Modni zamorac

Ovo je desetljeće velikih promjena u svijetu mode. Građanski rat u Americi promijenio je tok mode kao i utjecaj osamnaestog stoljeća. Krajem 1850.ih izumljene su prve kemijske boje koje su sada doživjele procvat. Charles Frederick Worth osnovao je modnu kuću koja će postavljati trendove do kraja stoljeća. Krinoline nastavljaju svoju popularnost prvih godina no krajem dekade prelaze u novi oblik inspiriran razdobljem empirija.



U 1860.ima silueta suknje počela se mijenjati. Za razliku od prijašnje dekade, kada je suknja bila potpuno okrugla u obliku kupole, sada postaje više usredotočena na stražnji dio gdje je punoća rasla. U prvoj polovici dekade suknja slijedi klasični oblik krinoline, a svoje najveće proporcije dosegla je 1864.-65. godine. Do 1866. godine suknja sve više naliči na stožac i postaje usredotočena na stražnji dio, toliko da je povlaka nošena čak i uz svakodnevne haljine.

Dekoracija suknje postala je problem u 1860.ima. Za razliku od prijašnje dekade, volani su izgubili svoju popularnost. Teške svile bile su česte za svakodnevnu odjeću, a ukrasi poput pletenih ornamenata, resica i obruba bili su korišteni samo za donji dio suknje tako da je cjeloukupni dojam bio jednostavan za razliku od prošlog desetljeća. Od sredine 1860.ih, kada suknje mijenjaju oblik, postaje popularno da se podižu gore otkrivajući pritom ukrasnu podsuknju pa čak i tračak gležnja kroz čarape u boji. Ovaj je stil, nošen tek u kasnijim godinama desetljeća a očigledno kopira polonaise stil osamnaestog stoljeća koji će vrhunac popularnosti doseći tek 1870.ih godina. Haljine za šetnju i promenadu najčešće su imale ovakav stil suknje.



Gornji dio haljine također se mijenjao 1860.ih, krajem desetljeća struk počinje rasti, slijedeći stil empire mode. Od sredine dekade struk se dodatno naglašava pojasom koji se često završava u mašnu sa stražnje strane. Široki pagoda rukavi nastavljaju svoju popularnost kao i biskupski rukavi, no krajem desetljeća rukavi postaju uži odgovarajući pritom uz uže suknje.

Kako je struk rastao, gornji dio prestaje se završavati u slovo-V, kako na dnevnim tako i na večernjim haljinama. Inspirirano stilom kasnog osamnaestog i ranog devetnaestog stoljeća, izrezi na haljinama počinju biti okrugli ili ovalni.



Prve kemijske boje izumljene su 1856. godine i ubrzo su postale moderne boje. Prve izumljene bile su svjetloljubičasta i tamnije ružičasta. Godine 1860. dvije nijanse ružičaste nazvane su prema talijanskim bitkama u borbi za neovisnost; magenda je nazvan prema talijanskom gradu Magenda i solferino, slična nijansa, prema gradu Solferinu. Vojvotkinja od Sutherlanda popularizirala je magendu u Engleskoj, apelirajući tkaonicama svile u Spitalfieldsu da ju proizvode. Izum kemijskih boja pojačao je i razvedrio spektar boja. Popularne boje 1860.ih bile su svjetlo zelena, žarko crvena, svjetlo plava, magenda i bijela.

No, nisu se nosile samo jake boje, popularne su bile i one delikatne poput bijele, plave, sive, lila, ružičasta i jelenje smeđa. Tamni obrubi na svjetlu tkaninu bili su česti poput crnog obruba na svjetlo ružičastu i bijelu ili vedrog plavog obruba na sivo-zelenu svilu. Od uzoraka, mali uredni uzorci, kare i pruge bili česti, a jednostavne svile s točkicama nastavile su svoju popularnost i u ovoj dekadi. Haljine u dvije boje ili dvije različite tkanine bile su česte.



1867. krinolina je zauvijek izašla iz mode a zamijenio ju je novi stil koji je tek nastajao; stožasta suknja, pune pozadine a plošne prednje strane sa gornjim dijelom visokog struka u empire stilu; bilo je to rođenje bustlea. Nakratko se pomislilo da će svi podržaći suknje nestati, ali minorni oblik krinoline ili hibrid krinoline nastavio se nositi do kraja dekade.

Silueta nije zadugo ostala obična i nalik empire stilu. Na stražnjem dijelu suknje počinju se stavljati dodatni jastučići da bi se postigao volumen. Oblik postaje gladak i jednostavan s prednje, te naglašen i bogato ukrašen draperijom sa stražnje strane koja je postala novi fokus pozornosti. Nadsuknje i pregače nalik tunikama počinju se nositi taman na koncu dekade; novi neudoban, ali raskošan stil 1870.ih je stvoren.

Viktorijanska žena odbacila je prvotnu romantičnu modu, potom sentimentalnu povučenost, za ovaj novi razrađeni i restriktivan stil.



Duge pelerine i široki mantili nošeni su za van, kao i šalovi. ''Garibaldi jaknu'' ispopularizirala je carica Eugenia 1860. godine. Ove jaknice od crvene vune boje maka imale su vojničke detalje; crne pleterne obrube. Giuseppe Garibaldi posjetio je Englesku 1863. i svi su instantno poludjeli zaa ovim jaknicama. U Americi, za vrijeme Građanskog rata, odjeća sa vojničkim utjecajima također postaje popularna poput zouave jaknica koje su nošene sa košuljama i suknjama sa pojasom na prirodnoj razini. Ženska moda u Engleskoj bila je pod utjecajem vladavine kraljice Viktorije, a nedavna Albertova smrt učinila je zagasite boje i stroge krojeve u modi.

Ovo je prvo desetljeće djelovanja modne kuće Worth koja je pod vodstvom Charlesa Wortha, prvog modnog kreatora, postavila Pariz kao središte mode za sljedećih stotinu godina. Charles je u modu uveo jednostavne krojeve uz raskošne tkanine.



Bratstvo Prerafaelita kao i drugi umjetnički reformatori pridonijeli su razvoju mode. Oni su rigidne korzete, raskošne obrube i široke krinoline karakterizirali kao ružne i nepoštene. Ova ''anti-moda'' proširila se 1860.ih u umjetničkim krugovima i ostala je glavna struja boemske mode do kraja stoljeća. U stilu anti-mode prevladavali su renesansni detalji poput julija rukava, nježnih biljnih boja, užih suknji prirodnih linija i jednostavnih ručno izvezenih ornamenata i obruba.

Haljine za šetnju i promenadu





Večernje haljine

Najčešće tkanine bile su tafeta, svila, til i svila. Čipka, volani, vijenčići cvijeća i mašne bili su najčešći ornamenti. Mašna na grudima koja slobodno pada bila je čest detalj na večernjim i na dnevnim haljinama. Izrezi su bili ovalni, a rukavi kratki u puff ili slobodnog reza ukrašeni čipkom. U drugoj polovici dekade, javljaju se razni utjecaji tako da uz visok empirijski struk nerijetko možemo vidjeti i viseće renesansne rukave, antičke ornamente u kosi, obrube i gornji dio protkan perlama i biserima te ornamente u grčkom stilu.



Na slici dolje prikazana je haljina sa renesansnim rukavima i antičkim ukrasima u kosi, dok druga haljina prikazuje jednostavnu bijelu satensku haljinu sa ružičastim detaljima protkanim biserjem, a sa ružama u kosi i stožastom siluetom isuviše podsjeća na haljine 1820.ih.



Frizure

Kosa je nošena razdjeljena po sredini i zaglađena, nakovrčana ili skupljena u punđu. Tako stilizirana kosa bila je dodatno ukrašena mrežicom za kosu koju su često nosile mlađe žene. Takve mreže često su bile izrađene da bojom odgovaraju kosi onoga tko ih nosi i nerijetko su bile ukrašene satenskim mašnicama ili perlicama.



Frizure za večer bile su nakovrčane i ukrašene tiarom, perjem, biserima i malim ukrasnim češljićima. Pred kraj dekade u frizurama je sve više vidljiv utjecaj osamnaestog stoljeća; nekoliko kovrča pada po leđima, ukrasi su raskošniji, koriste se satenske trake, cvijeće i dragulji.



Šeširi su imali mali obod koji je otkrivao lice. Početkom dekade šeširi obujmljuju lice, dok su zadnjih godina desetljeća kape i šeširi smješteni visoko na glavi, imaju složene obrube ali su puno jednostavniji jer je naglasak na frizuri. Manje česti tip šešira s početka desetljeća bio je Marie Stuart šeširić koji je imao obod u obliku srca a sa stražnje strane volane i ponekad mašnu. Ljetni šeširići bili su izrađeni od slame, konjske dlake, mreže ili svile, dok su za zimu bili česti oni od baršuna, no štrikani su bili najpraktičniji i najbolje su grijali.



Obrubi i dekoracije šeširića ovisili su o hiru nosioca i trenutnom stilu. Cvijeće, čipka i vrpce bili su najpopularniji izbor. Šeširi s volanima koji prekrivaju vrat bili su česti zato što su pristajali niskim punđicama, tada popularnima, i štitili su vrat od sunca. Drugi standard šešira ovog desetljeća bile su mašne. Šeširi bi se ispod vrata vezali tankim prozirnim vrpcama i zatim širokim, ukrasnim satenskim ili svilenim koji bi se zavezale u veliku mašnu ili bi ostale visjeti da pokažu elegantnu tkaninu ili uzorak. Pred kraj dekade ove romantične šeširiće zamijenile su manji i jednostavniji u tamnijim bojama.

Donje rublje

Kako su suknje postajale uže, a naglasak je bio na kukovima i pozadini suknje. Korzet je korišten da bio oblikovao tijelo u željeni oblik. Kasnih 1860.ih korzet je postao duži i rađen je od više dijelova tkanine i kitovih osi ili kože da bi mu se povećala rigidnost. S novim polonaise preporodom koji se formirao krajem desetljeća podsuknje postaju dekorativne i u raznim bojama te se naglašava njihova važnost. Ostatak donjeg rublja sastojao se od košuljca, korzeta, podsuknje i dugih gaća sve do 1868. kada se prestaju nositi.



Cipele

Cipele 1860.ih imaju malu petu i prilično su jednostavne, a takav će se oblik cipele zadržati do kraja stoljeća, uz minorne izmjene, naravno.







Nakit

U 1860.ima nakit je pod mnogim utjecajima, rokoko, etrušćanskim, antičkim i pred kraj desetljeća pod empirijskim i utjecajem regencije. Barokni cvjetni motivi su također prisutni, no nakit polako pada pod utjecaj Arts and Craftsa koji su željeli preporoditi jednostavne, ali upadljive gotičke i srednjovjekovne motive u nakitu.

Etruščanski detalji na brošu i narukvici :











Suncobrani







Poznate ličnosti

Louisa May Alcott, spisateljica



Alexandra od Danske i Walesa, žena Edwarda VII.



Viktorija, Princeza Royal, kći kraljice Viktorije



Effie Bancroft, engleska kazališna glumica



Elisabeth ''Sissi'' od Austrije



Slikarstvo

Preferiranje, John Calcott Horsley



Mlada protiv volje, Auguste Toulmouche



Trenutak nepažnje, Gustave Leonard de Jonghe



Utjeha, Auguste Toulmouche



Žene u vrtu, Claude Monet

Oznake: Povijest mode