MODESTI BLEJZ

"Besmisleno je očekivati naklonost od onih koje prezirete i koji vas preziru. Ne mogu vas svi voljeti, već naprotiv, ima neprijateljstava koje treba njegovati, brižljivo plijeviti i zalijevati. Držite li do svoga poštenja i dostojanstva, neke ćete mržnje i netrpeljivosti čuvati kao zjenicu oka. "

Ante Tomić

"Iza... su dva braka. S... oženio se... godine, a u braku su bili pet godina. S drugom suprugom... bio je u braku osam godina, a zatim se zaljubio u slikaricu... zbog koje je ostavio... bili su u vezi tri i pol godine. Za njihov se razlaz doznalo tek kad je... napisao poduži status na svom profilu... Sada je pak sreću pronašao s... kojoj je napisao i pjesmu ...nekoliko mjeseci nakon što se zaljubio u fatalnu... a koja će mu u subotu... službeno postati suprugom."

Vedrana Rudan: Mržnja

"Milanović, službeno najveći ljevičar u Hrvata, sastao se sa grupom desničara da bi im objasnio kako u Hrvatskoj ima i Hasanbegović veći od Hasanbegovića.

Zaista mi nije jasno kako se na našoj političkoj sceni u jeku kampanje mogao ukazati ovakav glupan. Da mu nisu svi doma, kako bi rekli moji čakavci, znamo odavno ali sve bi trebalo imati svoje granice pa i političko djelovanje bahatog, nadrkanog mužjačine."

"Hrvatska je, nažalost, primitivna zemlja jer njome vladaju milanovići. A sve bi moglo biti i drugačije i ljepše. Kad bi se našao netko tko bi dekretom u smrdljivu hrvatsku politiku mogao uvesti pristojnost, poštenje, empatiju prema svim ljudskim bićima ma gdje živjeli i kako se zvali, ova bi zemlja iznutra postala lijepa onako kako je izvana."

Fanovi iz Izraela tuže Siju zbog "čudnog nastupa"

"Fanovi koji su došli na koncert Sije u Tel Avivu u Jarkon Parku podigli su tužbu protiv pjevačice i traže dva milijuna dolara.
Tuže je zbog činjenice što je tijekom nastupa bila u pozadini pozornice, prekrivenoga lica, pa je cijeli nastup izgledao čudno."

Boris Dežulović: Fratrogasci

"Znanstveno je zapravo potpuno neobjašnjivo kako su Hrvati opstali cijelih hiljadu i pol godina. To je bilo prvo što sam pomislio pročitavši slabo vjerojatnu vijest iz Zagreba: tajnik tamošnje Vatrogasne zajednice Damir Vlahović svim je dobrovoljnim vatrogasnim društvima u gradu poslao cirkularni dopis, s izričitom zapovijedi da se 11. rujna svi do posljednjega imaju pojaviti na zavjetnom hodočašću u Mariji Bistrici, jer u protivnom neće dobiti novac iz gradskog budžeta."

"Smiješno je, primjerice, kad Željka Markić zatraži izbacivanje Slavenke Drakulić i Marguerite Duras iz školske lektire, a katolički vigilanti ispred hrvatskih crkava dijele brošure o opasnostima Minionsa i tinejdžerskih vampirskih serija: to je smiješno. Smiješno je kad nacionalna televizija u središnji Dnevnik pozove astrologinju da objavi kako predsjednika HDZ-a čuva Dragi Bog. Smiješno je, jebiga, kad načelnik tržišne inspekcije Ministarstva gospodarstva traži povišicu na ime stručne spreme, jer je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu upravo doktorirao s temom „Utjecaj religioznosti na prometnu kulturu Varaždinske županije“. Smiješno je i kad kardinal Josip Bozanić i biskup Vlado Košić nastupe kao visoki pokrovitelji Prvog hrvatskog kongresa forenzičke ginekologije. To je, da ga jebeš, smiješno.

Još uvijek se računa u smiješno čak i kad Grad Zagreb, dakle prirezni obveznici, daju deset tisuća eura za vatrogasnu ekskurziju u Mariju Bistricu. Sve do tada je, rekoh, barem malo smiješno.

Nimalo, međutim, nije smiješno kad se zagrebačkim vatrogascima zbog izbjegavanja obrednog hodočašća u Mariji Bistrici ukidaju financijska sredstva. Ničega smiješnog nema kad je kriterij za raspodjelu javnog novca – ponavljam: ne crkvenog, ne privatnog, već javnog, dakle vašeg novca – za aktivnosti vatrogasnih društava – ponavljam: ne crkvenih, ne folklornih, već vatrogasnih, dakle spasilačkih društava! – potvrda o sudjelovanju na hodočašću jednom drvenom vjerskom totemu. Ponavljam: ne na vatrogasnoj vježbi, ne na kakvom vatrogasnom natjecanju, već na hodočašću vjerskom totemu!

Ničega smiješnog više nema kad tajnik zagrebačke Vatrogasne zajednice za društva i članove koji ne žele na hodočašće mrtav ozbiljan kaže kako ionako „ne rade ništa“. Pa sve i da ona drvena figura u bistričkoj crkvi zaista ispunjava želje, ne bi Hrvati u ovo doba godine imali mnogo želja povrh one da im vatrogasci ne rade ništa!

Nije to stoga sarkazam, već znanstvena znatiželja: kako je propalo veličanstveno Ptolemejsko Kraljevstvo, koje je izmislilo pneumatsku vatrogasnu pumpu, a još uvijek, dvije i pol tisuće godina kasnije, opstaje narod kojemu se vatrogasci za takvu jednu pumpu doslovno moraju moliti drvenom totemu?"

Prvotni i drugotna
Piše: Radoslav Dejanović

"Ispalio je tako, dal' ne razmišljajući, dal' s namjerom, dr. Ivica Raguž, inače profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, jedan skandalozan tekst u Glasu Koncila (...) U njemu taj profesor fundamentalne teologije demonstrira medijevalistički pristup teologiji kroz interpretaciju uloge žene u društvu kakve se i sama (inače spora i konzervativna) crkva odrekla.

Tekst za kojeg je sam Raguž izjavio kako će izazvati podsmjeh kod onih "koji su se udaljili od kršćanske vjere" (čime dr. Raguž implicira svoju interpretaciju uloge žene kao jedinu ispravnu, teološki utemeljenu i gotovo pa dogmu) ne izaziva podsmjeh – on izaziva čistu sablazan, kao i njegov nastavni on-line post u kojem on pokušava opravdati svoje riječi, ali se uspjeva samo još dublje zakopati.

U svojoj tiradi na račun neposlušnih i drskih žena koje bi htjele razmišljati svojom glavom umjesto da prihvate razmišljati tuđom glavom (muškarčevom, bio to otac, brat, muž ili župnik) dr. Raguž ekspresno je pogazio desetljeća silnog napora zapadnog svijeta da prihvati činjenicu o ravnopravnosti spolova; u njegovoj glavi sve počinje i završava Marijinom poslušnošću koja je u kontrastu sa modernim ženama koje su, jelte, neposlušne i zato nisu kao Marija, iako bi trebale biti kao Marija."

"Ovakvo selektivno određivanje uloge tri važne žene iz Biblije upućuje me na zaključak kako je Dr. Raguž namjerno (ili iz neznanja(**), ako je to moguće u slučaju profesora fundamentalne teologije) stavlja tri žene u kontekst modernih događanja i modernog društva, pri čemu iskrivljuje biblijska tumačenja kako bi ih prilagodio svojim prije svega političkim ciljevima, na što upućuje spominjanje "aktivističke Marte": ne žulja Raguža Marta, žuljaju ga aktivistice: buntovnice koje ne uspjeva uklopiti u mirno i poslušno stado, žene koje kvare njegovu idealnu sliku svijeta.

Čisto politikantstvo, pokušaj da se ženama objasni njihova uloga u modernom društvu kroz iskrivljeno tumačenje ženskih likova iz Biblije. I uistinu skandalozno korištenje Marija i Marte u dnevnopolitičke svrhe – od strane ni više ni manje već jednog svećenika."



"S druge strane spektra, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u koju su bile uprte oči puka nakon izlaska skandalozne izjave dr. Raguža, reagira razočaravajuće jednostavnom, birokratskom konstatacijom..."

"Tako Pravobraniteljica u maniru Poncija Pilata pere ruke od cijelog slučaja, prepuštajući ga vrijednosnom sudu vjerske zajednice: "Međutim, vrijednosni sud o kojem se radi podložan je ocjeni javnosti, a posebice članova/ica navedene vjerske zajednice.""



"Razumljivo i ljudski je da u trenucima velike političke nestabilnosti nitko u državnoj upravi ne talasa, pa tako ni ona; no, spašavajući svoju poziciju Pravobraniteljica je pozicije svih ostalih žena (time i same sebe, jednom kad joj istekne mandat) izložila udaru vjerskog fundamentalizma, legitimirajući izuzeće vjerskih zajednica od odgovornosti prema civilizacijskim stečevinama društva i pretvorivši ih u male paralelne para-države, gdje vjerski zakoni imaju prednost nad Ustavom RH.

A to ne može poći dobro.

Zamislimo situaciju u kojoj Pravobraniteljici dolazi žena da se potuži na muževljevo psihičko maltretiranje:

"On vam meni ne da niti riječi reći u kući, ja moram po cijele dane biti tiho dok me on uporno zove 'silo nečista' "...

"Vi ste, gospođo, katoličke vjeroispovjesti?"

"Jesmo, muž i ja."

"Onda vam nažalost ne mogu pomoći. U vašem braku vi ste drugotni, a vaš suprug je prvotan. Moj ured nema nadležnost nad vašim brakom koji je crkveno sklopljen."

"Ali... zar ću ja to ponižavanje trpjeti do kraja života?"

"Ah, što ćete, takvi su vjerski običaji... ali ne bojte se, samo budite strpljivi i brzo će vam proći život."

Ili, ulazi tako u ured Pravobraniteljice žena u maskirnoj burci, okruglasta i samo se vidi sitni prorez za oči... djelatnici ureda naglavce iskaču kroz prozore iščekujući neminovnu detonaciju, a žena započinje svoju žalopojku:

"Pomagaj, sestro, otkako je onaj moj Zlatko prešao na vehabizam ne da se u kući živjeti! Prije je još nekako bio normalan, ali sad je katastrofa! Zakrabuljio me, digao zid oko kuće, jedva sam uspjela naći vremena da se iskradem dok spava, inače me iz kuće ne pušta! Pomagaj, sestro, crče od vrućine ispod ove burke!!!"

"Gospođo Hanuma, znate, to su pitanja vjerske naravi i mi tu ne možemo biti nadležni. Ovaj ured bavi se ljudskim pravima, a ne vjerskim običajima. Nažalost, baš vam nikako ne mogu pomoći, zakon je tu jasan. Možda biste trebali porazgovarati s hodžom, pa da on porazgovara s vašim Zlatkom oko problema koji vas muče. Ja sam sigurna da će vam hodža izaći u susret, a vjerujem i kako će i vaš muž pristati da vas obuče u burku od nekog drugog materijala, a ne od šatorskog krila..."

Dozvoliti vjerskim zajednicama da svoje običaje nameću iznad civilizacijskih dosega može rezultirati najrazličitijim scenarijima:

"Zaposlena sam u tvrtci čiji je vlasnik član Crkve Margaret Thatcher neoliberalista posljednjih dana, nedavno sam ostala trudna i čim je za to čuo, gazda mi je uručio otkaz. Što da radim?"

"Ta vjerska zajednica ima, priznat ću, malo neobične običaje, ali oni su takvi kakvi jesu i ja vam tu ne mogu pomoći. Kod njih je normalno da osoba privremeno smanjene radne sposobnosti izgubi radno mjesto, pa makar samo bila prehlađena. Ne mogu vam pomoći, ali primjećujem kako je pohvalno što jedna crkva u svom nazivu ima ime ženske osobe."

Šalu nastranu, toleriranje vjerskih običaja samo zato što su vjerski običaji može biti opasno: primjerice, što ćemo sa ružnim, štetnim i ponižavajućim običajem ženskog obrezivanja? Taj barbarski akt koji nema niti mrvicu uporišta u medicini (za razliku od ženskog, muško se obrezivanje može "opravdati" i medicinskim razlozima) niti ima ikakvu svrhu osim poniženja žene i sprječavanja njenog užitka (čitaj: ispoljavanja urođene bludne naravi drugotne koja time u grijeh navodi čistog i moralno superiornog prvotnog). No, taj je akt vjerske naravi. Trebamo li ga odobriti ili barem prešutno tolerirati samo zato što uistinu postoje vjerske zajednice kojima je taj čin jedan od važnijih vjerskih običaja?

Valja nam, naime, biti dosljednima: ili ćemo prihvatiti da su svi vjerski običaji iznad hrvatskih zakona i Ustava RH, ili ćemo tu priču ipak držati pod kontrolom i ne dozvoliti kršenja ljudskih prava samo zato što je netko negdje interpretirao nešto."



"Razmislimo dobro kakvu budućnost zaista želimo: je li to budućnost u kojoj su ljudska prava iznad običaja vjerskih zajednica koji nisu u skladu s ljudskim pravima, ili su običaji vjerskih zajednica iznad zakona i Ustava RH?

Nismo u prilici dugo o tome razmišljati: tajnik Vatrogasne zajednice grada Zagreba Damir Vlahović poručio je dobrovoljnim vatrogasnim društvima da, ukoliko ne budu prisutni na vatrogasnom hodočašću u Mariji Bistrici, neće dobiti financijsku potporu.

Pročitajte to pažljivo: ako vatrogasci ne odu na hodočašće, milom ili silom, bit će im uskraćena financijska potpora. Ovo nije News Bar, ovo nije Monty Python, ovo je Hrvatska ovdje i sad; dapače, ovo se dogodilo u najurbanijem dijelu Hrvatske.

Ako se vatrogasci ne pojave i ako im se uskrati financijska potpora za kaznu što nisu pokazali dovoljno vjere i ljubavi prema Mariji, tko će gasiti požar kad bukne? Sveti Florijan?

Ili će opožareni kvart grada biti opravdana Božja kazna za sve one neznabošce koji su tamo stanovali?

Strašno ćemo pogriješiti budemo li mislili kako se nama primitivni vjerski fanatizam ne može dogoditi. Naprotiv, on nam se upravo događa, samo se još nije razmahao. Država koja mu se uklanja umjesto da ga drži pod kontrolom sama sebi kopa rupu iz koje će se jako teško izvući sama.

Najveću cijenu tog eksperimenta platit ćemo mi građani, a daleko najviše oni najranjiviji među nama."

Ispucala zemlja: Kako se raspao arapski svijet
"New York Magazine objavio je veliki temat o krizi koja je raskomadala arapski svijet od početka invazije na Irak 2003. do rasta ISIS-a i globalne izbjegličke krize (kaže urednik da im je to najveći tekst koji su objavili u cijeloj povijesti lista). Geografija ove katastrofe je široka, uzroci su mnogi, a NY Magazine opisuje kako je do toga došlo, iz perspektive Egipta, Libije, Sirije, Iraka i Kurdistana. Uz tekst ide 10 portfolija fotografija te VR prikaz bitke za Faluđu."

Boris Dežulović: Četnički vojvoda Džek Sparou

"Hrvatska je, kako znamo, zemlja nepojamnih čuda, pa ipak bi to bila senzacionalna vijest, čak i da tu završava: ustaške zastave i simboli ovoga su 5. kolovoza više nego ikad ranije preplavili Hrvatsku - središnja proslava Dana domovinske zahvalnosti u Kninu izrodila se u seoski ustaški dernek, pijani primati su dizali desnice i palili srpsku zastavu, Thompson je urlao „Za dom spremni!“, a pripadnici Devete bojne HOS-a Rafael vitez Boban posve neometano, pače pod zaštitom pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova, marširali gradom pjevajući ustaške pjesme i mašući crnim zastavama HOS-a s „nepoćudnim simbolima zločinačke paravojske“ – pa je vijest da je usred te „pijane kolovoške noći“ hrvatska policija na otoku Viru uklonila jednu takvu „nepoćudnu“ zastavu, te podigla optužni prijedlog protiv vlasnika, bila senzacionalna i prije nego smo je pročitali do kraja."

"A do kraja vijesti s Vira ispostavilo se kako one prekrižene mrtvačke kosti na zastavi i nisu baš kosti, već više nekako mačevi, i kako ni crna četnička zastava zapravo nije baš toliko četnička, koliko nekako, kako bih to rekao – gusarska."

"Četvrt stoljeća gradili su tako Hrvati svoju Domovinu, i na kraju sagradili državu koja na pijanim dernecima slavi najbjednije negatore vlastite nezavisnosti, istovremeno proganjajući djecu s plastičnim mačevima i gusarskim zastavama. Državne neprijatelje taman po svojoj mjeri."

Markovina: Orepić posve jasne stvari i činjenice uporno proglašava kontroverznima

"Vlaho Orepić posve jasne stvari i činjenice uporno proglašava kontroverznima da bi opravdao njegovo osobno postupanje, kao i postupanje policije. Ministar je, naime, izjavio kako zakon ne pozicionira jasno je li pozdrav ‘Za dom spremni’ kazneno djelo, naglasivši kako odgovor na to pitanje trebaju dati povjesničari koji se trebaju jasno odrediti prema pozdravu, kao i pravosuđe, dok će policija postupati u skladu sa zakonom."

"Zanemarimo li ovdje očiti populistički moment, vidljiv u pozivanju na struku i narod s jedne strane, te u izbjegavanju zauzimanja jasnog stava s druge strane, suočit ćemo se s pitanjem u kojoj je to zemlji živio ministar Orepić i kroz koji je to obrazovni sustav prošao ukoliko mu ove stvari zaista nisu jasne?

Krenemo li od posljednjeg slučaja i njegove navodne kontroverznosti, očito je da se neumorno ponavljana laž počela uzimati ozbiljno u dobrom dijelu javnosti, što sad već poprima zabrinjavajuće razmjere.

Samo zahvaljujući tome potrebno je svaki put iznova ponavljati da je ‘Za dom spremni’ pozdrav koji se isključivo koristio za vrijeme NDH te unutar ustaškog pokreta prije osnutka te države. Sve ostale tvrdnje, uključujući onu najpopularniju o libretu iz opere ‘Nikola Šubić Zrinjski’, naprosto nisu točne i nije potrebno uložiti nikakav veliki trud da se to provjeri.

No, puno veći problem od ovoga odnosi se na hinjenu naivnost kojom se koriste jednako Orepić, kao i svi drugi koji pokušavaju sakriti očito. Naime, čak i kad bi teza o tome da je to nekakav stari hrvatski pozdrav bila točna, kao što nije, svakome je u ovoj zemlji jasno da se taj pozdrav u današnje vrijeme koristi isključivo kao identificiranje s Pavelićevom državom i ideologijom i ni zbog čega drugoga."

"To što je Orepić prije pravilo, nego iznimka, ne zvuči pretjerano ohrabrujuće, ali svakako svjedoči o potpuno krivoj percepciji uloge ministara i državnih institucija."

Gotovina u društvu desnice na otkrivanju Barešićeva spomenika: "Došli su i generali Josip Lukić i Ljubo Ćesić Rojs, savjetnik predsjednice RH Ante Deur, a tajnik HSP-a AS Pero Ćorić i predsjednik Ivan Tepeš pojavili se u društvu Vesne Balenović, nove pravaške zvijezde za parlamentarne izbore. U Dragama su bili i Velimir Bujanec i Dražen Keleminec, koji je po kuloarima najavljivao novi 'pohod na Srb' čim mu istekne policijska zabrana pristupa, izvještava Jutarnji list.

Viđeni su i saborski zastupnik, general Željko Glasnović, Miro Bulj i splitski psihijatar Goran Dodig, te neki lokalni političari, među kojima je bio i predsjednik zadarskog GO HDZ-a Joso Nekić. Spomenik je izradio akademski kipar Ivan Kujundžić, otvorili su ga članovi obitelji Mira Barešića, a blagoslovio ga je umirovljeni nadbiskup ličko-senjski Mile Bogović.

Tehnički ministar branitelja Tomo Medved pozvao je da se Barešića 'sjećamo kao hrvatskog branitelja i domoljuba koji je bio junak Domovinskog rata i simbol borbe za slobodu'.

Povjesničar Josip Jurčević je Barešića nazvao 'mučenikom i herojem koji je kroz sve svoje najbolje godine zastupao hrvatske vrijednosti'."

"'Na skupu je bilo više tisuća ljudi i ni na koji način nisam mogao utjecati, niti sam utjecao, ni vidjeti bilo koje obilježje koje su sa sobom imali ili nosili oni u mnoštvu koji su se poželjeli sa mnom slikati. Moje je jasno stajalište da se u svim takvim i sličnim prigodama trebaju isticati isključivo službena državna obilježja', poručio je ministar Hasanbegović za tportal."