga gospodarstva. On, naime, izričito kaže kako se ugostiteljskim i turističkim uslugama mogu baviti farme čiji je posjed velik najmanje tri hektara.
To je površina koju bi i te kako rado imali mnogi OPG-i, prosjek je znatno manji, pa ovaj zakon uvjetuje nemoguće. U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja potvrđuju nam da znaju za problem. Dodaju kako se priprema novi zakon o prostornom uređenju te izražavaju uvjerenje da će se tom prigodom i ova primjedba riješiti na povoljniji način, odnosno u korist obiteljskih gospodarstava, kojima su turizam i ugostiteljstvo sve atraktivniji Istra nekretnine

Oznake: Istra nekretnine