Vijesti za nekretnine, nekretnine

Hrvatska kasni s izgradnjom dijela velikih graničnih prijelaza preko kojih će se, nakon ulaska u EU, smjeti iz nečlanica uvoziti roba biljnog i životinjskog podrijetla koja podliježe inspekcijskom nadzoru. Priznala je to Vlada u izvješću o provedbi akcijskog plana za ispunjavanje preostalih obveza iz pristupnih pregovora apartmani Zadar.

Takozvani BIP-ovi (Border Inspection Post) moraju biti gotovi šest mjeseci prije ulaska u EU. U izvješću se navodi da je zabilježeno kašnjenje na dvije lokacije, u Zračnoj luci Zagreb i na Bajakovu. Nadzorom radova su već uočeni određeni tehnički nedostatci na dijelovima objekata koji su dovršeni, koje će nakon dovršetka radova bit potrebno ispraviti, a što će zahtijevati dodatna novčana sredstva, koja će morati dijelom snositi i RH, stoji u izvješću.

Oznake: apartmani Zadar

Gotovo tisuću Slovenaca sljedeće dvije godine plaćat će poseban krizni porez na nekretnine. Gotovo 45.000 nekretnina u Sloveniji u vlasništvu je manje od tisuću ljudi, a krizni porez plaćat će oni čija vrijednost nekretnina premašuje milijun eura. Vrijednost njihove nepokretne imovine evidentirana je prije tri godine u sklopu službene procjene vrijednosti svih nekretnina i stambenog fonda u cijeloj državi, kada se govorilo o mogućnosti uvođenja posebnog poreza svim vlasnicima nekretnina, od čega se ipak odustalo stanovi Zagreb.

Porezna uprava objavila je da će poslati porezne upite na adrese 939 poreznih obveznika u čijem su vlasništvu 44.942 nekretnine. Ako žele biti oslobođeni poreza na luksuz, potvrđenog u parlamentu prije tri mjeseca u sklopu općih mjera stabilizacije javnih financija i povećanja proračunskih prihoda države, ti vlasnici moraju dokazati da je vrijednost njihove nepokretne imovine manja od službene procjene ili da je koriste u poslovne svrhe ili kao proizvodni pogon. Takvi su objekti izuzeti od plaćanja novog poreza Porezna stopa za vlasnike čije su nekretnine vrijedne do dva milijuna eura iznosi 0,5 posto, a za vlasnike nekretnina vrjednijih od dva milijuna eura jedan posto. Zakon se ne odnosi na imovinu u inozemstvu.

Oznake: stanovi Zagreb

Zgradu u Nykredit banke krasi elegantan izgled i najveća je poslovna zgrada u Kopenhagenu. Za samu dekoraciju poslovnog prostora bilo je zaduženo nekoliko međunarodno priznatih umjetnika. Pogled na urede Nykredit hipotekarne banke u Kopenhagenu oduzima dah. Zbog odvažnog dizajna izgledaju kao da lebde u zraku. Ovješene petnaestak metara iznad tla, privatne konferencijske dvorane u zgradi Nykredit banke nalaze se u sklopu visećih kutija, presvučenih u tamno i polirano drvo nekretnine Split Dobri.

Zbog njihovog prividnog prkosa gravitaciji, bankarski stručnjaci ne smiju imati problem s visinom. Viseće dvorane za sastanke zaustavljene su između trećeg i petog kata poslovne zgrade u Kopenhagenu. Staklena struktura od deset katova jedan je od najvećih poslovnih objekata u Danskoj i posjeduje zapanjujući, prirodnim svjetlom okupan atrij, koji povezuje zgradu na svim katovima. Budući da je zgrada smještena na živopisnoj obali Kopenhagena, skandinavska arhitektonska tvrtka Schmidt Hammer Lassen morala je pronaći rješenje za toplinu koja se skuplja u velikim staklenim uredima ovog zdanja.

Oznake: nekretnine Split Dobri

Česi, Slovaci, Švicarci, Poljaci i Nijemci imaju manje šoping kvadrata na tisuću stanovnika nego što to ima Hrvatska. Hrvatska se prema podacima za 2011. godinu nalazi u sredini europske ljestvice s oko 260 metara kvadratnih na 1000 stanovnika. S Hrvatskom bi se po broju kvadrata mogle mjeriti Španjolska i Italija, ali se s njima ne možemo mjeriti po kupovnoj moći jer je njihova viša nekretnine Istra.

Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura godišnje, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5000 eura. Kada se gleda na razini cijele Europe, Hrvatska se po broju šoping kvadrata nalazi na sredini ljestvice.

Oznake: nekretnine Istra

Nitko neće poslovni prostor u novoj opatijskoj dvorani. Natječaj za najam tri prostora raspisan je sredinom prošlog mjeseca, a unatoč velikim očekivanjima od novog opatijskog sportskog hrama, čini se da nitko nije bio zainteresiran da u njega uloži svoja sredstva, jer nakon zaključenja natječaja niti jedna ponuda nije stigla na adresu gradske razvojne tvrtke “Opatija 21“ koja vodi projekt izgradnje sportske dvorane te koja će upravljati objektom.

Vrlo šturi odgovor direktora tvrtke Mladena Sinožića ipak otkriva razočarenje ovakvim raspletom situacije. “Na natječaj za davanje u zakup poslovnih prostora u sportskoj dvorani Marino Cvetković, raspisan temeljem pisma namjere 13. kolovoza 2012. godine nepremičnine Hrvaška, a koji je trajao do 28. kolovoza 2012. godine, nije stigla niti jedna ponuda. Očekivali smo da će se javiti potencijalni ponuđač koji je dostavio pismo namjere, međutim, on se nije javio. Razmotrit ćemo uvjete koje smo dali u natječaju, a koji je predstavljao i testiranje stvarnog interesa, te u dogledno vrijeme ponovno raspisati natječaj“, poručio je Sinožić.

Čitajući između redaka, može se zaključiti da “testiranje stvarnog interesa“ nije prošlo najbolje, a da se pod “razmatranjem uvjeta“ u prvom redu misli na cijene zakupnine koje su doista astronomske. Naime, ukupan mjesečni najam za sva tri prostora iznosi 55 tisuća kuna bez PDV-a, odnosno oko 70 tisuća kuna kada se neto iznosu pridoda porez na dodanu vrijednost.

Nudimo tunel koji je triput jeftinije rješenje od pelješkog mosta i za koje također možemo zatražiti novac iz europskih fondova. Naše rješenje uključuje i željeznički promet, o kojem se uopće nije razmišljalo i uklapa se u jonsku transverzalu i koridor Vc zbog izgradnje najveće kontejnerske luke u luci Pirej II. U više sam navrata pisao i tražio da se u Bruxellesu ne lobira za most jer nije znanstveno ni građevinski najpovoljnije rješenje za Luku Ploče kao ni za Hrvatsku, a uzalud sam se obraćao ministrici Vesni Pusić i njezinim kolegama Čačiću, Dončiću, Marasu i Grčiću stanovi Čukarica.

Priča nam to Miodrag Radić, magistar brodogradnje s dugogodišnjem iskustvom u Brodogradilištu 3. maj, koji je s ekipom riječkih stručnjaka te u suradnji s HGK Županijskom komorom Rijeka i Tehnološko-inovacijskim centrom Rijeka napravio Izvedbeni projekt korištenja tunela u Malostonskom zaljevu. Prema grubim procjenama tunel koji predlaže koštao bi oko 633 milijuna kuna, dok bi most u skupljoj varijanti, kako navodi, stajao oko 1.9 milijardi kuna, a u jeftinijoj opciji kojom operira ova Vlada oko 1.3 milijarde kuna.