Ovo je dokumentarac o piramidama i starim građevinama diljem planete (znam da je po novom planeta, ali pružam otpor) Zemlje.
To je film Patricea Pooyarda (to je frajer, iako ženski glas vodi kroz film, da ne bi netko krivo mislio kao ja :-P ), nastao po knjizi 'Otkrivanje tajni piramida' Jaquesa Grimaulta, i jedan je od, po meni, najboljih na tu temu (od onog što sam ja vidjela). Naime, neki dan Dijete je moralo, iz tzv. medijske pismenosti, napisati zadaću o nekom dokumentarcu koji je gledala. Budući da se nije mogla sjetiti niti jednog, a onaj o Justinu Bieberu i njegovim iza-i-na-sceni događajima nije htjela (ne znam zašto?), pretražili smo malo što nudi Iskon-tv videoteka od dokumentaraca. Na koncu, zapela je za ovaj o piramidama. Nije da je puno shvatila :D, ali mene je par puta film uspio naježiti, iako sve te ideje znam već od djetinjstva, i nisu mi nimalo strane. Ukratko - ja sam uživala. Na YTu se film nalazi razlomljen u sedam djelova. Znam da video-klipove ljudi (na blogu) uopće nisu skloni gledati, ali, po meni, ovaj film vrijedi pogledati, čak i kada poznajete tematiku. Mene su minutaže oko 77:11 (tj.malko prije) i 80 ježile. :))) Zapamtila sam ih, jer smo od tuda vadile tekst za zadaću. Pa, eto. :)))) A ima i o horoskopu :D Film počinje u nekom brzom tempu, a što dalje ide, sve je bolji. Ima i znanstvenika koji lažu..... Uživajte! Prvi dio Drugi dio Treći dio Četvrti dio Peti dio Šesti dio Sedmi dio Ako ništa drugo, sugeriram barem šesti i sedmi dio.... Kako bilo, odosmo mi na igralište! :))) |
Osunčana
Izbližeg Rozeta Objašnjenje: otkad imam ovaj stupidni Galaxy4, već sam nekoliko puta odustala od postanja slika. Počinjala post, pa sve pobrisala. Već biste čitali djelove knjiga Schwallera de Lubicza i slično, ALI slike slikane mobitelom i prebačene u komp ne ponašaju se uvijek normalno. Jednostavno, neke slike okreće 'u polegnuti položaj', 'na leđa' , i neće majci niti na koji način prikazati se normalno. ja ih vrtim, ispravljam, kopiram, mijenjam imena, prebacujem amo-tamo ali one se prikazuju polegnuto. Tako da, valja okrenuti glavu prilikom gledanja ovog posta, a ja sam na rubu toga da nikad više ne fotkam mobitelom. Ako netko ZNA ZAŠTO???? je to tako MOLIM ZA INSTRUKCIJE. Okomica uzice lustera pokazuje grbave stupove :-P Strop pleše U stvari, crkva je zaplesala. :) Pogled naprijed, zašto je križ naopako!? Krasan luster Detalj Iznad glavnog oltara, horoskop. Čuvari neba (više o tome u idućem postu o Velikoj piramidi u Gizi). Lav Bik Vodenjak (nekoć prikazivan anđelom) Škorpion (nekoć prikazivan orlom) Još jedan pogled iznad Ležeći. Vatra života za sada...toliko. :)) |
Dijete spava kod nas,
već mjesecima ne šljivi svoj krevet nego spava na našem, između mene i supruga. Vječita je to borba :)). Noćas me probudila užasna bol, kao da me netko lupa po cijelome tijelu (nego što nego me lupa). Probudim se u trenu skroz i skontam da se Dijete u potpunosti skvrčilo ispod mene, savila koljena i cijela je ispod (sva onakva koščata). Ja: (glasom koji treba bez oklijevanja probuditi usnuloga) Dijete!! Dijete: (istog trena, kao da uopće ne spava) Da!? Ja:Što to radiš!? Dijete:(ozareno) Grlim ga!! :)) Ja:Koga grliš!?!? Dijete:(Kao samo po sebi razumljivo) Isusa! :)) Suprug:(jedno glasno visokotonsko) He!! (na granici praska u smijeh od iznenađenja) Ja: Dobro. Samo, daj ispruži te noge! Dijete: (Uslužno i kao da zna da me izlupala) Da,da, evo,evo. Ispruža se, svi se namjestimo. E, ala bi časna Anka bila ponosna da je ovo čula...... Naravno, nitko se jutros ne sjeća te epizode osim mene. I opet, tko zna što se sve događa u glavi i u srcu moga djeteta. A tek ostalih, ljudi oko nas? He!! :)) |
Sad kad sam već navučena na temu, vidjevši kako su se svi uzbunili, jednostavno moram izbaciti iz sebe svoje, da mirno mogu na spavanje.
Dakle, općepoznat je stav crkve da brani i smatra grijehom svaki seks osim u crkvenom braku. Izjava bilo kojeg svećenika u tom smislu nije sporna niti čudi. Ono problematično u Puljićevoj izjavi da se djevojke trebaju čuvati današnje prakse isprobavanja (seksa sa) više muškaraca prije braka (u svrhu pronalaženja boljeg muža) jer time postaju štrace, jest najviše u ne prozivanju mladića za iste postupke za koje se djevojke proziva. Koliko djevojke isprobavaju mladiće , toliko očito i mladići isprobavaju njih, ali ih Puljić za isti postupak ne proglašava kurvišima. Vidim i da se Puljić sada ispričava zbog termina 'štraca' (koji je postao poznat široj hrvatskoj javnosti tek nakon slučaja Olivera Dragojevića i njegovih štraca, gdje -gle li čuda!- on nikad nije prozvan štracunom ili kakogod se to već kaže) što je čista bezobraština i samo okretanje glave od pravog problema - neravnopravnosti spolova u Crkvi. Jer, da ravnopravnost postoji, ne bi sad Papa radio na tome da žene dobiju pravo da postanu đakonice. Meni je to samo još jedan slučaj u kojem će muškarci odlučivati o tome što žene smiju i mogu činiti, a što ne. Sve u svemu, nije u tome bilo ništa novo, niti iznenađujuće. Glupi muški svijet, pun muških sranja i drskosti. What's new? |
I tak.
Zagreb-Sarajevo-Čakovec. Jučer smo se vratili iz Sarajeva, danas smo odradili Čakovec i upravo se vozimo doma. Važno je da ima posla.:D Sarajevo mi je tužan grad........ Tamo žive duhovi ratnih stradalnika. Tjeraju suze na oči parkovi puni kamenih stupića, muslimanskih grobova, među kojima se djeca igraju. Pa onaj spomenik ocu koji naivno i u dobroj vjeri doziva vlastitog sina da se preda jer su srbi obećali poštediti stanovništvo Srebrenice pa obojica završe u jami s ostalima. Pa rupe od granata obojane bojama... boje su sklone izbljediti ali ,časna mi riječ, duh užasa i dalje lebdi nad tim rupama. Nikad neću zaboraviti oči pune straha i smrti i lica ispijena od siromaštva i kako su se za nas našminkale i dotjerale sarajevske kolegice i sarajevski kolege koji su nas dočekali prilikom našeg poslovnog posjeta tik po završetku rata. Još je bio aerodrom pod vojskom, koridori za prolaz od vreća pijeska kao zaštita od snajperista i pancirke za sve. Šminka kao pokušaj zaborava, šminka kao nada. Ništa se nije dalo pokriti...... Tako, za mene, Sarajevo i danas nosi šminku koja ništa ne pokriva. Lijepo smo putovali, čas kiša, čas sunce. Puno poklona za majčin dan.:)) Pjesma, čestitka, slika čokoladni bomboni, naušnice!, nije me bilo i odmah se stvar otme kontroli. Kemoterapija u tijeku. Suprug me straši svojim poluinformacijama o nuspojavama. Bole stopala. Ali koliko u stvari bole, nikad nisam sigurna taji li mi da me poštedi. Dijete lježe u krevet. Pred san, zaplače. 'Mamice, što ću ja bez tebe kad ti umreš?' Plače zapravo. O Isuse, što je u stvari u njezinoj glavi? Nikakva tumačenja i mudrolije ne pomažu. Pomogne priča da ja namjeravam živjeti do stodvadesete. Ona će tada imati skoro devedeset. Biti će i sama stara baba (tu se već pomalo smijucka) i morat će mi donositi tortu jer neću više imati zube. Planiram jesti samo slatko. Ona odahnjuje i pada u san. I još jedno šminkanje koje ne pokriva puno..... Neka, neka.... jednom možda saznamo i odgovor na to famozno 'zašto'. |
Evo me na putu. Ovo nije planirani post.
Ali, toliko mi je dosadno da sam odlučila pisati, čak i uz ovo nemilo drmusanje busa. Ženska do mene puši ušljivu električnu cigaretu. Ne želim se već u prvih pola sata (od ukupna tri dana, službeni put) natezati s nekim. Na sreću, imam se kamo pomaknuti ima puno mjesta u busu. Ovih dana nisam stigla pisati. Ovih dana sam tankih živaca, jedva postojećeg strpljenja i sita svega. Valja mi se otresti tog prišuljavajućeg i beskorisnog samosažaljenja, Ponekad i kompromitirajućeg. Posvadila sam se na poslu, sa nadređenom osobom. Oko potpuno stupidne stvari. On je nešto zatražio, a ja sam se , ne znam u stvari zašto, zapjenila. Pa sam se zajapurila, ustala, skupila svoje stvari u ruke i demonstrativno i glasno pitala (nedužne) ljude uokolo: "Onda, ima još netko nekakav zahtjev od mene!?" Bilo bi praktično da je on shvatio da me uhvatio u nekom živčanom momentu (koje gotovo NIKADA ne pokazujem) i da moja nadrkanost nema veze s njim..... Eh, kad bi bilo...... Ali, on je egoistični muškarac, kiseo, pa si je dopustio reči rečenice poput "Zašto si takva, kako se to ponašaš a KOLIKO PUTA SMO MI TEBI IZAŠLI U SUSRET?" WTF, WTF, WTF???????????????????? Tko mi je kada izlazio na poslu u susret a da se na iste načine nisu i ostale kolege tretirale?????? I tako se pokazao. Na kraju balade, njemu na neugodu valjda, došla sam mu reći da mi je žao da sam popizdila, ali, jebi ga- žrvanj me melje..........melje svakog nekako, pa možda može razumjeti? Ali, ne, kiseli je ostao kiseo. Sad me zaobilazi koliko se da. Dobro, to je bilo o tome. Onda me živcira što učiteljica jaše po majčinom danu imaju deset dana ful kontakta pa sastavci, poezija, crteži, popjevke a onda djevojčica koja nema mamu plače u razredu ko ljuta godina. Onda joj se pridruže dvojca dječaka koji su bez očeva (govorimo o pokojnim ljudima, a ne rastavljenim obiteljima i jednom specijalnom nasilničkom-zatvorskom-dječji dom slučaju) Onda svi sve tješe, tjedan agonije nekako prođe. Ponovi se, doduše, oko svih većih blagdana, al' ovo je specijalno intenzivni doživljaj. I učiteljica ga bezdušno repetira dovoljno neinteligentna da ga ne adaptira delikatnoj situaciji. Meni su moji zabranili da dignem ustanak. Već sam se puno natezala s tom učiteljicom, a o čem ću pisati jednom kada ću moći. Kada ću imati slobodne ruke. Ako ću još osjećati potrebu. Ali, ne kužim, zašto obitelji te djece ne zamole za drugačiji pristup? Užasno mi je to.... Hm, da vidim , o čemu još da pišem? Idem pojesti burek, masno oko usta i zubi puni sira. A i ta tri dana će proći. Joj. |