Potkornjak hara Gorskim kotarom, a Hrvatska još nema nacionalnu strategiju gospodarenja šumama.
Tri godine šumama Gorskog kotara hara epidemija potkornjaka i već je uništeno 30-40 posto površina pod smrekom, no posljedice bi uskoro mogle biti još i pogubnije jer mjerodavne državne institucije šute i ne poduzimaju ništa, upozorili su jučer iz Hrvatskog drvnog klastera (HDK) uz neslužbenu procjenu da se dosadašnja šteta uzrokovana najezdom potkornjaka kreće između 50-60 milijuna eura.
"Slovenci su uz vlastite strojeve unajmili opremu iz Austrije. Tražili su i pomoć Europske unije te privatnim šumovlasnicima dali i financijsku potporu i gotovo su svoje šume očistili
od tog opakog nametnika, a Uprava Hrvatskih šuma u poslovnom izvješću hvali se kako su u 2015. na zaštitnim sredstvima uštedjeli 50 milijuna kuna", ilustrirao je dva različita pristupa
direktor HDK-a Marijan Kavran. Zbog spomenute uštede Hrvatskih šuma razmjeri golemih šteta bit će očiti za pet do deset godina, no tako je to kada upravu vodi ne šumar nego matematičar,
opominje Kavran. Europska komisija u srpnju je usvojila paket novog zakonodavstva u području politike ublažavanja klimatskih promjena u okviru Europske unije, gdje je posebno
apostrofirana upravo uloga šuma u smanjenju stakleničkih plinova, no RH bi mogla ostati uskraćena za moguće namjenske potpore.
"Hrvatska nije izradila nacionalni plan gospodarenja šumama za razdoblje 2016.-2020.", upozorila je europarlamentarka Marijana Petir podsjetivši "kako je to još jedan od repova što su ostali iza bivšeg ministra Tihomira Jakovine. Listu problema nadopunio je profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu Ivica Tikvić navodeći kako Hrvatska još nema ni plan pošumljavanja ni sustav za praćenje šteta. "Srbija je odlučila da će do 2030. sa sadašnjih 18 posto pošumljenosti dosegnuti europski prosjek od 38 posto, a mi nemamo konkretnih planova unatoč vrlom lošem stanju u šumama, posebno hrasta lužnjaka i smreke", ilustrirao je Tikvić navodeći da je trenutačno na Zavodu za zapošljavanje 170 osoba s diplomom inženjera šumarstva.
"Nitko se nije dosjetio angažirati ih možda na uzgoju rasadnog materijala za kojim postoji velika potražnja za izvoz", ističe Tikvić. Na razini EU, podsjetio je Kavran, nedavno je usvojena studija o kaskadnoj, višestrukoj uporabi drvne sirovine. Energetski lobiji, na krilima izdašnih potpora i vlastite financijske moći, drvnoj industriji sve agresivnije otimaju sirovinu. Tom studijom EK šalje poruku da drvnu sirovinu primarno treba koristiti u dugim ciklusima, za proizvode visoke dodane vrijednosti i potom je,
tek po isteku njihova vijeka trajanja, oporabiti mali oglasnik
Oznake: mali oglasnik
