Prepiranja oko jezera traju više od 30 godina i bilo je jako teško istražiti sva zbivanja, ponajviše jer su sa vremenom mijenjali vlasnici zemljišta, ne postoji valjana arhiva i dokumentacija, postoje navodni usmeni odgovori i pogodbe. Sva događanja, i loša i dobra, kriju dubinu «spornog» Buškog jezera.



Lokalni čelnici o problemima jezera

Vlasti u Livnu i Tomislavgradu 1996., pred sudom u Mostaru su s HEP-om napravili nagodbu da se općinama isplati 360.000 KM i da time prestaju sve obveze HEP-a prema općinama, tvrdi Ante Čolak. Zauzvrat, općine su bile dužne izvršiti upis u gruntovne knjige prema kojima HEP postaje vlasnik jezera i pratećih objekata što je i urađeno 1997.

Bivši livanjski načelnik Stipe Barun kazao je da HEP plaća naknadu livanjskoj općini. Istina bilo je problema u naplati, sudski smo se sporili s HEP ali smo novac dobili i sada, koliko ja znam, redovito pristiže. Načelnik Prka također kaže da ne zna ni za kakvu pogodbu iz Mostara 1997. godine niti o tome ima dokumenata u općinskoj arhivi.

Skupština SRBIH 1968. proglašava za opći interes potapanje Buškog blata u svrhu izgradnje hidroakumulacije HE Orlovac. Iz rješenja je vidljivo da se izvlaštene nekretnine knjiže u koris Elektro Dalmacije ( slijednik HEP-a ). Visina naknade vlasnicima je minimalna, ali je sukladna tadašnjem zakonu. Neki vlasnici nisu pristali na visinu naknade i danas vode sudske parnice.

Je li HEP ikada postavio pitanje korištenja Buškog jezera za uzgoj ribe i njen izlov, kako gleda na održavanje jedriličarske regate i kako bih reagirao na izgradnju marine?HEP oko toga koliko je poznato nije postavljao pitanje, ali je obaveza iz Ugovora da mora održavati razinu vode potrebnu za biološki minimum jezera- kaže načelnik tomislavgradske općine.