Već je neko vrijeme vrlo aktualno po svim medijima agresivno, na granici društvenog linča napadati američku korporaciju Monsanto. Bez rasprave da ta korporacija svojim djelima, odnosno nedjelima to uvelike i zaslužuje, no onaj segment djelovanja koji joj se uvijek prvi stavlja na teret najmanje zaslužuje biti metom agresivnih napada i blaćenja.
Ta je korporacija medijsku pažnju počela privlačiti od vremena američko-vijetnamskog rata. Tada je proizvodila bojni otrov, takozvani "Agent Orange", od kojeg su još godinama nakon završetka rata i povratka kući obolijevali i umirali mnogi američki vojnici. Danas je Monsanto vodeći svjetski proizvođač nekih herbicida i genetski modificiranog (GM) sjemena. Korporacija je postala poznata po svojoj politici agresivnih parničenja protiv drugih korporacija, vlada pojedinih država i brojnih poljoprivrednika. Odlikuje se i bezskrupuloznim političkim lobiranjima širom svijeta. Brojni su slučajevi u Aziji i Južnoj Americi gdje su, mitom i prijetnjama, nametnuli prodaju i sadnju svojega GM sjemena na uštrb domaćeg. To, naravno, ne bi mogli bez pristanka lokalnih političara koji su za novac bili spremni prodati interese vlastite države i svojih sunarodnjaka. Trenutno se Monsanto sa svojim GM sjemenom pokušava probiti na europsko tržište, gdje, za sada, nailazi na veliki otpor.
Politika Monsanta sa prodajom sjemena je upravo ono na što treba staviti naglasak, a ne na bezrazumne napade i kritiku GM sjemena i proizvoda. Nedavno smo na državnoj televiziji imali priliku vidjeti dokumentarni film o tome kako Monsanto u SAD-u redom uništava i istiskuje s tržišta male proizvođače sjemena za vlastite potrebe i farmere koji ne žele sijati njihovo sjeme. To radi, većinom, taktikom iscrpljujućeg i agresivnog parničenja, za što farmeri nemaju novca. Pomažu im i političari koje su svojim novcem i lobiranjem postavili u državnu administraciju. Naveden je i jedan bizaran primjer: Farmer je posijao svoje sjeme na svojoj zemlji. Mislim da se radilo o soji. Susjedna parcela je zasijana Monsantovim sjemenom i normalno da se je uz među nešto sjemena presijalo. Kada je farmer spremio svoj urod i sjeme za iduću sjetvu, Monsanto ga je tužio da koristi njihov patent za sjeme. I dobili su parnicu. Nevažno što su oni posijali svoje sjeme na tuđu parcelu bez traženja i odobrenja vlasnika parcele.
Kod nas se, pak, korporacija spominje zbog sadnje GM sjemena o kojemu se, skoro bez ikakvih dokaza, govori i piše kao da se radi o iskonskom zlu iz Pandorine kutije. GM sjeme, za razliku od konvencionalnog, ima neke svoje prednosti i, naravno, neke svoje mane.
Do sada smo se bezbroj puta uvjerili da u poljoprivredi nema sigurne proizvodnje. Proizvodi iz konvencionalnog uzgoja tretiraju se herbicidima, pesticidima, insekticidima. To kod ljudi izaziva mnoge alergije i stvara otpornost na mnoge lijekove. Istovremeno, njihovo križanje i selekcija traje godine i godine.
Zadnji veliki incident sa organskim proizvodima odnio je u Njemačkoj dvadesetak života. Uzročnik zaraze došao je iz organskog gnojiva.
Biotehnološka proizvodnja hrane, proizvodnja GM produkata, donosi daleko veće prinose od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Sjeme se puno brže selektira, obogaćuje se raznim vitaminima, stvara vlastite supstance koje odstranjuju viruse. Biljke su otporne na parazite pa su nepotrebna bezbrojna tretiranja insekticidima, pesticidima...
Neki znanstvenici tvrde da bi trebalo proći dvadesetak godina testiranja da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi kakve posljedice ostavlja upotreba GM proizvoda. Drugi pak tvrde da se to može dokazati već za nekoliko mjeseci i kako GM proizvodi uzrokuju mnoge bolesti, no nema baš puno dokaza da je za kakvu bolest kriv isključivo GM produkt. Opasnosti koje donosi konzumacija GM proizvoda su mogućnost stvaranja novih alergija i razvijanje otpornosti na antibiotike i druge lijekove. No, te su opasnosti još veće kod upotrebe konvencionalnih proizvoda.
Povećanom proizvodnjom GM kultura neće se smanjiti glad u svijetu, jer je to problem druge naravi- političke. Mogu se jedino povećati prinosi uz smanjenje troškova proizvodnje. I omogućiti pristup jeftinijoj hrani većem broju ljudi, naročito u odnosu na cijene organskih proizvoda, koji su ionako namijenjeni "novoj eliti" koja si ih može priuštiti.
Zakoni EU propisuju da svi GM proizvodi moraju proći petogodišnje ispitivanje prije nego što se stave na tržište. U stvarnosti ih većina izlazi na police trgovina već nakon dvije ili tri godine. Naravno, ti se proizvodi trebaju jasno i vidljivo označiti. Proizvodnja GM kultura još je uvelike nepoznanica širem krugu ljudi i zahtjeva mnogo opreza, no od nje nikako ne bi trebalo odustati.
Što se tiče samog Monsanta, njih, kao i sve takve korporacije, zanima samo profit. S time u vezi, u proizvodnji sjemena idu tako daleko da s upočeli proizvoditi i takozvano "jalovo sjeme". Kad posijete kupljeno sjeme i uberete urod, iduće sezone ne možete posijati to isto dobiveno sjeme, jer neće niknuti.
Sličnim su putem krenuli i naši proizvođači sjemena. Pokušavaju progurati zakone i odredbe koje bi natjerale sve poljoprivrednike, čak i one koji se ne bave komercijalnom proizvodnjom, da obavezno kupuju njihovo "certificirano" sjeme. To se može opravdati u slučaju velikih proizvođača koji primaju subvencije od države, jer bi sadnjom takvog sjemena trebali imati veće prinose. No, proizvođači sjemena žele zakonom prisiliti sve poljoprivrednike da siju njihovo sjeme. I kad uberu urod, pa slijedeće sezone žele zasijati svoje vlastito sjeme, moraju plaćati rentu proizvođačima sjemena. Odnosno, da za proizvod koji su već jednom kupili i platili plaćaju svake godine i tako valjda u nedogled. To vam je kao da ste kupili DVD, platili ga, i onda svaki put ga gledate plaćate onome od koga ste ga kupili. Ili da, na primjer, kupite auto marke Volvo, platite ga punom cijenom i onda svake godine plaćate tvornici Volvo rentu jer se vozite u njihovom autu.
Monsanto, kao predstavnik najvećeg zla koje je ikada snašlo čovječanstvo- liberalnog kapitalizma, zaslužuje svaku upućenu osudu, kritiku i žestoko suprotstavljanje zbog svojega načina poslaovanja. No, GM sjeme i GM proizvodi nisu baš takvo zlo kakvim ih se nastoji u javnosti prikazati, uglavnom od strane njihovih konvencionalnih konkurenata i "profesionalnih aktivista" protiv svega i svačega...

Oznake: GMO, Monsanto, Poljoprivreda