VLASNICI IMANJA ODUZETIH 1967.
ZA GRADNJU HIDROAKUMULACIJE TRAŽE PRAVIČNU ODŠTETU
LIVNO - Današnji status Buškog jezera, te najveće umjetne hidroakumulacije u Europi, sve više zaokuplja pozornost javnosti. Za prave odgovore u vezi s tim čini se ipak da su u posljednje vrijeme najviše zainteresirani oni Livnjaci i Duvnjaci kojima je u svrhu izgradnje tog jezera po besramno niskim cijenama oduzeta sva zemlja koju su posjedovali na tom području.
Bilo je to daleke 1968. godine. No, mnogi tada nisu ostali samo bez zemlje, već i bez svojih domova. Primjer sela Bilog Polja koje više ne postoji, a u kojemu je do 1968. godine živjelo više od 100 obitelji, to najbolje potvrđuje. Pred naletom bagera i vode svi ljudi u tom selu morali su ostaviti svoje kuće, štale i druge gospodarske objekte, te poput nedavnih izbjeglica i prognanika potražiti spas i izvan BiH.
Mnogima od njih se 1968. god. nije čak dopustilo ni da uberu tada za žetvu prispjelu ljetinu, a da prije toga nitko od njih nije dobio ni rješenje o eksproprijaciji zemljišta. Bageri su u tom slučaju bili brži od općinskih činovnika od kojih su neki, kako doznajemo, ubrzo potom bili debelo nagrađeni, među ostalim, i prostranim stanovima u Splitu i drugim gradovima Hrvatske. Međutim, da nesreća vlasnika zemlje u tadašnjem Buškom blatu bude veća, naknada koju su oni tada dobivali za sve tada njima oteto bila je takva da je nekih od njih ni do danas nisu željeli primiti. Primjera radi, jedan čovjek s Bilog Polja za oduzetu kuću i štalu od po 200 metara četvornih korisne površine i 30 dunuma zemlje dobio je takvu naknadu da je za nju u susjednom selu Podhumu mogao kupiti samo parcelu od dva dunuma zemlje.
Imajući u vidu svu tu nepravdu, a potaknut Zakonom o povratu imovine oduzete za vrijeme prošlog režima, zakonom koji je 1996. god. usvojio Hrvatski sabor, Filip Čelar, jedan od bivših stanovnika Bilog polja, u svoje je ime i u ime svih svojih bivših suseljana još 1997. godine pokrenuo inicijativu za pravičnom naknadom nanesene im štete.
S takvim zahtjevom se obratio Uredu za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije. Međutim, odgovor i to negativan je uslijedio tek 2003. godine. Obrazloženje je bilo da se Buško jezero, koje koristi HEP, nalazi na teritoriju druge države. Imajući u vidu navedeni pravni lijek bivši žitelji Buškog jezera su se odmah zatim žalili Ministarstvu pravosuđa RH, ali odgovor na tu žalbu ni do danas nisu dobili.
Međutim, bivši vlasnici nekretnina u Buškom blatu za mogućnost pravične naknade su se svojedobno raspitivali i u livanjskom Uredu za imovinsko-pravne poslove, ali im je, kažu, odgovoreno kako od eksproprijacije zemljišta prošlo više od pet godina i kako to pravo ne mogu ostvariti.
U livanjskim kuloarima se, međutim, šuška kako priča o Buškom jezeru ima i drugu dimenziju. Navodno, pojedinci tvrde kako je daleko od očiju javnosti u gruntovnim knjigama u Livnu i Tomislav Gradu vlasništvo nad tim jezerom preneseno na HEP, a da se to nije moglo napraviti bez prethodno napravljenog Sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima između BiH i Hrvatske. Ako je ovo uistinu napravljeno, onda je posve logično zašto se još uvijek nitko ne obazire na zahtjeve bivših vlasnika zemljišta i drugih nekretnina u Buškom blatu.
Frano MIOČ - Slobodna Dalmacija

Ured ombudsmana u Hercegbosanskoj županiji nije zadovoljan radom općinskih i županijskih tijela uprave, jer je provedenim istražnim radnjama temeljenim na žalbama građana zaključeno ...da općinska i županijska administracija svoj posao ne obnaša uvijek profesionalno i u zakonom određenim rokovima. Prema informaciji iz izvješća o radu livanjskog Ureda ombudsmana u prošloj godini, provedenim istražnim radnjama po žalbama građana utvrđeno je da općinska i županijska upravna tijela, kao i inspekcijska tijela, odugovlače postupak rješavanja zahtjeva građana i svjesno opstruiraju rješavanje određenih zahtjeva, čime krše njihova ljudska prava.
(NINA)

Za osobu koja tiska krivotvoreni novac da bi ga stavili u opticaj zapriječena je kazna zatvora u trajanu od jedne do deset godina
Livno- Kao i u drugim područjima BiH i u Hercegbosanskoj županiji u optjecaju je sve više krivotvorenog novca. Tijekom prošle godine policija je evidentirala 24 slučaja stavljanja u optjecaj krivotvorenih novčanica različitih valuta i apoena, a najviše takvih slučajeva otkriveno je na području općine Livno i Tomislavgrad.
Kvalitete krivotvorine
Prema podatcima Odsjeka s javnošću MUP-a HBŽ-a, u prva tri mjeseca ove godine evidentirano je devet slučajeva stavljanja u optjecaj lažnog novac, a riječ je najčešće o krivotvorinama konvertibilnih maraka i eura u apoenima od 50 i 100 KM, te 20 i 200 eura, kojima su uglavnom nepoznate osobe platile kupljenu robu, ugostiteljske usluge, gorivo na benzinskim crpkama pa čak i poštanske usluge. U Županijskom MUP-u tvrde da je najčešće riječ o vrlo kvalitetnim krivotvorinama koje je teško prepoznati bez tehničkih uređaja koje posjeduju banke i trgovački centri, a u svim slučajevima u kojima postoji sumnja riječi je o lažnim novčanicama, banknote se šalju na vještačenje u nadležnu državnu ustanovu. Prema policijskim statistikama , krivotvorenog novca najviše na benzinskim crpkama, u sportskim kladionicama i trgovinama te u ugostiteljskim objektima, a najčešće su u optjecaju krivotvoreni euri iz razloga što je ta jedinstvena valuta zemalja članica Europske Unije u optjecaju tek nešto više od četiri godine, pa većina građana nije dovoljno upoznata s njenim izgledom i originalnim karakteristikama.
Otkrivene i lažne kune
Najviše se krivotvore novčanice u apoenima od 20, 50, 100 i 200 eur, zatim, 2, 50 i 100KM, a u optjecaju se pojavljuju i lažne kune, najčešće 200 kuna. Kad je riječ o krivotvorenim novčanicama koje su, nakon što su stavljene u optjecaj kao originalne završile u policiji, njihov glavni nedostatak nekvalitetan reljefnost na opip, nekvalitetna boja, neodgovarajuća kvaliteta papira, nedostatak holograma ili vodenog žiga, ponavljanje istog serijskog broja na većem broju novčanica.

Za stavljanje u optjecaj dvije lažne novčanice po 200eura u jedno ugostiteljskom objektu krajem 2003, u Livnu, početkom prošle godine , jedna je osoba osuđena na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca.

Neprihvatljiv način ponašanja

_Građani se sve više žale_
Glasnogovornik MUP-a Ivica Vrdoljak je potvrdio da i policija u Livnu raspolaže informacije o organiziranom prosjačenju na području te općine, ali da je riječ o nepouzdanim i teško dokazivim informacijam. Policija je zaprimila više žalbi građana zbog prosjaka koji su postali prava napast i prosjačenje koje uzima sve više maha, a sprječavanje te ružne pojave prošle godine su zatražili i neki vijećnici Općinskog vijeća Livna. Prosjaci su uglavnom mlade zdrave i za rad sposobne osobe, ali u zemlji koja ima najveću stopu nezaposlenosti u Europi ( oko 45 posto ), nažalost prosjačenje sve više postaje zanimanje kojim se u borbi za goli život preživljavanje bavi sve veći broj ljudi. Žalosno je, što među takvima ima sve više djece, koja po naređenju starijih to ružno zanimanje uče od malena
N.Vrebac

Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Mušić predložiti će izgled i sadržaj nove jedinstvene iskaznice za raseljene osobe i izbjeglice i taj prijedlog uputiti će na suglašavanje Državnom ministru za ljudska prava i izbjeglice.Ovo je jedan od desetak zaključaka sa sastanka županijskih ministara i direktora uprave za raseljene osobe i izbjeglice s ministrom Mušićem koji je prošli tjedan održan u Livnu, a na kojem je izvršena analiza procesa registracije koji je okončan 15.ožujka i dogovorene aktivnosti u drugoj fazi tog procesa sa kojima obuhvaća priznavanje statusa raseljenih osoba i izbjeglica. Jednim od zaključaka zadužena je ekspertna skupina na razini Ministarstava da do 30.tarvnja. 2005. izradi prijedlog izgleda rješenja o priznavanju, odnosno prestanku statusa raseljene i iste dostavi resornim županijskim ministrima i upravama za raseljene osobe, a resorna županijska ministarstva preko općine izvršiti će anketiranje, odnosno utvrđivanje činjenice na terenu za raseljene osobe koje nisu podnijele zahtjev za registraciju, a nalaze se u bazi podataka. Također je zaključeno da Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica pruži financijsku podršku u vidu pomoći županijama za završetak procesa registracije, što će biti utvrđeno posebnom odlukom. Inače, na skupu u Livnu konstatirano je da je produženje roka registracije do 31.ožujka bilo opravdano, te da su uspješno okončane planirane aktivnosti u prvoj fazi registracije raseljenih osoba i izbjeglica od 15.prosinca 2004. do 31.ožujka 2005.
NINA

Općinski prihodi negdje zalutali?!
prva tri mjeseca ove godine proračunski prihodi općine Livno ostvareni su u iznosu od 1,320.000 maraka, što je za 27 posto ili oko 500.000 maraka manje u odnosu na planirane proračunske prihode.S ovom informacijom na posljednjoj sjednici upoznati su vijećnici Općinskog vijeća, ali je izostalo argumentirano obrazloženje značajnog podbačaja ostvarenih proračunskih prihoda i proračunskog deficita koji je u razdoblju siječanj-ožujak tekuće godine premašio iznos od jedne četvrtine ukupnih planiranih prihoda općine Livno. Vijećnici su usvojili Prijedlog odluke o planu raspodjele sredstava za sport prema kojoj će iz općinskog proračuna u tekućoj godini za sport biti izdvojeno ukupno 300.000 maraka, a 30 posto tih sredstava namijenjeno je za sportsku infrastrukturu.
(NINA)

Federalno Ministarstvo zdravstva vodi projekt PIU SITAP (Racionalizacija zdravstvenih službi), a financira ga Svjetska banka. Projekt je u tijeku, a u srijedu su, s tim ciljem, novobiljansku i travničku bolnicu posjetili eksperti za ovu oblast na čelu s dr. Božom Ljubićem i prof. Don Hindelom iz Australije. Dr. Ljubić je u ovom projektu konzultant u ulozi eksperta za planiranje u zdravstvu, a prof. Hindel je predstavnik australske konzultantske tvrtke u ovom projektu.
Dr. Božo Ljubić naglasio je kako trenutno bolnički sektor u Federaciji BiH troši preko 50 posto sredstava izdvojenih za zdravstvo, što je i razlog početnog fokusiranja na racionalizaciju upravo tog segmenta zdravstva.
— Želimo podignuti efikasnost bolničkog sektora. To znači da za ista sredstva koja ovaj sektor trenutno troši, pružimo kvalitetniju uslugu, odnosno za manja sredstva usluge koje se trenutno u ovom sektoru pružaju pacijentima — naglasio je dr. Ljubić i istaknuo kako slijede posjeti bolnicama u Jajcu, Bugojnu, Livnu...
— Cilj nam je upoznati se s procesima u bolnicama, s postojećim problemima, s točkama i segmentima moguće racionalizacije i čuti od rukovodstava i uposlenika njihova viđenja i prijedloge buduće moguće racionalizacije i efikasnijeg djelovanja unutar bolnica na razini županija i na razini FBiH. Nakon toga načinit ćemo izvješće koje će biti razmatrano u prisutnosti svih relevantnih čimbenika zdravstva u FBiH.
Z. ČILIĆ

Općina Livno početkom ove godine nabavila je četrdeset računala za osnovne škole, a svaka škola na području te općine dobila je po jedno računalo s pripadajućom opremom.
Informaciju je potvrdio općinski načelnik Luka Čelan, ustvrdivši da su sredstva u iznosu od 50.000 maraka za nabavku računala izdvojena iz općinskog proračuna za prošlu godinu, a računala su dodijeljena školama radi kvalitetnije nastave i upoznavanja učenika s osnovama informatike.
Načelnik općine Livno potvrdio je da je Općina osigurala i oko 60.000 maraka za projekt obnove dijela krovišta zgrade Osnovne škole "Fra Lovro Karaula" u Livnu te fasade i stolarije te škole, a radovi na realizaciji projekta počet će ovog proljeća.
(NINA)

Livno – Planom ovogodišnje proljetne sjetve u Livanjskoj općini biti će obrađeno oko 4380 hektara oraničnih površina kako je kazala Cmiljanka Propadalo poljoprivredna referentica službe za Gospodarstvo i inspekcijske poslove. Oranične površine su na prošlogodišnjoj razini, a zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta proljetna sjetva u Livanjskoj općini kasni i nije obavljena u optimalnom roku. Sjetva je u tijeku kazala je Propadalo i da je u strukturi proljetne sjetve dominatna žitarica jar ječam koji je zasijan na 1950 hektara, krmo bilje na oko 2000 hektara i krompir na 190 hektara oraničnih površina. Jesenskom i proljetnom sjetvom u Livanjskoj općini obradive površine čine oko 43 posto ukupno raspoloživih poljoprivredni površina, a ove godine općina je dala oko 460 hektara oranica tako da se donekle promijenila sjetvena struktura na kojima je uglavnom uzgajati travno – djetelinske smjese.
Kada govorimo o poticaju za poljoprivrednu proizvodnju općinska poljoprivredna referentica Propadalo je istaknula: «Po propisima županije one su ove godine osigurali sredstva za subvencioniranje kamatne stope

kredita tako da imamo 350 posto sredstava predviđeno županijskim proračunom, tako da je to jedna sigurnost za poljoprivrednu proizvodnju, da se mogu nabavljati određeni materijali uz povoljne kreditne uvijete. Što se tiče same općine, proračun općine, također su osigurana određena sredstva za razvoj poljoprivrede, a što se tiče Federalnih sredstava također je izišla jedna odluka u ožujku, točnije 23.travnja.2005, odluka o usvajanju programa utroška sredstava iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za razvoj poljoprivrednika «150KM po 1Hektaru».

U sklopu obilježavanja «DANA OBRANE LIVNA» danas su održane seniorske utrke na 10000 metara te ulične utrke učenika osnovnih i srednjih škola. U konkurenciji seniora prvo mjesto, diplomu, zlatnu medalju i novčanu nagradu od 700 KM osvoji je Ivan Bulić iz Ljubuškog, drugo mjesto, diplomu, srebrenu medalju i novčanu nagradu od 350KM osvojio je Ante Pokrajčić, a treće mjesto, diplomu i novčanu nagradu od 200KM osvojio je Zoran Bagarić iz Tomislavgrada . U konkurenciji osnovnih škola najbrža učenica i ove godine je bila Sanja Lavelić, drugo mjesto Ivona Kaselj, a treće mjseto Zana Velagić sve tri učenice osnovnih škola Ivana Gorana Kovačića. Najbrži učenik je bio Josip Semren iz osnovne škole Zabrišće, drugi je bio Safet Ortaš iz osnovne škole Ivana Gorana Kovačića,, treći iz iste škole Mateo Duvnjak. U konkurenciji srednjoškolki najbrža je bila je bila Matea Baković iz Gimnazije, drugo mjesto Martina Perković iz Srednje Strukovne Škole Silvija Strahimira Kranjčevića, a treća je stigla Mara kaselj iz Gimnazije. Najbrži srednjoškolac po treći put je bio za redom Boris Klepić iz Srednje Strukovne Škole, drugi je bio Danijel Budiša iz Gimnazije, a treći Denis Koprčina iz Srednje Ekonomske Škole.

Tomislavgrad- 22. prekinuta sjednica Županijske skupštine kojoj su nazočili 23 od 25 zastupnika. Obavljena je dva i pol satna rasprava o nacrtu ustava Hercegbosanske županije od 1 do 4. Nacrt je zastupnicima prezentirao Predrag Kuljanić ministar pravosuđa u Vladi Hercegbosanske županije. Prema riječima ministra pravosuđa ime županije je u suprotnosti s presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine tako da bi prema nacrtu Bosne i Hercegovine imala ime Dinarski kanton. Zagovornicu je izišlo gotovo polovicu nazočnih zastupnika tako da su se čula brojna mišljenja i sugestije i prijedlozi na ponuđeni naziv imena Hercegbosanske županije. Zagovornicom su se čula i prijedlozi da županija u buduće nosi ime Livanjsko- Duvanjski kanton odnosno Livanjsko-Tomislavgradski kanton. Bilo je i prijedloga zastupnika da uz kanton treba biti i županija odnosno kanton-županija. Također bilo je govora i o jezicima i njihovoj poredanosti u Ustavu odnosno zakon nacrta i prijedloga koji će biti razmatrani na sljedećoj sjednici koja bih se trebala održati 28. travnja. 2005. Najviše je bilo govora o imenu Bosanski ili Bošnjački jezik. Na održanoj sjednici održanoj danas usvojen je zaključak sa 20 glasova za, uvažavanje svih mišljenja, sugestija i prijedloga zastupnika. Na današnjoj sjednici usvojen je i prijedlog statuta Šumskog gospodarskog društva Hercegbosanske županije Kupres d.o.o.

U sklopu obilježavanja «13. objetnice obrane Livna» danas je u Livnu otvorena prva zajednička izložba Livanjskih likovnih umjetnika pod nazivom «Livno sa ljubavlju». Na izložbi se prijavilo oko 25 likovnih umjetnika koji većinom žive u Livnu. Livanjska javnost na ovoj izložbi će moći vidjeti oko 75 eksponata i ovo je zasigurno najveća izložba Livanjskih likovnih umjetnika do sada. Svečeno otvorenje izložbe «Livno s Ljubavlju» biti će večeras u Galeriji župnog ureda Svih svetih u 19:30.

U dvorani narodnog Sveučilišta u 9:30 održati će se svečena sjednica Općonskog vijeća Livna.
U 10:00 biti će polaganje vijenaca na spomen poginulih za slobodu Hrvatskog naroda, a u 12:00 biti će služena Sveta misa u Crkvi Svetog Josipa U Lištanima.

Godišnjica Obrane Rujani
Sektor Rujani tradicionalno organizira godišnjicu obrane 23.travnja te poziva sve sudionike sektora, udruge proistekle iz Domovinskog rata, sudionike gradnje i donatore spomena obilježija «Sveti Juraj 92» , predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti općine Livna i Hercegbosanske županije, predstavnike političkih stranaka, Crkvene predstavnike i druge da svojom nazočnošću uveličaju tradicionalnu proslavu. Programom je predviđeno u 14:00 sutra domljenak u školi Dojni Rujani u 16:00 polaganje vijenca na Glavici ispred kapelice Sv. Jure, nakon toga prisjećanje zapovjednika na događanja od 23.travnja.1992, a u 16:30 zajednička molitva za poginule koji će predvoditi velečasni Ivan Vrdoljak i vojni kapelan fra Ćiro Lovrić.

Djelatnici policijske postaje Livno u skladu sa zakonom o kaznenom postupku federacije Bosne i Hercegovine podnijeli su kaznenu prijavu Županijskom tužiteljstvu Hercegbosanske županije protiv Peše Periše rođ. 1949. u Livnu zbog postojanja osnovane sumlje da je 18.travnja u vremenskom razdoblju od 22 do 23 sata verbalno i fizički zlostavljao svoju suprugu S.P pri čemu je ista zadobila ozljede u predjelu glave. Na temelju navedenog proizlazi da je navedeni počinio kazneno djelo nasilja u obitelji i teška tjelesna ozljeda iz kaznenog zakona Federacije Bosne i Hrecegovine.

Djelatnici policijske postaje Livno danas oko 9:55 sati zaprimili su dojavu da je muška nepoznata osoba ušla u trgovinu IMC u ulici Gabrijela Jurkića te uz prijetnju nožem od djelatnice navedene trgovineiznudila manju količinu novca. Nakon čega se ulicom Kralja Tvrtka udaljio u pravcu središta grada. Na mjesto događanja izišli su djelatnici MUP- a Livna koji su uz pomoć građana pronalaze i lišavaju slobode B.H rođ. 1970 u Livnu, nakon čega je sproveden u policijsku postaju Livno. Očevid na mjestu događanja obavljen je od strane MUP-a Livno i Županijskog tužiteljstva. Kriminalistička obrada nad B.H je u tijeku.

Europski trend niskog ili čak negativnog prirodnog priraštaja zahvatio je i BiH. Podatci sa početka ove godine pokazuju da su opravdani strahovi onih koji upozoravaju da bi BiH mogla postati zemlja staraca.

Pozitivan priraštaj bilježe samo dva kantona Unsko sanski i Zeničko-dobojski kanton.
USK u drugom mjesecu rođeno 214, a umrle 193 osobe.
U ostalih osam kantona više je umiralo nego rađalo.

Najteža demografska situacija je u Posavskom, Bosansko- podrinjskom, Zapadnohercegovačkom i Herceg-bosanskom kantonu, odnosno područjima koja i inače imaju najmanje stanovnika. Tako je u Posavini i livanjskom kraju broj umrlih dvostruko veći od broja rođenih, dok je na području Goražda i Zapadne Hercegovine broj umrlih za trećinu većih od broja novorođene djece. Ovakvi podaci objašnjavaju se činjenicom da upravo na ovim područjima sve manje mladih ljudi odlučuje živjeti i odgajati djecu.

Livno- Na području koje pokriva Policijska uprava Livno ( općine Glamoč i Livno ) počela je sedmodnevna akcija pojačanja kontrole prometa, s naglaskom na kontrolu upravljanja motornim vozilima bez položenog vozačkog ispita i uporabe sigurnosnog pojasa. Prema informacijama MUP-a Hercegbosanske županije kontrolu, koja će trajati od 18. do 25.travnja, provodi će djelatnici PU Livno- Odsjek prometne policije koja će vršiti pojačanu kontrolu poštivanja Znakova o sigurnosti na cestama i drugih prometnih propisa.

Prepiranja oko jezera traju više od 30 godina i bilo je jako teško istražiti sva zbivanja, ponajviše jer su sa vremenom mijenjali vlasnici zemljišta, ne postoji valjana arhiva i dokumentacija, postoje navodni usmeni odgovori i pogodbe. Sva događanja, i loša i dobra, kriju dubinu «spornog» Buškog jezera.



Lokalni čelnici o problemima jezera

Vlasti u Livnu i Tomislavgradu 1996., pred sudom u Mostaru su s HEP-om napravili nagodbu da se općinama isplati 360.000 KM i da time prestaju sve obveze HEP-a prema općinama, tvrdi Ante Čolak. Zauzvrat, općine su bile dužne izvršiti upis u gruntovne knjige prema kojima HEP postaje vlasnik jezera i pratećih objekata što je i urađeno 1997.

Skupština SRBIH 1968. proglašava za opći interes potapanje Buškog blata u svrhu izgradnje hidroakumulacije HE Orlovac. Iz rješenja je vidljivo da se izvlaštene nekretnine knjiže u koris Elektro Dalmacije ( slijednik HEP-a ). Visina naknade vlasnicima je minimalna, ali je sukladna tadašnjem zakonu. Neki vlasnici nisu pristali na visinu naknade i danas vode sudske parnice.

Je li HEP ikada postavio pitanje korištenja Buškog jezera za uzgoj ribe i njen izlov, kako gleda na održavanje jedriličarske regate i kako bih reagirao na izgradnju marine?HEP oko toga koliko je poznato nije postavljao pitanje, ali je obaveza iz Ugovora da mora održavati razinu vode potrebnu za biološki minimum jezera- kaže načelnik tomislavgradske općine.

TOMISLAVGRAD - Tužiteljstvo BiH moralo bi istražiti tko je i po čijem nalogu u katastarskim knjigama u Livnu i Tomislavgradu vlasništvo nad umjetnim jezerom Buško blato prenio na HEP, zatražio je potpredsjednik HSS-a i zastupnik u Parlamentu FBiH, Ante Čolak. HEP je financirao izgradnju hidroakumulacije i to se moglo napraviti samo kroz sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između BiH i RH, tvrdi Čolak. Jezero je površine 55 četvornih kilometara, jedna trećina je na livanjskom, a dvije na duvanjskom području.
Napravljeno je 1976. i tada je potpisan ugovor između Elektro Dalmacije i općina Livna i Duvna o korištenju vode jezera, a zakonom je propisana naknada za korištenje vode. U istom ugovoru piše da će se sredstva od akumulacije trošiti za gradnju infrastrukture u općinama, a prednost će imati izgradnja oko jezera, ali novac je trošen u sve namjene. U ožujku, 1995. općina Tomislavgrad i HEP sklapaju novi ugovor o plaćanju i trošenju naknade od hidroakumulacije i po tom ugovoru godišnja naknada iznosi 752.221 KM. Od 1997. naknada Općini Tomislavgrad ne isplaćuje se u novcu, nego se usmjerava na sufinanciranje Regionalnog vodovoda "Josip Jović", kojim su obuhvaćena i naselja oko Buškog jezera.
- Od 2003. HEP ponovo naknadu plaća u novcu i to po Zakonu FBiH i u 2003. je iznosilo oko 1,300.000 KM, dok je za prošlu godinu taj iznos bio oko 1,500.000 KM - kaže načelnik Tomislavgrada Zdravko Prka. Tim navodima opovrgavaju se tvrdnje Čolaka da HEP ne plaća naknadu općinama. Čolak nam je potvrdio da je u livanjskoj gruntovnici vidio uknjižbu Buškog jezera u korist HEP-a, mi to u duvanjskoj nismo pronašli, te da se Zakon FBiH ne može primijeniti na Buško jezero. Sporna je i visina naknade i livanjska općina oštećena je takvim obračunom - kaže Čolak.
Iako nam je cilj bio istražiti čije je vlasništvo Buško jezero, priznajemo da nismo potpuno uspjeli i ostala je sumnja u neke mutne političke igre oko bistre vode najvećeg umjetnog jezera u Europi.
( Večernj list )

Jedan od gorućih problema u BiH velika je nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti dosegla je čak 45 posto, dok je, primjerice, u Albaniji oko 14 posto. Jedan od krivaca za takvo stanje je i sporost u prilagođavanju bh propisa o zapošljavanju s europskim standardima. Zakonski okviri trebali su biti doneseni još prije dvije godine, a kako trenutačno stvari stoje, vjerojatno neće ni ove. U BiH oko pola milijuna ljudi traži zaposlenje, a među njima je jedna trećina mladih. Ističe se kako je potreban akcijski program zapošljavanja koji podrazumijeva razvoj malih i srednjih poduzeća, borbu sa sivom ekonomijom, razvoj programa za zapošljavanje posebnih kategorija, odnosno mladih, zatim osoba srednje životne dobi, invalida, te socijalne zaštite i brojnih drugih. Svi ti zahtjevi još nisu ispunjeni, a usvajanje zakonske regulative očekuje se koncem ove ili početkom sljedeće godine.
Što se tiče zapošljavanja u BiH najviše su ugroženi oni s visokom stručnom spremom, a posebice mladi koji ne vide perspektivu i najavljuju svoj odlazak "trbuhom za kruhom" u neku sretniju zemlju. U BiH se na posao u prosjeku čeka gotovo četiri godine. U FBiH posao čeka više od 4000 fakultetski obrazovanih osoba, od čega je 1700 mladih. Najviše je pravnika i ekonomista, politologa, kao i tehničkih zvanja, a posao jedino ne čekaju farmaceuti i informatičari. Do zaposlenja na lakši način, barem se tako čini, dokaze stranci. Zapošljavanje stranaca i osoba bez državljanstva u BiH regulirano je Zakonom po kojemu strani državljanin treba imati prijavu u županijskome MUP-u, rješenje o boravku na temelju rada. Radna im se dozvola izdaje na razdoblje od jedne godine, a oni koji imaju stalni boravak i čekaju bh državljanstvo mogu dobiti dozvolu na ograničeno vrijeme. Najveći broj utemeljenih inozemnih poduzeća u BiH je iz zemalja bivše Jugoslavije i Kine. Građani BiH teško ili nikako ne dolaze do posla, a obično im se kaže da nisu završili "pravu školu", odnosno nemaju struku koja je deficitarna. Stoga ne čudi neslužbeni podatak da čak 80 posto mladih, od kojih je većina visokoobrazovanih, želi napustiti svoju domovinu.

LIVNO - Uz hendikep s kojim se moraju boriti cijeli život, slijepe i slabovide osobe prisiljene su boriti se s nerazumijevanjem i nebrigom, pokušavajući svakodnevno skrenuti pažnju na svoje teškoće i mjesto u društvu. Teškoće počinju sa edukacijom, nastavljaju se problemima vezanim uz nabavu potrebnih pomagala, a beznadnim ih čini nedostatak zakonske regulative. U tek dvije škole za slijepe i slabovidne u Sarajevu i Derventi školuje se oko 160 učenika raspoređenih u osnovna i srednjoškolska odjeljenja. Kao i gotovo sve u BiH, i te škole muku muče s nedostatkom nastavnih pomagala, s time što su pomagala za te škole, kao što je Brailleov stroj za pisanje, znatno skuplja. Ravnatelj škole za slijepe i slabovidne u Sarajevu Hasim Muratović kazao nam je kako se učenici s tim hendikepom od srednjih škola mogu upisati samo u Gimnaziju, jer se jedino u toj školi ne traži liječničko uvjerenje koje propisuje zakon. Nakon srednje škole očekuju ih visokoškolske ustanove koje su potpuno neprilagođene toj kategoriji. Pored toga što, za razliku od europskih država, mogu upisati tek društvene znanosti, studiranje slijepih studenata svodi se na snimanje predavanja ili slušanje gradiva koje vam netko čita - zaključuje Muratović. Činjenicu da poslodavci izbjegavaju zapošljavati invalide, pogotovo slijepe, ne treba posebno isticati. Nabava elementarnih pomagala, kao što su štapovi i naočale, tek je djelomično riješena u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu, dok si u ostalima slijepi ne mogu priuštiti niti taj luksuz. Na prostoru zemalja proisteklih iz bivše Jugoslavije ne proizvode se nikakva pomagala za slijepe. Tako se za najjeftiniji štap mora izdvojiti 50 KM. Tek jedna manja količina štapova pristigla putem donacije podijeljena je slijepima nakon rata. Društvo slijepima još ne osigurava skrb druge osobe, a tek rijetki si mogu priuštiti 15.000 KM za računalo i program s Brailleovim retkom, kojim se slijepi ravnopravno služe kompjutorom. U BiH ne postoji ustanova koja bi se bavila odgojem pasa vodiča. Ipak, tu iznimno skupu potrebu i prijatelja školovanog u Zagrebu posjeduje nekoliko slijepih osoba u BiH. No, psi vodiči nisu neka prednost u državi gdje je psima Zakonom zabranjen ulazak u javne institucije i javna prometala. Ignoriranje slijepih i njihovih potreba vidljivo je i na ulici. Primjerice, u Sarajevu rijetki su ozvučeni pješački prelazi koji bi slijepima olakšali kretanje.Unatoč nebrizi države i društva u cjelini uvijek postoje oni koji svojim primjerom pokažu kako slijepi mogu ravnopravno obavljati i najzahtjevnije poslove. U Hercegbosanskoj županiji postoje čak tri takva primjera. Trojica radijskih voditelja Josip Ivić (Radio Kupres), Stipe Ćurčić (Radio Tomislavgrad) i Drago Krišto (Radio Livno) slijepe su, odnosno slabovidne osobe, koje su se odlično snašle u poslu koji teško obavljaju osobe i bez njihovog hendikepa. Dobro se snalaze s računalima te brojnim gumbima i potenciometrima. Premda svjesni nebrige, ne dopuštaju da se to osjeti u eteru, štoviše vedra su duha i vrlo omiljeni među svojim slušateljima.

Mogao bi vam ovdje govoriti o specifičnoj osobnosti i inverznoj stilskoj evoluciji kod Jurkića; o slikarstvu kontinuiteta i samom slikaru kao jednoj od ključnih pojava kasne secesije i simbolizma na ovim prostorima. Mogu vam govoriti o svojstvenom mu načinu realističke impresije te njegovoj tematskoj zaokupljenosti prirodom zavičajnoga bosanskog krajolika.
Ali neću, nije fora, jer i sam ne razumijem pola tih stvari iz kataloga koji vam uvale u ruke nadobudni kustosi. Umjesto toga, počnimo ovako: malo tko od vas nije čuo za Radovana Karadžića, Aliju Izetbegovića, Matu Bobana, Harisa Silajdžića pa i Aliju Sirotanovića, ali malo je onih koji su čuli za velikog bosanskog slikara Jurkića Gabrijela. Upravo zato što je tomu tako, Bosna i jest zemlja kakva jest - sjebana, nesigurna i shizofrena.
Ali i neodoljivo, neopisivo lijepa, u što će se uvjeriti svako onaj tko ima dvadeset kuna i odluči ih potrošiti na kulturnu nadgradnju u Klovićevim dvorima. Jurkićeve "jeseni", "zime", "proljeća", "gruški motivi", impresije i portreti nikog neće ostaviti ravnodušnim. Otiđite u te jebene Klovićeve dvore, potrošite dvadeset kuna na jednu briljantnu izložbu, a imate li imalo smisla za slikarstvo, odnosno za estetiku, na izlasku ćete se osjećati kao da vas je u ludu glavu ošinuo grom.
Umjesto piva u želucu, koje ste mogli kupiti za "crvenog bana", kući ćete sa sobom ponijeti Jurkićevu "Rascvjetanu visoravan", kojom dominiraju žive, raspjevane boje - uglavnom žuta i plava, ponijet ćete "Zimsku idilu", s koje vam se hladnoća uvlači u kosti, zatim "Vilu naroda moga", pa "Jesen u šumi" i "Portret doktora Ćire Truhelke", portret Jurkićeve bake koji osvaja igrom svjetlosti i boja, ponijet ćete još puno toga, a možda čak i svojih dvadeset kuna, ako vam uspije ući besplatno kao što je meni uspjelo. Na koncu, ne budite hurac od ovce, ne zanemarujte svoj duh - razgledajte Jurkića, barem da ne bi u kakvom društvu na spomen slikarstva ostali nijemi kao mutava riba.
Gabrijel Jurkić rodio se 24. 3. 1886. g. u Livnu gdje je i umro 25. 2. 1974. Učio je slikarstvo u školi Čikoša i Crnčića te u Privremenoj višoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod A. Deluga. Živio je i radio u Sarajevu od 1911. do 1953., zatim se s boljom polovicom Štefom preselio u Franjevački samostan Gorica u Livnu, gdje je i umro. Kako se sudbina često zna našaliti s umjetnicima tako je i Jurkić umro gotovo slijep.
Svaki umjetnik ima svoje prostore u kojima nalazi razloge za svoja stvaralačka ushićenja.

(Gabrijel Jurkić)
( www.lupiga.com )

ZDRAVKO TOMAC NA PREDAVANJU PRED
PREPUNOM DVORANOM U LIVNU

LIVNO - Međunarodna zajednica BiH drži pod tepihom, a da ne bi eksplodirala Srbima i Bošnjacima se daju ustupci na štetu Hrvata. Izjavio je to na javnoj tribini u četvrtak u Livnu prof.dr. Zdravko Tomac. Spomenutu tezu Tomac je obrazložio još uvijek neizvjesnim budućim statusom prije svega Kosova i Crne Gore, odnosnom kalkulacijama koje u vezi s tim problemom postoje u krugovima međunarodne zajednice, kao i krajnje nezavidnim položajem u kojemu se našao hrvatski narod u BiH, zahvaljujući promjeni daytonskog sporazuma. Hrvati danas nisu ravnopravan narod ni u Federaciji BiH.Po Tomcu, to je bošnjački entitet i u njemu samo neka prava imaju Hrvati i Srbi, kao što samo neka prava imaju Bošnjaci i Hrvati u srpskom entitetu, odnosno u Republici Srpskoj. Tomac ističe kako bi položaj Hrvata u BiH danas bio još teži da se svojedobno nije krenulo u osnivanje hrvatske samouprave. Da toga nije bilo, dodaje on, Hrvati u BiH danas ne bi imali nikakva prava.Govoreći o izlazu iz tako neodrživog stanja za Hrvate, Tomac se zalaže ili za formiranje trećeg entiteta, treće federalne jedinice, ili za kantonalno ustrojenu BiH po uzoru na Švicarsku. Mišljenja je ipak kako je ovo posljednje bolje rješenje. Inače, Tomac kaže kako je bit politike međunarodne zajednice u BiH, posebno britanske, otvarati nove sukobe i nova nezadovoljstva. I ako Hrvatska ne pomogne ovdašnjim Hrvatima, lako bi se moglo dogoditi da i nove ustavne promjene budu za njih štetne, da se dogodi centralizacija, da se izgube sadašnje županije, a u budućnosti da se ovaj narod pretvori u nacionalnu manjinu, što je nekima i cilj da se u budućnosti dogodi. Ovom prigodom Tomac nije poštedio kritike ni aktualnu vlast u RH, koja, po njemu, bespogovorno izvršava sve ono što od nje ta ista međunarodna zajednica traži i očekuje. U ovom slučaju, nije je briga za Hrvate u BiH. A Tomac je, inače, mišljenja da će s vremenom i hrvatska država doći u pitanje ako se Hrvati u BiH ne izbore za ravnopravnost. Govoreći o nečasnim igrama međunarodne zajednice, Tomac je posebno upozorio na neophodnost odbacivanja pokušaja krivotvorenja naše nedavne prošlosti, jer nam se na temelju tih krivotvorina nastoji kreirati budućnost. U haaškim optužnicama, pojašnjava Tomac, borba za opstojnost Hrvata se kvalificira zločinačkim pothvatom, a vlast RH šuti, ne reagira kod UN-a.
— Ovdje se radi o biti ili ne biti. Mi smo za EU, za normalizaciju života, ali na istini, ali ne na krivotvorinama - naglasio je Tomac, te, među ostalim, dodao kako je on za detitoiziaciju, a ne detuđmanizaciju Hrvatske.Ovo su, po Tomcu, dani od sudbinske važnosti za hrvatski narod, kao i 1990. god i "uvjeren sam da ćemo se ponovno vratiti bitnim državotvornim načelima dr. Tuđmana". Bez povratka na ta načela nećemo naći izlaz, podvukao je Tomac.
A koliku je pozornost livanjske javnosti privuklo ovo Tomčevo gostovanje u ovom gradu, koje je inače organizirao ovdašnji ogranak Matice hrvatske, govori prepuna kinodvorana Narodnog sveučilišta. Čak više od 400 ljudi bilo je nazočno toj tribini, a nakon nje tražila se i Tomčeva knjiga više o prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
( Slobodna Dalmacija )

www.euronatur.org
Kada je voditelj projekta, Martin Schneider Jacoby u proljeće 2003 po prvi put posjetio Livanjsko polje , na trenutak je pomislio da je premješten u skandinavski močvarni krajolik.: močvarne breze , zečja trava , izlivene vodene površine i široki travnjaci okruženi snježnim vrhovima dinarskih planina.Livanjski okrug se proteze na 1000km i u njemu živi oko 40 000 stanovnika. Sa 40 stanovnika po četvornom km( Njemačka ima 231 stanovnika po km ) Livno je jedna od najmanje naseljenih evropskih regija. Od sjeverozapada do jugoistoka livanjska općina je prožeta sa pet kraških polja, od kojih je livanjsko polje najzapadnije i najveće. Udaljeno je 30km od jadranske obale i nalazi se na nadmorskoj visini od 800m. Sa površinom od 400 četvornih km to je vjerojatno najveće kraško polje u svijetu. Na sjeveru ovog područja nalazi se velika močvara ždralova (Veliki Ždralovac Blato) , najviše močvarno područje na Balkanu.
PREPELICE U MINSKOM POLJU
Euronatur je do proveo četiri ornitološka istraživanja na proljeće i ljeto 2003, i sva su pokazala da je do sad neshvaćen značaj livanjskog polja. Područje nema nikakvu zaštitu a nije ni u Ramserskoj konvenciji niti je proglašeno važnim ptičjim rezervatom. Da se to mora što prije promijeniti govori nam i broj prepelica (prdavca)koji su ugroženi u cijeloj Evropi. U prilog ovoj tvrdnji govori i citat iz publikacije hrvatskog ornitološkog društva iz Zagreba : " U cijeloj mediteranskoj Hrvatskoj Pasko polje je jedino mjesto gdje liježu prepelice(prdavci). Mala populacija od 10 do 20 parova je vjerojatno mogla preživjeti zbog susjednog Livanjskog polja.[…] prije rata u Livanjskom polju je živjelo najmanje 1 000 muških prepelica." U srpnju 2002 Euronatur je izbrojio najmanje 200prepelica.
ŽDRALOVI NA BALKANU
Velike poplavljene površine Ždralovca na sjeveru polja su jedno od najvažnijih odmorišta na Jadranskoj ruti , koja vodi mnoge ptice preko Balkana i Jadrana ka južnoj Italiji i dalje ka Africi. Orlovi love na livadama i pašnjacima, vrste poput bukavca… su primjeri rijetkih ptica u južnoj Evropi. Seljaci su na pričali da su na ljeto 2003 vidjeli ždralove. Sredinom ožujka 2004 i Euronatur je promatrao ždralove kao mogući par za parenje. Bila bi prava senzacija kad bi se moglo ponovo pokazati da nakon 100 godina ždralovi liježu jaja na Balkanu.
ZABORAVLJENO PRIRODNO BOGATSTVO
Nakon rata mnogi se seljaci nisu vratili i polja leže neobrađena. Vađenje treseta na velikim površinama i iskorištavanje vodene energije djeluju negativno na vlažne površine. I minska polja su velika prepreka postojanom iskorištavanju polja. Livanjsko polje je jedinstven ali zaboravljen prirodni raj. Euronatur se želi pobrinuti da se ovaj raj ponovo otkrije, jer mu je kao i drugim značajnim životnim staništima potrebna zaštita. Za livanjsku općinu zaštita Livanjskog polja dugoročno može biti najbolji argument kojim bi privukli pozornost medjunarodnih programa pomoći. Kada se uspije zadržati prirodno bogatstvo regije i čuvajući ga i koristiti ga stvorit će se i trajna perspektiva za sve ljude ovog kraja. Pitka voda za gradove kao što je Split dolazi iz Livanjskog polja , a Livanjski sir sa pašnjaka ovog kraja je priznata marka i u susjednim zemljama.

U sklopu 14. sajma hrane i pića HIP Banja Luka 2005.

BANJA LUKA - U sklopu 14. sajma hrane i pića HIP Banja Luka 2005., koji će do 17. travnja biti otvoren u Banjoj Luci, posjetitelji su se na licu mjesta mogli uvjeriti u kvalitetu livanjskog sira koji proizvodi Mljekara Livno. Mljekara se na sajamskoj manifestacija predstavila zajedno s mesnom industrijom G.I.P.I. iz Čitluka, a njezina osnovna djelatnost je proizvodnja tri vrste sira.
Iako je na banjalučkom sajmu po prvi put, poznata kvaliteta sireva "cincar", "trapist i "livanjski sir Livanjske mljekare privukla je mnogo posjetitelja koji su ga na licu mjesta kušali. Uz izvrstan sir mogli su se kušati i mesni proizvodi G.I.P.I-ja, ali i popiti čaša domaćeg vina.
Banjalučani livanjski sir mogu odavno kupiti u trgovinskim marketima Interex i Tropik, a uskoro bi ga trebali kušati i oni koji se odluče jesti u banjalučkom hotelu "Bosna".
Livanjski sir je polutvrdi sir za rezanje i radi se od ovčjeg, kravljeg ili mješavine ovčjeg i kravljeg mlijeka. Sirevi Livanjske mljekare postali su pravi bh brend kad je u pitanju tržište Hrvatske, kamo se najviše izvozi, a u planu im je da započnu proizvodnju još dviju vrsta sira i svakako veći plasman proizvoda na domaće i inozemno tržište.

Prema podatcima iz izvješća o radu, Županijski sud u Livnu je tijekom prošle godine zaprimio 515 žalbi građana u parničnom postupku, od kojih je spomenuti sud kao drugostupanjski 453 žalbe ili oko 80 posto odbio kao neutemeljene, u 15 slučajeva odluku prvostupanjskog suda je preinačio, dok je......samo u 45 slučajeva žalbe uvažio, prvostupanjsku odluku ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak. Županijski sud prošle je godine zaprimio i 44 žalbe u predmetima iz gospodarske oblasti, od kojih je vijeće tog suda u 36 slučajeva prvostupanjske presude potvrdilo, tri odluke su preinačene, dok je u pet slučajeva predmete vratilo na ponovni postupak i odluku. Što se tiče prekršajnih predmeta, Županijskom sudu izjavljene su 63 žalbe na prvostupanjska rješenja Općinskog suda za prekršaje u Livnu, od kojih je Županijski sud 56 žalbi stranaka odbio, pet žalbi je uvaženo, a u dva slučaja prvostupanjske presude su preinačene.
NINA

Proračun općine Drvar, koji je krajem ožujka usvojilo Općinsko vijeće, prvi put nakon rata ima razvojni i socijalni karakter jer predviđa izdavanja od 350 000 KM za poduzetništvo o socijalu. Prema riječima predsjednika OV-a Velimira Kunića, od ostvarnih proračunskih prihoda u toj općini bit će izdvojeno 300 000 maraka,za pomoć socijalno ...
... najugroženijim obiteljima 50 000 maraka, dok će ostala proračunska sredstva biti iskorištena za bruto plaće i materijalne troškove općinske administracije. Kunić je rekao da je za plaće i materijalne troškove zaposlenih u općinskoj administraciji do sada išlo oko 90 posto ostvarenih prihoda općinskog proračuna, nazvavši to nedopustivim i neodržiim. Najavio je "rez" u sklopu racionaliacije općinske administracije, odnosno otpuštanje viška zaposlenih sukladno novom Pravilniku o unutarnjoj organizaciji općinskih tijela uprave.


Zapošljavanje mladih pripravnika
Temeljem natječaja za sudjelovanje u financiranju programa poticaja zapošljavanja mladih sa završenom višom stručnom spremom (VSS), koji je tijekom prošle godine proveo Zavod za zapošljavanje HBŽ-a, prema informaciji iz ove ustanove u ovdašnjim poduzećima i ustanovama zaposleno je dvadeset pripravnika s VSS.Natječaj je objavljen dva puta, prvi put u svibnju, a drugi put u srpnju 2004. i bio je otvoren do kraja prošle godine. Slabe rezultate natječaja u županijskom Zavodu za zapošljavanje u Livnu objašnjavaju nespremnošću poslodavaca da uplaćuju doprinose na plaće pripravnika koje je u razdoblju od 12 mjeseci osigurao Zavod za zapošljavanje kao i nezainteresiranošću poslodavaca za zapošljavanje mladih školovanih ljudi bez radnog iskustva.
NINA

Prihodi općinskog proračuna manji za 27 posto
Dinamika punjenja proračuna Općine Livno u ovoj godini ne odvija se prema planu, jer je ostvareni proračunski prihodi u prva tri mjeseca manji za 480.000 maraka ili 27 posto u odnosu na planirane, javlja dopisnik NINA-e.Podatci su prezentirani vijećnicima na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća, ali bez obrazloženja zbog čega je ostvaren pozamašan podbačaj ubiranja planiranih proračunskih prihoda u prvom kvartalu tekuće godine.Inače, planirani proračunski prihodi iznosili su 1,8 milijuna maraka, a ostvareno je 1,320.000 maraka, odnosno proračunski deficit iznosi više od jedne četvrtine planiranih prihoda.Vijećnici su razmatrali i usvojili Prijedlog odluke o planu raspodjele novčanih sredstava za sport u 2005. i odluke o visini naknade za dodijeljeno i izuzetno građevinsko zemljište. Prema toj odluci za sport će iz općinskog proračuna biti izdvojeno 300.000 maraka, s tim da će 30 posto tih sredstava biti izdvojeno za sportsku infrastrukturu.
NINA

Odlukom Općinskog vijeća, a nakon provedenog javnog natječaja, Općina Livno izdala je u zakup oko 450 hektara poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima s područja ove općine, javlja dopisnik NINA-e. Prema riječima pomoćnika načelnika za gospodarstvo Fikreta Sitnića, na natječaj za davanje u zakup poljoprivrednih......parcela u Livanjskom polju svoje programe kandidirala su 63 individualna poljoprivredna proizvođača, a od 40 parcela ponuđenih u zakup dodijeljeno je 37 parcela. Za neke parcele, kazao je Sitnić, vladao je interes poljoprivrednika, a cijena zakupnine parcela koje se daju na korištenje na pet godina kreće se od 40 do 120 maraka po hektaru. Inače, ponuđeni programi korištenja poljoprivrednih parcela najvećim dijelom odnose se na proizvodnju stočne hrane i travno-djetelinske smjese, a tri prihvaćena programa odnose se na proizvodnju povrtlarskih kultura i jedan na proizvodnju cvijeća. Općinske vlasti Livna smatraju da će prihvaćeni programi korištenja poljoprivrednog zemljišta povećati poljoprivrednu proizvodnju na parcelama Livanjskog polja koje je prije rata godinama koristilo istoimeno bivše društveno poduzeće.

Austrijska korporacija za vode u slivu Dunava u organizaciji Instituta za hidrotehiku Sarajevo
Tokom 2004. godine Asocijacija vodovoda u BiH je uspostavila suradnju sa gospodinom Max-om Hammerer-om, predstavnikom ADWC- Austrian Danube Water Corporation (Austrijska korporacija za vode u slivu Dunava). Gospodin Hammerer je uputio molbu da se prikupe informacije o vodovodima koji su zainteresirani za povoljne kredite od strane Austrijske Kontrol Banke. Želju za ovakvom vrstom suradnje je iskazalo oko 30 vodovoda iz cijele BiH. Nažalost, iz Austrije je stigla informacija da su oni za sada zainteresirani samo za vodovode u sljedećim gradovima: Cazin, Livno i Banjaluka, sa kojima će se stupiti u daljnje pregovore.

Počela adaptacija prostorija Županijskog i Općinskog suda
Nakon što je Vlada Hercegbosanske županije donijela odluku o financiranju projekta rekonstrukcije i adaptacije svih prostorija i sanitarnih čvorova pravosudnih institucija ove županije, krajem ožujka počeli su radovi na tri kata zgrade u kojoj su smješteni Županijski i Općinski sud, te Odjel sudske policije. Ovu informaciju potvrdio je predsjednik...... Županijskog suda u Livnu Nedim Begić koji je kazao da je izvođač radova poduzeće Interijer iz Tomislavgrada koje je kao najpovoljniji ponuđač odabrano nakon provedenog javnog natječaja. Begić je naglasio da je ugovorom predviđeno da svi radovi budu završeni u roku od 60 dana, odnosno do početka lipnja ove godine, kad će, kako je kazao, pravosudne institucije HBŽ-a imati optimalne uvjete za rad. Podsjetio je da je prošle godine potpuno nove prostorije na cijelom katu iste zgrade dobilo i Županijsko tužiteljstvo, a novi iventar i tehnička oprema već su nabavljeni i za Županijski i Općinski sud, te Odjel sudske policije.
N.V.

XX. svjetski dan mladih u Kölnu

"Dođošmo mu se pokloniti" (Mt 2,2), tema je koju je papa Ivan Pavao II. izabrao za sljedeći, XX. svjetski dan mladeži koji će se održati u Kölnu, u Njemačkoj, od 16. do 21. kolovoza 2005. godine.
Na Internet stranici Svjetskoga dana mladih u Kölnu www.wjt2005.de do 1. lipnja 2005. mogu se prijaviti zainteresirani u dobi od 16 do 30 godina. Prijavom ujedno osiguravaju hodočasnički paket, čija se cijena ovisno o trajanju i vrsti boravka kreće između 40 i 169 eura, a sadrži hodočasničku iskaznicu, bonove za prehranu i prenoćište, osiguranje i vozne karte za mjesni promet.

Studenti na tribini o položaju Hrvata u BiH
Studenti Hercegovine u Zagrebu okupljeni u ZKHS-u u sklopu obilježavanja desetogodišnjice postojanja toga kluba 20.4. planiraju organizirati političku tribinu s temama : Položaju Hrvata u BiH i buduće ustavne promjene koje predstoje.
Na tribinu će kao gosti biti pozvani visoki dužnosnici pojedninih stranaka iz BiH kao i nestranačke javne osobe iz BiH i Hrvatske. Pozivaju se studenti da se odazovu u što većem broju te da aktivno sudjeluju u ovoj tribini.
Poskok

Ombudsmani Federacije BiH u Livnu su ukazali predsjedniku Općinskog suda Niki Cvitanoviću na problem nepostupanja poslodavaca po pravomoćnim i izvršnim rješenjima tog suda u povodu podnesenih prijedloga za izvršenje rješenja županijske Komisije za implementaciju članka 143. Zakona
o radu Federacije BiH kojim je utvrđen radno-pravni status bivših radnika. Općinski sud u Livnu do sada je uglavnom usvajao prijedloge podnositelja prigovora i donosio adekvatna rješenja o vraćanju radnika na posao, a na koja su se poslodavci - izvršenici redovno oglušivali. Zbog toga, ombudsmani su Općinskom sudu preporučili da se izvršenici u sudskom rješenju o izvršenju upozore na članak Zakona o izvršnom postupku kojim je poslodavcu zapriječena novčana kazna za nepostupanje po izvršnom rješenju Općinskog suda. Općinski sud u Livnu na svoja rješenja do sada nije stavljao klauzulu o novčanoj kazni za poslodavca u slučaju nepostupanja po rješenju.

Unatoč financijskim i drugim organizacijskim poteškoćama i ove godine se održava - dvanaesto po redu - natjecanje iz matematike učenika srednjih škola Federacije Bosne i Hercegovine. Natjecanje, koje je ...... otvorio gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, se pod pokroviteljstvom Hypo Alpe-Adria-Banke BiH održalo u Gimnaziji fra Grge Martića u subotu, a na njemu je sudjelovalo 177 mladih matematičara iz svih dijelova Federacije BiH.Pobjednici ovog natjecanja sudjelovat će na završnom državnom natjecanju iz matematike učenika srednjih škola Bosne i Hercegovine. Prve nagrade na natjecanju su osvojili: I razred Sonja Mandrapa, Srednja škola Čapljina, II razred Matea Semren, Gimnazija Livno, III razred Milko Batinić, K.Š.C. 'Petar Barbarić', Travnik, IV razred Marko Bošnjak Gimnazija 'fra Didaka Buntića' Široki Brijeg . Prema riječima Voditelja poslovnice Mostar Pere Barbarića 'Hypo Alpe-Adria-Bank' odazvala se pozivu organizatora da pomogne organizaciju ovog događaja jer u njezinu menadžmentu smatraju kako je otkrivanje talentiranih učenika, njihovo poticanje na intenzivnije učenje matematike i dublje ovladavanja nastavnim sadržajima, iznimno važno za pravilan razvitak znanstvenog pomlatka, kao i preduvjet za dobivanje dobro obrazovanog kadra u oblasti tehničkih i prirodoslovnih znanosti. (bljesak.info)

LIVNO/SARAJEVO – Novoimenovana veleposlanica Bosne i Hercegovine u Stalnoj misiji Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima u Ženevi Jadranka Kalmeta predala je jučer vjerodajnice generalnom direktoru Ujedinjenih naroda u Ženevi Sergeju Ordzhonikidzeu. Sugovornici su se složili da su odnosi između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda vrlo dobri, te da postoje preduvjeti a njihovo daljnje unapređivanje.
Govoreći o reformiranju strukture Ujedinjenih naroda, Ordzhonikidze je istaknuo da će generalni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan tijekom zasjedanja Komisije za ljudska prava, koje se upravo održava u Ženevi, najaviti konkretne mjere u sklopu reforme koje se odnose na područje ljudskih prava, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
( VL )

LIVNO - U protekloj godini u Hercegbosanskoj županiji policija je zabilježila 24 slučaja stavljanja u optjecaj krivotvorenih novčanica. Po tim podacima ta županija značajnije se ne razlikuje od ostatka BiH. Najčešće je falsificirana novčanica od 50 KM, premda su zabilježene krivotvorine drugih apoena i valuta. Policija upozorava da su omiljena mjesta krivotvoritelja za puštanje u promet lažnih novčanica diskoteke, tržnice i benzinske crpke. Drugim riječima, radi se o posjećenim mjestima gdje se obavlja veliki obrt novca. Zbog slabe vidljivosti, gužvi i nedostatka uređaja za otkrivanje lažnih novčanica za krivotvoritelje diskoteke i tržnice naročito su pogodna mjesta.
Ono što istražna tijela najviše zabrinjava je činjenica da se dobar dio krivotvorenih novčanica uopće ne prijavi. Potvrdu takve pretpostavke dobili smo na livanjskoj tržnici. Uz one koji su imali iskustva s lažnim novčanicama većina trgovaca nam je kazala kako se nije s tim susretala, no vjerojatno ne bi prijavila i ako bi došla u posjed takve novčanice.
Razlog za takvo razmišljanje leži u proceduri koja slijedi; onaj tko prijavi posjed takve novčanice ostaje bez nje jer je policija izuzima, šalje na vještačenje i zadržava ako se utvrdi da je falsifikat.
I drugi, za mnoge mučniji dio priče, davanje je iskaza kako bi se utvrdilo porijeklo novčanice. Ni činjenica da se radi o zakonski kažnjivom djelu većinu trgovaca ne bi prisilila da takvu novčanicu puste dalje u optjecaj.
- Bilo je nekoliko pokušaja da mi podvale "lažnjake", no i da su uspjeli ne bih prijavio, osobito ako se radi o lažnoj novčanici veće vrijednosti. Napravio bih se lud i pustio je dalje, jer je vjerojatno i onoga tko je meni dao netko već prevario, tako da su u toj priči na gubitku uglavnom nevini - kazao nam je jedan od trgovaca na livanjskoj tržnici.
U prva tri mjeseca ove godine zabilježena su četiri slučaja. Dva puta je u promet stavljena krivotvorena novčanica od 50 KM, jednom od 50 i jednom od 200 KM. Budući da trgovci poučeni lošim iskustvom u posljednje vrijeme češće provjeravaju novčanice od 50 KM i više, u posljednje se vrijeme sve češće mogu susresti krivotvorene novčanice od 5 i 10 KM.
Zbog male vrijednosti takve novčanice se u pravilu ne provjeravaju pa ih je znatno lakše staviti u promet. Takvih je slučajeva bilo za nedavnih uskrsnjih blagdana u Livnu, potvrdili su nam na tržnici - naravno, zbog male vrijednosti novčanica i procedure koja slijedi nijedan od njih nije prijavljen policiji.
( Večernji list )

Livno - Tužilaštvo BiH moralo bi istražiti ko je i po čijem nalogu u katastarskim knjigama u Livnu i Tomislavgradu vlasništvo nad vještačkom akumulacijom Buško jezero prenio na "Elektroprivredu Republike Hrvatske", tvrdi poslanik Hrvatske seljačke stranke u parlamentu FBiH.
"Vlasti opština Livno i Tomislavgrad su 1996. godine, pred Sudom u Mostaru, sa 'Elektroprivredom Hrvatske' napravili pogodbu da se ovim opštinama isplati 360.000 KM i da time prestaju sve obaveze EP RH prema ovim opštinama, kojima je do tada plaćana naknada za korištenje jezera, a da su opštine zauzvrat dužne izvršiti upis u gruntovne knjige prema kojima EP RH postaje vlasnik jezera i pratećih objekata, što je i urađeno 1997. godine", kaže Čolak.
Ističe da je to, s obzirom da je EP RH bila finansijer gradnje akumulacije, trebalo biti riješeno kroz sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između BiH i Hrvatske.
"Bez toga sporazuma ostaje problem prava oko 20.000 Hrvata vlasnika oduzete i potopljene zemlje. Oni, uglavnom, nikada nisu dobili ni minimalnu naknadu za oduzeto zemljište, ali i prava opština na čijem su teritoriju akumulacija i prateći objekti", tvrdi Čolak.
Smatra da je država BiH u ovom slučaju dva puta pokradena... Prvi put oduzimanjem jezera i objekata, a drugi put tako što su svi zaposleni na ovim postrojenjima prijavljeni u RH, gdje se plaća porez za njihove zarade.
Čolak objašnjava da je Buško jezero najveća vještačka akumulacija u Evropi, površine 55 kvadratnih kilometara i energetskog potencijala 60 megavata, većeg od ukupnog potencijala elektrane u Krškom. Akumulacija je povezana s hidroenergetskim sektorom Republike Hrvatske tunelom od 14,5 kilometara između BiH i RH, ispod graničnog prelaza Kamensko do Cetine gdje se slijeva voda.
Komentarišući izjavu jednog od ministara u Vladi FBiH da je planirani manjak u budžetu FBiH za 2005. godinu 129 miliona, Čolak kaže da u Federaciji BiH Vlada kontroliše parlament, a ne obrnuto, kako propisuje Ustav FBiH. Tvrdi da je budžet FBiH politički, da se odluke ne donose u parlamentu, nego u neformalnim centrima moći. Upozorava da se odlukama parlamenta FBiH, čija jedna sjednica košta oko 30.000 KM, nerijetko krše postojeći zakoni.
"Parlament uopšte ne funkcionira, nema poslovnik o radu, predsjedavajući i dopredsjedavajući ne znaju da vode sjednice, tek par povjerenstava radi svoj posao, mnogi poslanici imaju veliki broj izostanaka sa sjednica, a na poslanička pitanja gotovo da nema odgovara", kaže Čolak i dodaje da oba entiteta u BiH nerijetko donose odluke koje direktno štete drugom entitetu.
"Kod zakona u unutarnjem dugu FBiH je preuzela oko 200 miliona KM obaveza RS. Sada je tu i odluka vlasti RS kojim se 40.000 umirovljenika prebacuje FBiH, pod izgovorom da su mirovine stekli u preduzećima koja su u FBiH kao da ovo nije jedna država. Tu je i moguća razdvojena privatizacija entitetskih telekoma kojom se može izgubiti i smanjiti prihod koji sada postoji od ovih javnih preduzeća", ističe Čolak, dodajući da je prema Dejtonskom mirovnom sporazumu BiH bila obavezna donijeti državni zakon o javnim preduzećima.

Socijalnu pomoć u iznosu od 50 maraka na području drvarske općine primaju 152 korisnika iz kategorije najsiromašnijih osoba, a prema riječima načelnice općine Drvar Anke Papak-Dodik, stvarni broj osoba u stanju socijalne potrebe daleko je veći. Drvarska načelnica je ...
... izjavila da je ekonomska i socijalna sizuacija u toj općini izuzetno teška, a oblast socijalne zaštite stanovništva opterećena je općim siromaštvom i nezaposlenošću, brojnim slučajevima poremećaja odnosa u obitelji te fizičkom i psihičkom hendikepiranošću kao posljedicama rata. Naglasila je da na području općine trenutačno živi oko 8500 stanovnika, od čega je oko 7500 srpskih povratnika i oko 1000 raseljenih Hrvata iz raznih područja BiH. Što se tiče radnih mjesta, zaposleno je oko 1100, od čega oko 700 Hrvata i oko 400 Srba. "Na području općine Drvar najveći je broj starijih osoba kojima je potrebna stalna kućna njega, potom djece bez roditeljskog staranja kao i osoba ometanih u fizičkom i psihičkom razvoju kojima nismo u mogućnosti pomoći", ustvrdila je općinska načelnica Drvara dodavši da je za smještaj tih osoba u odgovarajuće ustanove potrebno osigurati od 300 do 600 maraka mjesečno, a tih sredstava Općina nema.
NINA

Papi Ivanu Pavlu II. Neće biti posthumno dodijeljena Nobelova nagrada za mir, izjavio je jučer glasnogovornik Instituta Nobela u Oslu, objasnivši kako se od 1970., kada su izmijenjena pravila, ta nagrada ne može dodijeliti posthumno. Papa je tijekom života često spominjao kao mogući dobitnik Nobelove nagrade za mir, posebno nakon oštrog protivljenja invaziji na Irak.

Operativna akcija MUP-a Hercegbosanske županije Žetva - proljetno čišćenje počela je u petak i trajat će do 30. lipnja 2005. Akcija se provodi radi prikupljanja zaostalog naoružanja, streljiva, minsko-eksplozivnih sredstava i druge opreme vojnog porijekla. MUP HBŽ poziva građane na dragovoljnu predaju oružja,...... streljiva, minsko-eksplozivnih sredstava i druge opreme vojnog podrijetla, bez opasnosti od prekršajne ili kaznene odgovornosti i uz jamčenje anonimnosti. ( NINA )

Papa Ivan Pavao Drugi umro je u subotu navečer u 21:37., objavio je rimski vikar, kardinal Camillo Ruini. Na Bazilici svetog Petra brecanjem zvona označena je smrt poglavara Katoličke crkve. Nakon što je...
....glasnogovornik Vatikana, Joaqin Navarro-Vells, potvrdio Papinu smrt, vatikanska je televizija u eter emitirala samo jednu rečenicu: "Anđeli te očekuju".
Vijest o Papinoj smrti objavljena je nakon molitvenog bdijenja koje je počelo u 21.00 sat i u kojemu je sudjelovalo oko 60.000 ljudi.
Papa će zaigurno ostati upamćen kao jedan od najvećih i najznačajnijih ljudi 20. stoljeća, te kao papu s trećim najdužim pontifikatom u povijesti Katoličke crkve, čak 26 godina, tokom kojih je posjetio 120 zemalja.
U Livnu je nakon objave u medijima su se zatvorili svi kafići, a na putu kući dogodila se jedna prometna u kojoj nema stradalih prema prvim saznanjima, iako je počinjena veća materijalna šteta.

Domaći mediji: Večernji list, Index, Iskon, T-Portal, slobodnadalmacija, Hina
Strani mediji: CNN, BBC News, Drudge Report, Reuters,
Galerija slika: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 11, 10, 12, 13, 14, 15, 16, 17

Direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje Livanjskog kantona B. Ivković izjavio da zdravstvene ustanove u ovom kantonu koje nisu potpisale ugovor sa ovom ustanovom neće moći dobiti planirana finansijska sredstva, nego će njihovo financiranje biti prebačeno na Kantonalnu vladu i resorno ministarstvo

predsjednik HUP-a RH u Livnu
Emil Tedeschi, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik uprave Atlantic grupe, pridružit će se timu predavača - generalnom direktoru Aluminija Mostar Miji Brajkoviću, ...
... direktorici izvoza i zaduženja Hrvatske banke za obnovu i razvoj dr.sc. Aureliji Trgo – bivšoj visokopozicioniranoj menadžerici poznate konzultantske kompanije Ernst&Young i generalnom direktoru LT Gospodarske banke Dragi Bilandžiji. Dr. Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva RH, polaznicima će tijekom prvog predavanja govoriti o utjecajima globalizacijskih procesa na poslovanje poduzeća i zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Program počinje 8. travnja 2005. godine
dodano: 3.04.05

Devet samoubojstava u prošloj godini
Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova Hercegbosanske županije, u 2004. na području te županije evidentirano je devet slučajeva samoubojstva, što je za sedam slučajeva ili 56,2 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Govoreći o suicidu u županiji, šef Odjela za odnose s javnošću županijskog MUP-a Ivica Vrdoljak ...
... za Dnevni list je izjavio da su prošle godine na području općine Livno evidentirana četiri slučaja samoubojstva, na području općine Tomislavgrad tri te na području općine Glamoč i Drvar po jedan slučaj. Vrdoljak je istaknuo da je u tri slučaja samoubojstvo izvršeno vješanjem, u pet slučajeva utapanjem i u jednom slučaju vatrenim oružjem.
Govoreći o motivima samoubojstava, kazao je da o tome, kao i u drugim sredinama u BiH, točnih analiza uglavnom nema, ali da je najčešće riječ o emocionalno i psihički labilnim i egzistencijalno ugroženim osobama između 50 i 60 godina životne dobi, te starijim osobama koje se osjećaju usamljenim i odbačenim. Nakon rata, objasnio je Vrdoljak, uslijedilo je suočavanje ljudi sa svakodnevnim mirnodopskim problemima, kao što su siromaštvo, izbjeglištvo i bespesperktivnost. Takozvani obični čovjek naivno je vjerovao da će prestankom rata biti riješeni svi njegovi problemi, ali to se nije dogodilo. Dapače, problemi su se multiplicirali jer u posljadnjim godinama kriminal i korupcija "cvjetaju" na svim razinama dok većina ljudi teško preživljava ili doslovno gladuje, kazao je vrdoljak dodavši da u takvoj situaciji taj obični čovjek ne nazire bolje sutra. Gubitak drage osobe, loše zdravstveno stanje, tjelesna hendikepiranost, neriješeno stambeno pitanje, problemi u vezi s poslom, obitelji i egzistencijom, uz uporabu alkohola i sedativa, nerijetko su uzrok samoubojstva. Ako osoba koja u sebi nosi sklonost suicidu dođe u krizu i ako živi u uvjetima i okružju kakvi su danas u BiH, opasnost od samoubojstva je ne samo ozbiljna, nego i realna, naglasio je Vrdoljak.

Maloljetnim dojavljivačima prijeti zatvor od tri godine
Za manje od 24 sata policija je otkrila trojicu maloljetnika koji su u srijedu unijeli strah i paniku među učenike i nastavnike Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića u Livnu dojavom da je u zgradi škole postavljena eksplozivna naprava koja će biti aktivirana točno u podne.
Policijske uprave i Policijske postaje Livno te županijski tužitelj ustvrdili su da su počinitelji kaznenog djela lažnog prijavljivanja maloljetne osobe R.L rođen 1989. i N.L. rođen 1991, obojica iz Livna te jedna osoba rođena u drugoj polovici 1991., inače učenik sedmog razreda OŠ koja ima manje od 14 godina radi čega policija nije navela njezine inicijale.
Tijekom kriminalističke obrade u nazočnosti roditelja optuženih maloljetnika priznali su kazneno djelo lažnog prijavljivanja, a policija je otkrila da je lažna dojava izvršena s privatnog fiksnog telefona. Kako je kaznenim zakonom FBiH, koji je stupio na snagu 1.kolovoza 2003., u nekim slučajevima predviđeno kazneno sankcioniranje i malodobnih osoba, dvojici od trojice lažnih dojavljivača prijeti kazna zatvora do tri godine.
Prema riječima glavnog županijskog tužitelja u Livnu Milorada Barašina, za kazneno djelo lažnog prijavljivanja zapriječena je zatvorska kazna u trajanju od tri godine. Podsjetimo, istoga dana u poslijepodnevnim satima napoznate osobe ili više njih djelatnicima Policijske uprave Livno dojavili su da je eksplozivna naprava postavljena i u Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu, ali je operativnim radom utvrđeno da je i ta dojava bila lažna. Dojava je izvršena s javne govornice u Livnu, a dojavljivač još nije otkriven.

Udruga poljoprivrednih proizvođača Hercegbosanske županije uputila je otvoreno pismo federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u kojemu je izrazila nezadovoljstvo zbog odluke da se toj županiji na ime poticaja razvoju ovčarstva o premiranju 400 ovaca od strane Federacije za uzgoj priplodnih ovaca po 20 KM po grlu. Poljoprivrednici su nezadovoljni jer taj poticaj predstavlja manje od jedan posto ovčarskog fonda ove županije koja zauzima 19 posto u poljoprivredi Federacije BiH.Članovi te udruge žele znati na osnovu kojih kriterija i pokazatelja su resorni ministar i njegovi savjetnici donijeli odluku kojom, kako ističu u pismu, tako izdašno potiču razvoj ovčarstva u županiji površine 5 020 četvornih kilometara koja ima više od 40 000 ovaca i idealne uvjete za razvoj stočarstva. U pismu se dodaje kako poljoprivrednici često iz različitih krugova slušaju priču o seljačkim bunama i poručuju da bi spomenuta gospoda uskoro mogla "seljačku bunu" gledati uživo na županijskoj razini, kako je istaknuto u pismu, od stočara i ovčara te njihovih stada. "Ako ništa drugo, imat ćete prigodu prebrojati stada i utvrditi brojno stanje stočarskog fonda u HB županiji", stoji u pismu Udruge poljoprivrednih proizvođača HBŽ-a koje je upućeno i resornom županijskom ministarstvu, kao i općinskim odjelima za gospodarstvo u Livnu, Tomislavgradu, Kupresu, Glamoču, Bosanskom Grahovu i Drvaru.

"Rastužuje me kada čujem da se moje pjesme u Hercegovini puštaju kao popuna u pauzama među cijelim Cecinim serijalima."
Marko Perković Thompshon dugo vremena nije davao nikakve izjave za javnost al na naše inzistiranje pristao je prokomentirati trenutnu vladavinu turbo-folka u Hercegovini.
Pitali smo Marka kako komentira činjenicu da se u Hercegovini njegova glazba po elitnim kafićima pušta u mixu sa srpskim narodnjacima, primjerice sa glazbom Svetlane Ražnjatović Cece:
"Neshvatljivo mi je da netko tko voli moju glazbu istovremeno može slušati i taj šund od glazbe. Kako se to moglo dogoditi jednoj Hercegovini - svetoj hrvatskoj zemlji koja je prije samo nekoliko godina ustala protiv Arkanovih belih orlova a danas u deliriju kleca pred njegovom nevjestom? Ne razumijem. Tu je nešto trulo. Tu nešto valja iz korijena mijenjati. Tko je odgovoran za to?
Rastužuje me kada čujem da se moje pjesme u Hercegovini puštaju kao popuna u pauzama među cijelim Cecinim serijalima.Nemojte me krivo shvatiti ali ne radi se tu samo glazbi nego o cijelom jednom zlu koje ta glazba donosi za sobom a ako baš hoćete i o nametanju tuđe kulture ponašanja.
Zato onima koji naše ljude pogotovo mlade truju tim zlom mogu samo poručiti. Bog će Vam možda oprosti jer ne znate što činite! Ja im oprostiti ne mogu.

(poskok)

Livno- Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" u Livnu jučer je evakuirana zbog dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi. Djelatnici Policijske uprave Livno dojavu o tome zaprimili su u 9.30 sati od ravnatelja spomenute osnovne škole, kojeg je nazvala nepoznata osoba i prijavila da je u školi postavljena eksplozivna naprava koja će se aktivirati do 12 sati. Na mjesto događaja izašli su djelatnici PU-a Livno te izvršili evakuaciju škole. Nakon toga su djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova Hercegbosanske županije, PU-a Livno i Policijske postaje Livno te Ured županijskog tužitelja HBŽ-a izvršili pregled i očevid u prostorijama i popratnim objektima O.Š. "Ivan Goran Kovačić". Utvrđeno je da nema predmeta sumnjivog sadržaja koji bi ukazivao na eksplozivnu napravu te da se radi o lažnoj dostavi. Operativnim radom na terenu djelatnici PU Livno su došli do saznanja da postoji osnovana sumnja da su N.L., rođen 1991. u Livnu, R.L., rođen 1989. u Livnu, i učenik sedmog razreda, rođen 1991., lažno dojavili da je u školi postavljena bomba. Kako je priopćeno iz MUP-a, nad njima je u prisutnosti roditelja zavedena kriminalistička obrada.

Livno- Na natječaj, koji je objavila Općina Livno, za izdavanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu općine, do zaključenja natječaja, 24. travnja, pristigle su 63 prijave zainteresiranih fizičkih osoba, uglavnom poljoprivrednih proizvođača koji žele zakupiti 40 parcela obradivog zemljišta površine od tri do 17 hektara (ha).