TOMISLAVGRAD - Tužiteljstvo BiH moralo bi istražiti tko je i po čijem nalogu u katastarskim knjigama u Livnu i Tomislavgradu vlasništvo nad umjetnim jezerom Buško blato prenio na HEP, zatražio je potpredsjednik HSS-a i zastupnik u Parlamentu FBiH, Ante Čolak. HEP je financirao izgradnju hidroakumulacije i to se moglo napraviti samo kroz sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između BiH i RH, tvrdi Čolak. Jezero je površine 55 četvornih kilometara, jedna trećina je na livanjskom, a dvije na duvanjskom području.
Napravljeno je 1976. i tada je potpisan ugovor između Elektro Dalmacije i općina Livna i Duvna o korištenju vode jezera, a zakonom je propisana naknada za korištenje vode. U istom ugovoru piše da će se sredstva od akumulacije trošiti za gradnju infrastrukture u općinama, a prednost će imati izgradnja oko jezera, ali novac je trošen u sve namjene. U ožujku, 1995. općina Tomislavgrad i HEP sklapaju novi ugovor o plaćanju i trošenju naknade od hidroakumulacije i po tom ugovoru godišnja naknada iznosi 752.221 KM. Od 1997. naknada Općini Tomislavgrad ne isplaćuje se u novcu, nego se usmjerava na sufinanciranje Regionalnog vodovoda "Josip Jović", kojim su obuhvaćena i naselja oko Buškog jezera.
- Od 2003. HEP ponovo naknadu plaća u novcu i to po Zakonu FBiH i u 2003. je iznosilo oko 1,300.000 KM, dok je za prošlu godinu taj iznos bio oko 1,500.000 KM - kaže načelnik Tomislavgrada Zdravko Prka. Tim navodima opovrgavaju se tvrdnje Čolaka da HEP ne plaća naknadu općinama. Čolak nam je potvrdio da je u livanjskoj gruntovnici vidio uknjižbu Buškog jezera u korist HEP-a, mi to u duvanjskoj nismo pronašli, te da se Zakon FBiH ne može primijeniti na Buško jezero. Sporna je i visina naknade i livanjska općina oštećena je takvim obračunom - kaže Čolak.
Iako nam je cilj bio istražiti čije je vlasništvo Buško jezero, priznajemo da nismo potpuno uspjeli i ostala je sumnja u neke mutne političke igre oko bistre vode najvećeg umjetnog jezera u Europi.
( Večernj list )
Post je objavljen 19.04.2005. u 23:08 sati.