Pustolovina zvana Japan

U Japanskoj povijesti veliko mjesto zauzimaju tri vojskovođe: Oda Nobunaga, Toyotomi Hideyoshi i Ieyasu Tokugawa, još poznati kao tri ujedinitelja Japana.
Kao i u Europi, razdoblje 10. - 15. st je i u Japanu bilo prepuno ratničkih sukoba. Feudalni sistem, zamišljen i postavljen na početku tog razdolja, je dobro funkcionirao prvih 150 godina. Ratar-ratnik (samuraj) je posjedovao komad zemlje na kojem su radili seljaci. Ratnik je morao dio svojih prihoda sa zemlje davati caru kao porez, i održavati vojnu spremu skupine ratnika kojima je upravljao (klana). Međutim, kako je vrijeme prolazilo, klanovi su počeli biti sve jači i dva klana bi prije ili kasnije poželjeli proširiti svoj utjecaj van svog područja. To je vodilo do krvavih sukoba te učestalih pljački i pustošenja pojedinih dijelova zemlje.

Oda Nobunaga

Među raznim vojskovođama tog vremena, Oda Nobunaga se izdigao po moći i utjecaju te odlučio poći na ratnički pohod kako bi cijeli Japan stavio pod jednu vlast i time prekinuo stoljeća sukoba. Stvorio je čvrste saveze udajom djevojaka iz Oda obitelji s mladićima iz obitelji od strateškog značaja. Modernizira vojsku i uvodi odrede kopljanika i mušketara. 1568.-1576. Nobunaga je porazio suparničke klanove, i uklonio utjecaj svećenika-ratnika na vlast. U svom zadnjem velikom pohodu 1580. je osvojio gotovo neprobojnu tvrđavu Ishiyama Hongan-ji (današnja Osaka). Međutim, 1582. g. Nobunagu izdaje jedan od njegovih generala (kako bi osvetio smrt svoje majke) i on biva prisiljen na samoubojstvo. U tom trenutku Nobunaga je kontrolirao 32 od 66 japanskih provincija, tj. južnu polovicu Honshu-a (najveći otok Japana) .

Toyotomi Hideyoshi

Uskoro nakon njegove smrti, ratnik Toyotomi Hideyoshi je osvetio svog zapovjednika i preuzeo ulogu vođe u procesu ujedinjenja. Osvojio je sjeverni Honshu, Kyushu i Shikoku. Uveo je sustav raspodjele zemlje gdje svaki seljak ima svoj teritorij i plaća porez direktno središnjoj vlasti. U kasnijim godinama, Hideyoshi je dva puta pokušao osvojiti Koreju. Kao i Nobunaga, Hideyoshi nikad nije službeno proglašen šogunom, i s vremenom postaje opsjednut nastavkom svoje loze nakon njegove smrti. Donosi odluku da su građani podijeljeni u društvene slojeve između kojih se ne može prijeći: 1) samuraji i školovani činovnici, 2) farmeri, 3) umjetnici i 4) trgovci. Osim što je zabranio prelazak između pojedinih klasa, zabranjue zapošljavanje samuraja (koji i napustio svog gospodara ili bi on poginuo u bitki) u drugo zanimalnje. Dvije godine nakon njegove smrti, dolazi do raskola unutar njegovih nasljednika i velike bitke kod Sekigahare (1600.g.).

Ieyasu Tokugawa

Tokugawa Ieyasu je iskoristio slabost Toyotama klana te sklopio savez sa drugim ratnicima koji su kritizirali stanje u zemlji (poglavito s KatMm Kiyomasaom i Fukushimom Masanorijem), i ušao u otvoreni sukob te preueo vlast. Službeno je proglašen šogunom 1603.g. Tokugawa podržava sustav nasljednih klasa (gotovo kaste); kako bi spriječio bitke oko teritorija samurajima je bilo zabranjeno posjedovati zemlju i mogli su prebivati samo u određenim dijelovima grada; seljaci su dobivali male nasade koje su bili obvezni obrađivati. Kretanje stanovništva od jednog područja do drugog je bilo strogo kontrolirano, i obitelji ili cijela sela su bila kažnjavana radi prijestupa njihovih rođaka ili susjeda. U vrijeme Tokugawa šogunata, Japan doživljava renesansu i glavni grad se seli iz Kjota u Edo (današnji Tokijo). Uspostavlja trgovinu s inozemstvom i time povezuje Japan s Europm. Kasnije će njegovi nasljednici zatvoriti Japan od vanjskih utjecaja i uvesti ga u 200-godišnju izolaciju.