www.euronatur.org
Kada je voditelj projekta, Martin Schneider Jacoby u proljeće 2003 po prvi put posjetio Livanjsko polje , na trenutak je pomislio da je premješten u skandinavski močvarni krajolik.: močvarne breze , zečja trava , izlivene vodene površine i široki travnjaci okruženi snježnim vrhovima dinarskih planina.Livanjski okrug se proteze na 1000km i u njemu živi oko 40 000 stanovnika. Sa 40 stanovnika po četvornom km( Njemačka ima 231 stanovnika po km ) Livno je jedna od najmanje naseljenih evropskih regija. Od sjeverozapada do jugoistoka livanjska općina je prožeta sa pet kraških polja, od kojih je livanjsko polje najzapadnije i najveće. Udaljeno je 30km od jadranske obale i nalazi se na nadmorskoj visini od 800m. Sa površinom od 400 četvornih km to je vjerojatno najveće kraško polje u svijetu. Na sjeveru ovog područja nalazi se velika močvara ždralova (Veliki Ždralovac Blato) , najviše močvarno područje na Balkanu.
PREPELICE U MINSKOM POLJU
Euronatur je do proveo četiri ornitološka istraživanja na proljeće i ljeto 2003, i sva su pokazala da je do sad neshvaćen značaj livanjskog polja. Područje nema nikakvu zaštitu a nije ni u Ramserskoj konvenciji niti je proglašeno važnim ptičjim rezervatom. Da se to mora što prije promijeniti govori nam i broj prepelica (prdavca)koji su ugroženi u cijeloj Evropi. U prilog ovoj tvrdnji govori i citat iz publikacije hrvatskog ornitološkog društva iz Zagreba : " U cijeloj mediteranskoj Hrvatskoj Pasko polje je jedino mjesto gdje liježu prepelice(prdavci). Mala populacija od 10 do 20 parova je vjerojatno mogla preživjeti zbog susjednog Livanjskog polja.[…] prije rata u Livanjskom polju je živjelo najmanje 1 000 muških prepelica." U srpnju 2002 Euronatur je izbrojio najmanje 200prepelica.
ŽDRALOVI NA BALKANU
Velike poplavljene površine Ždralovca na sjeveru polja su jedno od najvažnijih odmorišta na Jadranskoj ruti , koja vodi mnoge ptice preko Balkana i Jadrana ka južnoj Italiji i dalje ka Africi. Orlovi love na livadama i pašnjacima, vrste poput bukavca… su primjeri rijetkih ptica u južnoj Evropi. Seljaci su na pričali da su na ljeto 2003 vidjeli ždralove. Sredinom ožujka 2004 i Euronatur je promatrao ždralove kao mogući par za parenje. Bila bi prava senzacija kad bi se moglo ponovo pokazati da nakon 100 godina ždralovi liježu jaja na Balkanu.
ZABORAVLJENO PRIRODNO BOGATSTVO
Nakon rata mnogi se seljaci nisu vratili i polja leže neobrađena. Vađenje treseta na velikim površinama i iskorištavanje vodene energije djeluju negativno na vlažne površine. I minska polja su velika prepreka postojanom iskorištavanju polja. Livanjsko polje je jedinstven ali zaboravljen prirodni raj. Euronatur se želi pobrinuti da se ovaj raj ponovo otkrije, jer mu je kao i drugim značajnim životnim staništima potrebna zaštita. Za livanjsku općinu zaštita Livanjskog polja dugoročno može biti najbolji argument kojim bi privukli pozornost medjunarodnih programa pomoći. Kada se uspije zadržati prirodno bogatstvo regije i čuvajući ga i koristiti ga stvorit će se i trajna perspektiva za sve ljude ovog kraja. Pitka voda za gradove kao što je Split dolazi iz Livanjskog polja , a Livanjski sir sa pašnjaka ovog kraja je priznata marka i u susjednim zemljama.
U sklopu 14. sajma hrane i pića HIP Banja Luka 2005.
BANJA LUKA - U sklopu 14. sajma hrane i pića HIP Banja Luka 2005., koji će do 17. travnja biti otvoren u Banjoj Luci, posjetitelji su se na licu mjesta mogli uvjeriti u kvalitetu livanjskog sira koji proizvodi Mljekara Livno. Mljekara se na sajamskoj manifestacija predstavila zajedno s mesnom industrijom G.I.P.I. iz Čitluka, a njezina osnovna djelatnost je proizvodnja tri vrste sira.
Iako je na banjalučkom sajmu po prvi put, poznata kvaliteta sireva "cincar", "trapist i "livanjski sir Livanjske mljekare privukla je mnogo posjetitelja koji su ga na licu mjesta kušali. Uz izvrstan sir mogli su se kušati i mesni proizvodi G.I.P.I-ja, ali i popiti čaša domaćeg vina.
Banjalučani livanjski sir mogu odavno kupiti u trgovinskim marketima Interex i Tropik, a uskoro bi ga trebali kušati i oni koji se odluče jesti u banjalučkom hotelu "Bosna".
Livanjski sir je polutvrdi sir za rezanje i radi se od ovčjeg, kravljeg ili mješavine ovčjeg i kravljeg mlijeka. Sirevi Livanjske mljekare postali su pravi bh brend kad je u pitanju tržište Hrvatske, kamo se najviše izvozi, a u planu im je da započnu proizvodnju još dviju vrsta sira i svakako veći plasman proizvoda na domaće i inozemno tržište.
Post je objavljen 15.04.2005. u 23:00 sati.