Kako se šuška da će se karte kod sarajevskih tapkaroša prodavati po cijeni od 50 do 100 eura, Sarajlijama koji se za karte nisu našli na vrijeme, bit će jeftinije nabaviti ih u Tuzli
Sudeći po informacijama koje kruže našim većim gradovima, koncert "Bijelog dugmeta", nekada najpopularnije rok grupe na Balkanu, zakazan za 15. lipnja u Sarajevu, mnogima će dobro doći da poprave svoj saldo.Iako je iz organizacijskog tima ovog koncerta javnosti saopćeno da će 44.000 ulaznica u prodaju biti pušteno u ponedjeljak, 23.svibnja, po cijeni od 20 KM, nekoliko dana prije toga procurile su informacije da se karte već prodaju, ali po znatno višim cijenama.
U petak, 20. svibnja, dakle tri dana prije nego što bi karte trebale biti u prodaji, u Sarajevu se pročulo da su već sve rasprodate, jer su, navodno, već u prethodnu srijedu puštene u prodaju "ispod ruke". Koliko u tim špekulacijama ima istine saznat će se u narednim danima.
Od koncerta "dugmića", kako se priča, pored brojnih tapkaroša i estradnih mešetara, najviše će ušićariti turističke agencije koje su u cijenu karte uračunale i obavezan prijevoz do Sarajeva. Mada se procjenjuje da će najveća potražnja za ulaznicama biti u Sarajevu, fanovi iz drugih gradova plaćat će ih po višim cijenama - u Tuzli će se umjesto 20 morati izdvojiti 38 KM, jer su turističke agencije u gradu soli na cijenu karte dodale još 18 maraka za prijevoz koji je obavezan bez obzira da li je potreban.S obzirom na to da se šuška da će se karte kod preprodavaca u Sarajevu prodavati po cijeni od 50 do 100 eura, Sarajlijama će biti jeftinije da ih kupe u Tuzli, ukoliko se ne snađu na vrijeme u svom gradu.Za razliku od Tuzle, turističke agencije u Mostaru odlučile su ulaznice za koncert "Dugmeta" u Sarajevu prodavati po 30 KM, također uz obavezan prijevoz. Ukoliko, pak, ne bude velikog interesa, prijevoz će biti isključen iz ponude.Kada su u pitanju turističke agencije van Sarajeva, donekle bi se moglo tolerirati njihovo nastojanje da ovakvim potezom potencijalne kupce primoraju da koriste usluge agencijskog prijevoza, ali neshvatljivo je da neke sarajevske agencije naplaćuju pet maraka više po ulaznici. Ako se na određenu količinu zaduženih karata od organizatora dobija postotak, takozvani rabat, što bi trebalo da bude njihova legalna zarada, ostaje pitanje da li love u mutnom, ili su sa organizatorom napravili drugačiji dogovor. Bilo što da je po srijedi, nepravedno je i nelegalno, pa se očekuje da u akciju krenu inspektori poreznih uprava.
Kako se procjenjuje da bi samo prihod od regularno prodatih ulaznica mogao biti blizu milion maraka, jasno je da bi i porezni inspektori, organiziranom akcijom, mogli "muljatorima" pomutiti poslove - sve po zakonu!

Livno- Ured ombudsmana FBiH u Hercegbosanskoj županiji u prva četiri mjeseca ove godine najviše žalbi zbog kršenja ljudskih prava izjavili su građani hrvatske nacionalnosti. Prema podatcima iz izvješća o radu Ureda ombudsmana, po izjavama građana hrvatske nacionalnosti otvoreno je 85 predmeta ili 46,7 posto od ukupnog broja izjavljenih žalbi u navedenom razdoblju. Na drugom mjestu po broju izjavljenih žalbi su građani bošnjačke nacionalnosti sa 68 otvorenih predmeta ili 37,4 posto, a na trećem mjestu građani srpske nacionalnosti, koji su ombudsmanima žalili u 29 slučajeva ili 15,9 posto otvorenih predmeta. Ured federalnog ombudsmana u razdoblju siječanj – travanj otvorio je 182 nova predmeta, a stručna pomoć građanima pružio je u 222 slučaja. U istom razdoblju riješeno je ukupno 195 predmeta, uglavnom iz ranijeg razdoblja, od čega je 69 žalbi građana ocjenjeno neprihvatljivim. Od novootvorenih predmeta riješeno je 90 slučajeva, a preporuke ombudsmana ispoštovane su u 70 posto slučajeva.
NINA

Livno- Inicijator peticije i inicijative za pokretanje kanala na hrvatskom jeziku pri JRTV servisu BiH Stjepan Jurkić uputio je pismo viskom predstavniku u BiH Paddyju Ashdownu u kojem traži da mu Ashdown objasni svoju izjavu o ustroju Javnog RTV sustava BiH. Ashdown je kazao da hrvati, kada je u pitanju ustroj Javnog RTV servisa, moraju shvatiti da nije riječ samo o europskim nego i o daytonskim standardima te da bi emiter koji bi emitirao program samo na jednom jeziku bio u suprotnosti Daytonu. « Molim Vas da mi navedete u kojem članku i na kojim stranicama ili u kojem aneksu Daytonskog sporazuma izravno piše ili se neizravno podrazumijeva da je emiter koji bi emitirao program samo na jednom jeziku u suprotnosti s Daytonom. Ako takva odredba doista postoji, zašto je niste promijenili na već postojeće monoetničkom političkom, vjerskom i kulturološkom svjetonazoru i identitetu. Kao što nedvojbeno znate, RTV RS-a na taj način službeno emitira program već deset godina samo na srpskom jeziku, a «bleferska» Federalna televizija neslužbeno, ali defacto samo na bošnjačkom jeziku.
De.L

Od početka ove godine zbog nasilja u obitelji kazneno je prijavljeno šest osoba, a prekršajno četiri, dok je u jednom slučaju žrtava nasilja zbog osobne sigurnosti poslana u "sigurnu kuću" u Mostar...
Centar za socijalni rad u Livnu u suradnji s Udruženjem žena LI-woman, Crvenim križem, Ministarstvom unutarnjih poslova i nevladinim organizacijama iz ove općine i Hercegbosanske županije poduzeo je konkretne korake za otvaranje "sigurne kuće", odnosno prihvatilišta za žene i malodobnu djecu žrtve obiteljskog nasilja koje uzima sve više maha. Prema riječima ravnateljice Centra za socijalni rad Anice Vrdoljak, ova ustanova početkom travnja podnijela je zahtjev Općinskom vijeću Livna da se u ovom gradu otvori prihvatilište širokog tipa za smještaj malodobne djece koja su pobjegla od kuće i žena koje su godinama izvrgnute različitim vrstima nasilja u obitelji – fizičkom, psihičkom, emocionalnom, ekonomskom i slično. Prema podatcima Županijskog MUP-a u Livnu, tijekom prošle godine zbog nasilja u obitelji podnesene su 24 kaznene prijave Županijskom tužiteljstvu i 13 prekršajnih prijava općinskim sudovima za prekršaje u Livnu, Tomislavgradu i Glamoču, dok je iz istih razloga devet osoba poslano u zdravstvene ustanove radi hospitalizacije. Od početka ove godine zbog nasilja u obitelji kazneno je prijavljeno šest osoba, a prekršajno četiri, dok je u jednom slučaju žrtava nasilja zbog osobne sigurnosti poslana u "sigurnu kuću" u Mostar.
(NINA)

Drvoprerađivačima na području Hercegbosanske županije ove će godine iz županijskog proračuna na ime poticaja za proizvodnju biti isplaćeno dva milijuna marka, a odluku je donijela županijska Vlada koncem prošle godine.Prema toj odluci, korisnici ovih sredstava mogu biti gospodarska društva i obrti u drvnoj industriji koji moraju ispunjavati određene uvjete, a to su da imaju sjedište u HBŽ-u, registriranu djelatnost iz oblasti drvoprerađivačke industrije, proizvode koji se mogu izravno plasirati na tržište i koji se smatraju domaćim proizvodima, najmanje trojicu zaposlenih djelatnika te da nemaju neizmirenih obveza prema državi. Prema istoj odluci, korisnici sredstava za poticaje ne mogu biti u postupku stečaja ili likvidacije, a visina sredstava za poticanje razvoja određivat će se prema fazi prerade drveta, zaposlenosti i prosječnoj bruto plaći od minimalno 700 maraka te izvozu finalnih proizvoda.
(NINA)

Ako se slučajno nađete subotom navečer u centru Livna zasigurno ćete iz obližnjih lokala čuti zavijanje regionalno popularnih folk zvijezda, čije pjesme većinu mladeži dovodi do transa ili jednog vida hipnoze u kojem se kreću suviše neusklađenim pokretima. No to nije sve, da se takav vid glazbe prezentira i izvan lokala zaslužno je nekoliko mladića, koji iz svojih nabrijanih automobila sa "zwei rore" oslobađaju iritantne zvukove pjesama Arkanove udovice ili možda supruge jednog od braće Karića. Ali, naša mladež, srednjoškolci i oni koji su davno završili škole, opravdanje traže u činjenici da je slična situacija i u ostalim gradovima, pa što bi se onda mi razlikovali od drugih, dok traje traje. U ovakvim razmišljanjima se zracali naša surova realnost. Netko će se zapitati gdje je nestala livanjska čaršija? Jednostavno je ugušena pritiskom nekih novih trendova, koji se ma kako činili prolazni, stvaraju opasnost našoj maloj zajednici i štoviše sa sobom nose nimalo ugodne posljedice. Možda je pregruba konstatacija da Livno danas nema nikakav kulturni život i da je već nekoliko godina u nepromijenjenom stanju, osim što se svako malo otvaraju novi lokali u kojima opet nalazimo naj hitove razgolićenih pevačica, ali ako pogledamo stvari iz različitih kutova i s različitih vidika primjećujemo da je u Livnu prisutan jedn oblik društvene dekadencije. Budući da se ne izvode nikakvi kulturni performansi, koji uključuju koncerte, predstave i događaje sličnog sadržaja, top događaj je borba bikova u obližnjem selu ili nogometni turnir, a da ne govorimo o dernecima, začinjenim pečenjem i pivom, koji se priređuju za određene svetkovine. Ma nema autor ovoga članka ništa protiv takvih turnira, negdje se mora lopta kretati, jer su naši mudri gradsko oci i vlast u potpunosti unazadili i skoro uništili sportske klubove u Livnu. Izgleda da je livanjska vlast zaokupljena drugim, od vitalne važnosti, važnijim poslovima za našu zajednicu pa tako važnije korake u cilju unaprijeđena iste dogovaraju za okruglim i švedskim stolovima. Ako se već radi na infrastrukturnoj obnovi Livna (misli se na novu rasvijetu) moglo bi se malo poraditi i na kulturnoj, da neka druga generacija klinaca koji se koji se bezrazložno opijaju po lokalima, pronađu neki novi film, svjetonazore i društvene manire ponašanja. Stoga poručujem svim dragim sugrađanima da barem nakratko skrenu pozornost na procese koji, uvijetno rečeno izjedaju naš grad, koji polako tone ka dnu. Ima i lijepih stvari u našem Livnu koje su i za najveće pohvale, ali su i manje važnije od ovih malo manje lijepih.
Do sljedećeg, Vaš Sugrađanin.
(LIVNO ONLINE)

Livno - U organizaciji društva «Josipa Broza Tita» i OO-a SDP-a u Livnu je predstavljeno četvrto izdanje knjige «Dobri ljudi u vremenu zla» autorice Svjetlane Broz, unuke bivšeg doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, koja je od prošle godine državljanka BiH s adresom stalnog boravka u Sarajevu. Knjiga, čije je peto izdanje u pripremi, zapravo je zbirka devedeset autentičnih priča o stradanju ljudi u ratnom vihoru koji je pogodio BiH i pomoći koju su tim ljudima pružili pripadnici drugih nacionalnosti. Autorica je rekla da je za vrijeme rata dolazila u Sarajevo da bi kao liječnica – kardiologinja pomogla stradalnicima rata. Tada je, slušajući njihove potresne priče, dobila ideju i napisala knjigu kako bi ostavila dokumentiranu građu budućim generacijama, mladim ljudima koji nisu doživjeli rat, da bi spoznali mogućnost izbora. Naime, uvijek postoji izbor hoće li ostati ljudi ili postati neljudi, s tim da ljudska dobrota nikad nije vezana za etničke religijske ili bilo koje druge odrednice, nego isključivo za etičke i moralne norme. Na pitanje što ju je motiviralo da u vihoru rata dođe u BiH, Titova unuka, koja je godinama ugledna liječnica radila na vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu, odgovorila je da je to bila 1991. kada je bjesnio rat u Hrvatskoj, kada je JNA razarala Vukovar, granatirala Dubrovnik, rušila gradove i ubijala ljude. Tada je, kako je rekla, bila očajna i razmišljala na koji način može pomoći ljudima koji su bili nedužne žrtve rata koji je pokrenuo Milošević, a koji će se nedugo potom svom svojom silom sušiti na BiH . «Nisam se mogla ponašati kao većina mojih sugrađana u Beogradu da je to nešto što se događa drugima, a samo 150 kilometara od njihovih kuća gorjele su nečije druge i ubijana nečija djeca. To su bile moje kuće, moja djeca, moji ljudi, moji narodi i zato sam se odlučila da kao liječnica stavim u funkciju svoje znanje i umijeće, da pomognem tim ljudima koji nedužni pate u ratu», rekla je Svetlana Broz dodavši da od listopada 1999. živi u Sarajevu s kćeri zato što je Beograd izgubio dušu, a ona ne zna živjeti u gradu bez duše. Prošle je godine tražila i dobila državljanstvo BiH naglasivši da je ponosna na to da je, osim što je Europljanka i kozmopolitkinja, sada i Bosanka i Hercegovka. Odgovarajući na pitanje kako je danas biti unuka Josipa Broza Tita, odgovorila je da to prezime nosi vrlo dobro, ali da to podrazumijeva biti ozbiljan, odgovoran, čestit i ne bacati sjenku na to prezime. Smatra da to podrazumijeva aktivni i beskonačni antifašistički angažman jer je fašizam oko nas u takvom uzletu da mu se moramo suprotstaviti svim sredstvima.
(NV)

Livno- Na široj regiji Borove Glave kod Livna započela je sedmodnevna vježba Prve bojne kombiniranih vodova Prve gardijske brigade vojske Federacije BiH. vježba će trajati do ponedjeljka, 30. svibnja, a pokreti postrojbi odvijati će se na relacijama Kupres- Borova Glava i Glamoč- Livno – Borova Glava. Tijekom vježbi biti će korišteno manevarsko streljivo i topovski simulatori pa se u navedenom razdoblju na širem prostoru Borja, na Borovoj Glavi, zabranjuje kretanje civila.
(NINA)

Livno- Prema podatcima Gospodarstvene komore Hercegbosanske županije, stopa nezaposlenosti na razini te županije krajem prošle godine dostigla je 40 posto. Istodobno, broj nezaposlenih iz evidencije općinskih zavoda za zapošljavanje približio se broju zaposlenih, što nije zabilježeno nikad do sada. Gospodarstvo HBŽ-a palo je na niske grane što potvrđuje i podatak da oko 9.000 zaposlenih u šest općina samo njih oko 2.200 ili 22 posto radi u proizvodnim djelatnostima. Predsjednik županijske Gospodarske komore Ivo Ćavar smatra da je situacija u gospodarstvu gotovo alarmantna što potvrđuje podatak da HBŽ godišnje izveze robe u vrijednosti oko 30 milijuna maraka, a uveze razne robe u deseterostruko većoj vrijednosti.
NINA

Livno- Općine Hercegbosanske županije nikad nisu imale uspješno riješeno prometnu infrastrukturu, a stanje koje u zadnjih nekoliko godina vlada cestama ove županije u najkraćem bi se moglo okarakterizirati prometni kaos. Općine Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupres još nemaju semafore, a oni postavljeni prije nekoliko godine u Livnu i Tomislavgradu kao da ne postoje jer su nedostatni i mnogi vozači ih ne poštuju. Ni jedan od šest općina nema ni prometnih policajaca koji bi svakodnevno regulirali promet na najfrekventnijim mjestima, a u većini općinskih centara nisu osigurani ni pješački prijelazi. Zbog preopterećenosti gradskih ulica automobilima i drugim motornim vozilima uključujući i vojna, pješaci su odavno građani drugog reda. S nogostupa koje vlasnici motornih vozila koriste kao parkirališta i mjesta privremenog zaustavljanja, pješaci i doslovno otjerani na kolovoze gdje im prijeti stalna opasnost. Prometni kaos posebno je izražen na području Livna i Tomislavgrada na čijim cestama svakodnevno krstari oko dvadeset tisuća motornih vozila. Doduše, općinske su vlasti zadnjih godina učinile značajne napore i izdvojile povelika sredstva u prometnu infrastrukturu izgradnjom gradske obilaznice, koje su u velikoj mjeri rasteretile uža gradska područja brojnih motornih vozila, pogotovo kamiona u tranzitu ali i takvi krupni zahvati teško se mogu osjetiti na gradskim ulicama, prije svega zbog nepoštivanja prometne signalizacije i nedostatnog stupnja prometne i ine kulture velikog broja vlasnika motornih vozila. Činjenica je da, kao i drugdje u BiH, mnogi vozači ne poštuju prometne znakove i propise. Često se pitamo što u tome učiniti policija. Policija je, rekli bismo, nemoćna jer ni novčane kazne naplaćene na licu mjesta, ni kazne koje izriču suci za prekršaje ne daju vidljive rezultate. Pitanje parkiranja vozila na nedopuštenim mjestima u gradu donekle bi se moglo učinkovito riješiti svakodnevnim pojačanim djelovanjem tzv. Pauka. U Livnu već nekoliko godina postoji pauk, ali kao da radi Sizifov posao.
N.V

Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga iz članka 238. stavak 1. Kaznenog zakona FBiH...
Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegbosanske županije podnijelo je kaznenu prijavu Županijskom tužiteljstvu u Livnu protiv Marka Pelivana, rođenog 1959 u Livnu. Šef Odjela za odnose s javnošću Županijskog MUP-a Ivica Vrdoljak potvrdio je za agenciju NINA da su pretresom kuće imenovanog pronađena dva paketića heroina, pa se osnovano sumnja da je ta osoba stavljala u promet i preprodavala opojnu drogu heroin.

Glavni tužitelj Hercegbosanske županije Milorad Barišin izjavio je da postoje pritisci na rad tužitelja, pogotovu kad su u pitanju istrage i podizanje optužnica za teža kaznena djela protiv "krupnih riba",ali da to ne utječe na profesionalan rad tog tužiteljstva, javio je dopisnik NINA-e.
Prema njegovim riječima, pritisaka i prijetnji tužiteljima uvijek je bilo, ali oni kao profesionalci moraju trpjeti i određene napade, kako je kazao, i s lijeva i s desna, i sprijeda i straga. Barišin je rekao da je kao čelni čovjek Županijskog tužiteljstva osobno spreman na svaku vrstu pritisaka, ali da nikad neće dopustiti da ga netko zlostavlja i fizički napada. Priznao je da su mu prošle godine ozbiljno prijetili radi čega ga je danonoćno čuvala policija. Objasnio je da o tome postoje i službene zabilješke, te da su na njegovu automobilu pričinjene i manje materijalne štete, poput otkidanja brisača i retrovizora.
Naglasio je da je to ružna priča o kojoj ne želi govoriti, ali da ga to boli kao čovjeka i profesionalaca koji svoj posao radi u skladu sa zakonom.
(NINA)

Vlada Hercegbosanske županije na posljednjoj sjednici u Livnu, nakon razmatranja informiranja u svezi s otvorenim postupkom za dostavljanje ponuda za građevinske radove na izgradnji sportske dvorane .... Srednje ekonomske škole u Livnu, donijela je odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja.
Prema informaciji iz Ureda predsjednika vlade, to je poduzeće TD Company iz Ljubuškog, a investicija vrijedna 329,115 maraka bit će financirana iz sredstava kredita OPEC fonda za međunarodni razvoj i iz proračuna Hercegbosanske županije.
(NINA)

Zašto bi neka žena to trpjela , osim ako joj je važno da istrpi - to jest, hoće da se dopadne nekom muškarcu? Uopće, česta je muška ideja da je jedina misao žene kad se lijepo oblači to da zavodi muškarce. Da bi žena mogla da želi da dobro izgleda zbog sebe same, ili zato da bi i druge žene (jer i među ženama postoji takmičenje u izgledu, kao i među muškarcima) vidjele kako je ona fenomenalna - muškarcima, izgleda, ne pada na pamet.
Kad je riječ o tanga gaćicama, jeste, ne smeta ženama to što ih muškarci smatraju privlačnijim u njima (teško da će bilo kojoj ženi da smeta što je smatraju privlačnom - naprotiv). Međutim, najčešći razlog zbog kojeg žene nose tange nema ama baš nikakve veze s muškarcima. Zamislite ženu u tijesnoj pripijenim hlačama koje ističu kako su joj struk, noge i zadnjica savršeno oblikovani. Još ako su hlače mekane, pa se svaki pokret još ljepše ocrtava...
Privlačno, zar ne? Ono što u cijeloj toj priči baš i nije privlačno jeste donji rublja koji se ocrtava kroz tu mekanu i tijesnu tkaninu - ili bar žene iritira kad se kroz hlače točno vidi oblik njihovih gaćica, sa sve zadebljanim šavovima. E, tu su tange super - nema nikakvog ocrtavanja donjeg rublja. Ništa se ne vidi.
Žena bi mogla da na sebi ima tange ili da uopće ne nosi donje rublje - nema načina da saznate (bar ne, je l' tako, dok je žena obučena). Nikakve ružne i debele crte na inače savršenim bokovima. Dobro, reći će neki, žene nose tijesne hlače da bi se dopale muškarcima.
Ne - žene nose tijesne hlače da pokažu kako fenomenalno izgledaju - da to pokažu cijelom svijetu, kolegama i koleginicama na poslu, svima koji ih vide na ulici, prijateljicama s kojima izađu na kavu ("Super izgledaš!", zvuči prijatno i od prijateljice i od udvarača; svi mi volimo da primamo komplimente).
Tange pomažu da se taj super izgled istakne

Opasni prijedlog Instituta za političke studije iz Londona

Balkan je, izgleda, i dalje među najizazovnijim regijama za zapadne eksperte šarolikog profila, o čemu svjedoči najnoviji prijedlog jednog, dosad malo poznatog instituta iz Londona za novo, radikalno prekomponovanje ovog prostora. Institut za političke studije iz Londona, čiji eksperti na ugled umjerenih, upravo je sačinio dokument u kojem nudi ”racionalno rješenje za balkanski problem”, ali upozorava da je takvo rješenje moguće samo ako je međunarodna zajednica spremna da organizira mirovnu konferenciju o ponovnom uređenju granica u regiji. Rješenje koje je ponuđeno tim dokumentom je, međutim, takvo da bi se moglo smjestiti samo u okvire jedne nove Versajske konferencije.PRESELJAVANJA NARODA - Prema prijedlogu londonskog Instituta, Hrvatska bi, za početak, trebalo da odustane od Vukovara, Bijelog Manastira, Erduta i Borova. Ta mjesta bi trebalo da se pripoje Srbiji, a istovremeno bi se omogućilo desetinama tisuća srpskih izbjeglica iz Hrvatske da se vrate u Krajinu.Nezavisna Bosna i Hercegovina treba da prestane da postoji. Republika Srpska, u sadašnjim granicama, treba da se spoji sa Srbijom, čime bi se, kako je navedeno, zadovoljile povijesne želje Srba da kontroliraju teritorije s druge strane Drine. Za uzvrat, Srbija treba da bude spremna da odustane od Sandžaka, a Crna Gora bi trebalo da dopusti opštinama Rožaje i Pljevlja da postanu dio sandžačkog regiona. Predloženo rješenje predviđa i da Srbija dopusti Mađarima iz sjeverne Vojvodine da se pripoje domovini, kao i gradovima Bosilegrad i Danilovgrad, u kojima pretežno žive Bugari, da se sjedine s Bugarskom.Hrvate iz Vojvodine treba ohrabriti da se presele u unutrašnjost Hrvatske uz određene kompenzacije.Opštinama na jugu Srbije - Preševu, Bujanovcu i Medveđi - trebalo bi dopustiti da se pridruže Kosovu. S druge strane, Srbiji bi trebalo prepustiti kontrolu nad opštinama Leposavić, Zubin Potok i Zvečane na sjeveru Kosova, gdje pretežno žive Srbi. Prema prijedlogu Instituta, Kosovo, kojim trenutno upravlja administracija UN, trebalo bi da se, zajedno s općinama Preševo, Bujanovac, Medveđa, Ulcinj i Plav, te selima u oblasti Malesija u Crnoj Gori, pripoje Albaniji. Srpsko i crnogorsko stanovništvo koje živi na tim teritorijama trebalo bi podstaći da se, uz određene kompenzacije, preseli u Srbiju ili Crnu Goru. Zapadne oblasti Makedonije, koje naseljavaju Albanci, trebalo bi da se, također, pripoje Albaniji. Skoplje treba da i dalje ostane prijestonica nezavisne države, dok bi Albance koji žive u tom gradu trebalo ohrabriti i organizirati da se kolektivno presele u Tetovo. PONOVO JUGOSLAVIJAPoslije ovih izmjena, Makedonija bi trebao da bude neutralna država, pri čemu bi susjedne države, prije svega, garantovan njen suverenitet, a njeno ime bi moglo da bude - Republika Ilindenska Makedonija. Političko uređenje svih ovih država treba da ostane isto kao i sada, a Srbija i Crna Gora, Sandžak i muslimanski regije BiH (Bošnjakija) trebalo bi da oforme labavu konfederaciju pod imenom Jugoslavija. Hrvatska bi trebalo da dobije i regiju Hercegovine u kojem žive Hrvati, uključujući Mostar. Tekst londonskog insistuta proslijeđen je, u vidu prijedloga, Evropskoj uniji, SAD, Kini, Rusiji i zemljama u regiji.
( JN )

Livno- Vlada Hercegbosanske županije je na posljednjoj sjednici u Livnu usvojila prijedlog odluke o pristupanju izradbi prostornog plana. Izradba prostornog plana je nužna radi intenziviranja planskog procesa obnove i razvoja svih područja županije prema potrebama stanovnika, te utvrđivanja politike zaštite i unaprjeđivanja čovjekove okoline i održivog razvoja. Prema informaciji iz vladina Ureda za informiranje, Vlada je dala suglasnost na Pravilnik o plaćama i naknadama službenika i namještenika Županijske agencije za privatizaciju, a donijela je i odluku o imenovanju Javorke Brčić, dipl. pravnice iz Livna, na mjesto ravnateljice zavoda za zapošljavanje, čije je sjedište u Livnu.
(Nina)

Livno- Županijsko tužiteljstvo u Livnu podignulo je optužnice protiv više odgovornih osoba osoba umiješanih u nezakonite radnje u Javnom poduzeću Hercegbosanske šuma, d.o.o Kpres, koje su počinjene u razdoblju os 1998. do 2002. Iste su proslijeđene sucu za prethodno saslušanje Županijskom sudu u Livnu Nedimu Begiću na očitovanje, odnosno potvrđivanje ili odbijanje u roku od osam dana. Informaciju je potvrdio glavni županijski tužitelj Hercegbosanske županije Miloirad Barišin koji je rekao da su optužnice podignute protiv bivšeg predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Mirka Mihaljevića, bivšeg direktora JP Hercegbosanske šume Ivice Čobanca, bivšeg predsjednika Upravnog odbora tog poduzeća Ile Kreze, vlasnika korporacije Finvesta iz Čabra u Republici Hrvatskoj Marjana Filipovića, pmoćne direktorice JP Hercegbosanske šume Mirjane Vila i rukovoditelja računovodstvene komercijalne službe u tom poduzeću Draška Brnića. Barašin je rekao da se Mihaljeviću, Čobancu, Krezi i Filipoviću na teret stavljau kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, a Čobanac se dodatno tereti i za kazneno djelo zaključivanja štetnog ugovora, dok se Mirjani Vila i Drašku Brniću na teret stavlja kazneno djelo nesvjesnog rada u službi. Prema optužnici navedene osobe nezakonitim radnjama oštetili su JP Hercegbosanske šume d.o.o Kupres ua ukupan iznos od 9,0045.500 maraka, što je utvrđeno nalazima sudskih vještaka ekonomske i financijske strukture. Za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti te zaključenje štetnog ugovora Kaznenim zakonom FBiH predviđena je minimalna kazna od tri godine zatvora, a kazneno djelo nesvjesnog rada od šest mjeseci do pet godina zatvora. Optuženi Mirko Mihaljević, Ivica Čobanac, Ile Krezo i Draško Brnić su u srpnju i kolovozu prošle godine, zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo koja su im ovom optužnicom stavljena na teret, proveli po 30 dana u pritvorskoj jedinici mostarskog zatvora, a glavni županijski tužitelj Hercegbosanske županije Milorad Barišin zatražio je od Županijskog suda u Livnu da se optuženim zabrani obnašanje službenih dužnosti ili djelatnosti u određenom vremenskom trajannju.
(NV)

Skupina hrvatskih novinara iz mostarskog dopisništva Federalne i Bh. televizije i radija uputila je pismo uredniku HTV-ove emisije Latinica Denisu Latinu u kojem mu spočitavaju diskriminirajući odnos prema HercegovcimaSkupina hrvatskih novinara iz mostarskog dopisništva Federalne i BH televizije i radija uputila je pismo uredniku HTV-ove emisije Latinica Denisu Latinu u kojem mu spočitavaju diskriminirajući odnos prema Hercegovcima. Kako je za bh.internet dnevnik Pincom.info kazala Angela Cvitanović, pismo je osim Latinu poslano i ravnatelju HRT-a Mirku Galiću te glavnoj urednici HTV-a Mariji Nemčić. No, kako iz HTV-a nije bilo nikakve reakcije odlučili su ga proslijediti i drugim medijima, i tako pretvoriti u "otvoreno pismo"U pismu se navodi:
Poštovani kolega Latin, godinama već, na svu sreću, u prilici smo pratiti jedan od najboljih talk showa na HTV-u, ali i šire. Međutim, način na koji vaša urednička palica tretira u vašim emisijama iz godine u godinu događanja u Hercegovini, Hercegovce, pa i Bosance Hrvate je više nego diskriminirajuće. Čudi nas tolika neinformiranost vaših novinara ili pak Vas. Naime, neistina je ono što je 16. svibnja objavljeno u Latinici. Nova bolnica na Bijelom brijegu u Mostaru izgrađena je samodoprinosom još prije rata. Dio sredstava za njezin dovršetak davale su i lokalne vlasti iz proračuna, a onda i Vlada RH, u sklopu pomoći Hrvatima u BiH, za medicinsku opremu i dio građevinskih radova. Naravno nabavu opreme radi tvrtka iz Hrvatske. Molimo vas, prestanite puniti glavu gledateljima u Hrvatskoj kako se iz proračuna previše pomaže Hrvatima u BiH. Hoćemo li ikada u vašoj emisiji čuti, recimo, podatak s kime to RH ima suficit u trgovini, čiji proizvodi su preplavili BiH te tko kupuje te proizvode?
Sve to što RH pomogne Hrvatima u BiH, gospodo, mi Hrvati u BiH vam vratimo kupovinom hrvatskih proizvoda. Hrvatska ima još susjeda, osim Bosne i Hercegovine, gdje se ne bilježi toliki izvozni uspjeh. Nije presudno ali je bitno, u tim državama nema toliko Hrvata niti hrvatskog lobija koji bi promicao interese hrvatske države. Naravno, važno je, ukoliko ima netransparentnosti o njoj pisati i govoriti javno, što i sami činimo radeći u našim medijskim kućama. (Ni Hrvati u Hrvatskoj nisu baš imuni od "lopovluka"). Stoga ukoliko nećete biti korektni i potpuno informirani, ne morate ni "pljuvati" po Hrvatima u BiH. Ukoliko vašim novinarima ili vama osobno trebaju neke informacije iz Mostara i okolice slobodno nas kontaktirajte. Dolje potpisani novinari rade u Dopisništvu BHTV1 i FRT BiH u Mostaru. Još nešto, što smatramo veoma važnim istaknuti. Hrvatska je kreirala sve ovo što se Hrvatima u BiH događa, stoga je nužno to svaki put i istaknuti. Možda bi bilo zanimljivije napraviti emisiju koliko je Zagreb napravio štete nama! Ukoliko želite biti realni, naravno! Nemojte nas, što bi se reklo obične Hrvate, trpati u isti koš s korumpiranim političarima.
S poštovanjem:
Angela Cvitanović, BHTV 1
Anita Damjanović, FTV BiH
Mirjana Topić-Landeka, FR BiH
Martina Krišto-Antelj, BHTV1
Ivan Pavković, FTV BiH
Emil Karamatić, BHR1
P.S. Što se pomoći tiče, valja spomenuti da je u BiH stizala pomoć iz raznih zemalja. Ulagali su u "infrastrukturu" Egipat, Malezija, Saudijska Arabija, Norveška, Danska, Njemačka, Francuska, SAD, Italija, Srbija... Iznosi pomoći tih zemalja daleko premašuju onu koja stiže iz hrvatskog proračuna. Stoga čudi što se tamo nisu pobunili porezni obveznici. Ukoliko ima nepravilnosti o njima se treba pisati, no ljudi ovdje niti su kreirali hrvatske zakone niti planove pomoći.
20.5.2005.
Pincom.info

MUP HBŽ-a podnio je Županijskom tužiteljstvu u Livnu kaznenu prijavu protiv Nike Perkovića, rođenog 1971. u Livnu, zbog osnovane sumnje da je početkom ove godine stavio u optjecaj krivotvorene novčanice u apoenima od 50 i 100 KM. Ovu je informaciju za agenciju...... NINA potvrdio šef Odjela za odnose s javnošću MUP-a HBŽ-a Ivica Vrdoljak, koji je kazao da je istražnim radnjama utvrđeno da je imenovani stavio u optjecaj krivotvorene novčanice, što su pokazali i rezultati vještačenja novčanica izvršeni u nadležnoj ustanovi.Vrdoljak je potvrdio da je od početka ove godine na području Hercegbosanske županije evidentirano devet slučajeva stavljanja u optjecaj krivotvorenog novca, a u većini njih istražne radnje su u tijeku.
(NINA)

Livno – Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije duguje oko pet milijuna maraka zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, izjavio je ravnatelj tog zavoda Branko Ivković. Prema Ivkovićevim riječima, takvo je stanje evidentirano u poslovnim knjigama županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje na kraju prošle godine, a odnosi se na liječenje osiguranika tog zavoda u zdravstvenim ustanovama susjedne države u ranijem razdoblju. Ivković je rekao da je Vlada Republike Hrvatske obećala izmiriti to dugovanje, ali to do sada nije učinjeno. Od ukupnog duga, potraživanja Kliničke bolnice Split iznosilo je oko 3,6 milijuna maraka. Ivković je dodao da je ravnatelj Kliničke bolnice Split postigao dogovor da Zavod za zdravstveno osiguranje HBŽ-a svakog mjeseca uplaćuju određeni iznos na ime otplate starog dugovanja toj bolnici. Dugovanja zdravstvenim ustanovama u RH ima i Zavod za zdravstveno osiguranje Hercegovačkoneretvansake županije, ali za razliku od Hercegbosanske županije ona su znatno manja. Navedeni dugovi, prema riječima direktora Zavoda za zdravstvo osiguranje HNŽ-a Rade Bošnjaka, preuzeti su od bivšeg Međužupanijskog zavoda za zdravstvno osiguranje i stariji od 2002. « Dio duga bivšeg Međužupanijskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji se odnosi na osiguranje iz HNŽ-a iznosi oko 750.000 maraka, prenesen je na zavod», kazao je Bošnjak. Ovaj dug bi se, prema njegovim riječima, mogao izmiriti iz sredstava bivšeg Međužupanijskog zavoda čiji je račun u Hercegovačkoj banci- blokiran, a otvoren je i mogućnost zatare dugova. Što se tiče Vlade Republike Hrvatske i njezina udjela u izmirenju ovih dugova, ono što neslužbeno znam jest da je Vlada prošle godine predložila nadzornim odborima kliničkih centara i bolnica u Hrvatskoj da se dug stariji od 2002 otpiše, a što je zapravo učinilo u vezi s tom, još se ne zna. Sudeći prema kontaktima s pojedinim ustanovama, u pojedinim ustanovama to je učinjeno, a u pojedinim nije, kazao je Bošnjak te istaknuo da Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a nema novog duga medicinski institucijama u RH. «Deblokadom računa u Hercegovačkoj banci bivšeg Međužupanijskog zavoda za zdravstveno osiguranje riješilo bi se ovo goruće pitanje, tj., naglasio je direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ-a.
V.Slodo

Koncem 1906. godine izdala je zemaljska vlada za BiH naredbu o tamanjenju zmija otrovnica. Za svaku ubijenu zmiju raspisana je nagrada od 50 helera (1/2 krune). Narod u okolici Livna nije zbog duge zime imao nikakve zarade, a kako mu je i blagu sijena ponestalo, dobro mu dođe naredba o tamanjenju zmija. Do 15. svibnja 1907. godine ubijeno je 12 580 zmija. Isplaćena nagrada iznosila je oko 6400 kruna, što je odgovaralo iznosu od 4 godišnje učiteljske plaće, odnosno u protuvrijednosti od 400 ovaca po cijenama na livanjskom pazaru za Svisvete 1907. godine. Glavni prihodi livanjskog puka su dolazili od stočarstva. Već 1906. godine u livanjskom kotaru popisano je108 069 ovaca (danas oko 10000) i 26 512 koza. Livno je trajno nosilo prvenstvo po izvozu vune u BiH. Striženje ovaca i vlačenje vune na selu, a pranje vune u gradu bilo je neka vrsta narodne svečanosti. Trgovci bi kupovali neopranu vunu od stočara, a u pranju vune na Bistrici sudjelovalo bi sve što nije bilo zaposleno u gradu. Za pranje vune u rijeci služili su pleteni koševi od pruća, koji bi se koncem utvrdili u dno rijeke i natrpali vunom. Za kolac se držao onaj koji je u košu "capkao", neprestano gazajući po vuni, koju je voda ispirala. Oprana bi se vuna izbacivala na obalu, gdje bi se razastirala i sušila. Osušena vuna se trpala u velike vreće za prijevoz u druga mjesta. Za vrijeme austrougarske uprave vuna se najviše otpremala u Sarajevo.

Glamoč – Problem općine Glamoč, što učiniti i tko sve može doprinijeti prevladavanju postojeće situacije u ovoj općini , bila je tema okruglog stola nevladinih organizacija održanog u Glamoču. Kao jedna od brojnih problema istaknuto je elektrifikacija rubnih područja općine u koja su se prije sedam dana vratila prijeratni stanovnici i srpske i bošnjačke nacionalnosti koji ni danas nemaju energiju u svojim obnovljenim domovima. Načelnik Općine Rade Gvero rekao je da oko 80 posto rubnih dijelova glamočke općine još nije elektrificirano, a za katastrofalnu ekonomsku i socijalnu situaciju u općini optužio je vlasti Hercegbosanske županije, poglavito Vladu na čelu s predsjednikom Stipom Pelivanom i resorne ministre , utvrdivši da je to «privatna vlada» koja ne želi pomoći glamočkoj općini, što su predsjednik i resorni ministar potvrdili nedolaskom na okrugli stol koji je i organiziran da bi se identificirali glavni problemi i dogovorile konkretne mjere za njihovo rješenje.
Županijski dužnosnici ne mare za Glamoč
Čelnik općinske vlasti u jednoj od najsiromašnijih općina u BiH, rekao je da je za svaku osudu to što predsjednik Vlade Hercegbosanske županije i nitko od resorni ministara godinu dana nisu posjetili tu općinu, poručivši predstavnici međunarodne zajednice da je vrijeme da se napokon zapitaju kakva je to Vlada i zašto je Hercegbosanska županija od tih istih predstavnika dobila epitet crne rupe u Federaciji BiH. On je naglasio da Vladu treba smijeniti i izabrati nove ljude koji neće raditi samo na interes jedne općine ( LIVNA ), nego podjednako za dobrobit svih šest općina i svih stanovnika HBŽ-a, te da za tu dužnost treba tražiti tolerantnije i odgovornije osobe. Govoreći o eksploataciji šumskog bogastva glamočke općine Gvero je istaknuo da će najvjerojatnije ići na to da se obustavi izvoz šume iz Glamoča, jer općina od toga nema gotovo nikakve koristi, iako je po zakonu FBiH pripada naknada od dva posto na ime šumskog doprinosa na količinu posječene šume. Istaknuto je da je prošle godine iz Glamoča izvezeno više od 100.000 kubnih metara drvne mase, a suvremena pilana koja je projektirana za rad u dvije smjene, radi samo u jednoj za svega 42 djelatnika. Gvero je rekao da je to nedopustivo i za osudu, utvrdivši da u toj pilani rade većinom ljudi koji žive u Glamoču, nego u Livnu i drugim susjednim općinama HBŽ-a.MN:Tužba protiv Hercegbosanske županije.
Tužba protiv Hercegbosanske županije
Glavni uzrok brojnih teškoća u glamočkoj općini leži u netolerantom maćehinskom odnosu županijski vlasti prema toj općini gotovo zaboravile. Naglasio je da zaposleni u općininskoj administraciji uključujući i sve dužnosnike, nisu primili plaću od siječnja ove godine, a doprinos za zdravstveno i mirovinsko invalidsko osiguranje za njih se ne uplaćuje od 2002. Podsjetio je da je Općini Glamoč prošle godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Livnu protiv Vlade Hercegbosanske županije zbog dugovanja od 470.000 maraka na ime šumskog doprinosa iz ranijih godina koji po zakonu pripada općini, ali da Općinski sud u ovom predmetu još nije zakazao raspravu.
( NV )

S koljena na koljeno, sve do naših dana, očuvala se u narodu predaja o gradnji crkve i samostana na Gorici, dijelu sela Brina kraj Livna. Ovo je prva i najveća crkva koja je izgrađena za turske vladavine na našim prostorima. "Mnogi su u to vrime išli kod turski vladara izmolit dozvolu za gradnju crkve. Svi su bili ismijavani; vraćali su se bez uspijeha. Turci su strogo zabranjivali gradit i najskromniju crkvicu. Naročito su im smetala crkvena zvona; "da ne bi budila narod rano jutri." Tako se zaputi Sultanu u Carigrad (Istambul) i fra Lovro Karaula. Ko i ostale, ismijavaše ga na dvoru. Pošto je fra Lovro bio posebno uporan Sultan se odluči š njime još više poigrat. I dadne Sultan fra Lovri ferman (odobrenje) na kome je stajalo da, kad već oće makar malu crkvicu, smi napravit crkvu kolika je volunjska (volovska) koža i stavit zvono, ali ono malo, što se š njime zvoni kod pričesti. Ali po povratku u Livno fra Lovro se zgodno siti, isiče volovsku kožu u oputu (tanku nit), i opaše pozamašan prostor š njom. Na to se odma skupe turci. Kad su tili zabranit gradnju fra Lovro im pokaza defter. Pisalo je da se smi gradit crkva kolika je volunjska koža i da se na nju smi stavit zvono. Sultanova se naredba morala poštivat i jedan turčin prvi uze kramp i poče kopat temelj."

Livno- Prema službenim informacijama iz Županijskog suda u Livnu, glavni tužitelj Hercegbosanske županije Milorad Barašin proslijedio je u ponedjeljak sucu za prethodni postupak materijale i spise uz prijedlog o podizanju optužnice za slučaj JP Hercegbosanske šume iz Kupresa. Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci najavljeno je podizanje nove optužnice koja se odnosi na organizirani kriminal i zlouporabu službenog položaja i ovlasti bivših dužnosnika poduzeća Hercegbosanske šume. Tužitelj Barašin je prošle godine podigao optužnicu protiv bivšeg direktora direktora Hercegbosanske šume iz Kupresa Ivice Čobanca, nekadašnjeg predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Mirka Mihaljevića i protiv Ile Kreze, bivšeg predsjednika Upravnog odbora Hercegbosanskih šuma. Njih trojica su 15. rujna prošle godine pušteni na slobodu nakon što su u pritvoru u Mostaru proveli 30 dana. Prema prvoj optužnici, Čobanac, Krezo i Mihaljević sumnjiče se da su kao direktori i članovi upravnog odbora dvaju poduzeća – Finvest Drvar i Hercegbosanske šume d.o.o Kupres, zlorabili službeni položaj i prekoračili ovlasti. Čobanac se još tereti i za kazneno djelo sklapanja štednog ugovora po tvrtku Hercegbosanske šume.

Glasovi o ustanku u Hercegovini (1875. godine) pronosili su se velikom brzinom, pa je i u livanjskom kraju počelo bježanje u planinu. Ove odbjeglice turska je vlast zvala "esekija", a oni sami sebe ustašama. Glavno im je središte bilo na Kamešnici. U jednoj dolini, zvanoj Kadijina bukva, bili su logori. Broj ustaša varirao je od 500-2000 ljudi. Na čelu svih ustaša bio je zapovjednik, ali se ime te osobe držalo u tajnosti. Najpoznatije ustaše iz grada bili su: Niko Buro, fra Bono Šarić, Ivo Badrov, Matko Markov, Ivo Kutleša i Jandre Krezo, a sa sela: Stipan Kovač, Niko Periša, Ivan Rogušić, Mate i Ante Škoro, Ilija Pelivan i Mate Vidović.

Jedan od najbogatijih ljudi u Velikoj Britaniji, Philip Green, angažirao je američku pjevačicu Beyonce za bar micvu svojega sina ovoga vikenda u Francuskoj, što ga je stajalo 4 milijuna funti ili gotovo 6 milijuna eura.Kako otkriva Times, Philip Green za tu je prigodu pozvao oko 200 gostiju koje je primio u luksuznom hotelu Grand Hotel du Cap-Ferrat, na Azurnoj obali, između Nice i Monaka.Hotel je potvrdio održavanje slavlja, ne ulazeći u druge pojedinosti.Osim Beyonce i njezine skupine Destinys Child, na slavlju, koje je trajalo od subote do ponedjeljka, nastupio je i popularni pjevač Justin Timberlake.
Britanski poslovni čovjek, čije se bogatstvo procjenjuje na 3,3 milijarde funti (4,8 milijardi eura), za to je morao izdvojiti gotovo četiri milijuna funti, otkriva list.Za tu je prigodu u vrtu hotela podignuta i privremena sinagoga.Stotinjak godina star hotel ugostio je mnoge poznate i slavne osobe, među kojima su Charlie Chaplin, Winston Churchill, Picasso i Aristotel Onasis.
Najskromnija soba u hotelu u sezoni stoji 480 eura na noć, a apartman 2.500 eura.
Philip Green poznat je po ekstravagantnosti.
Za svoj 50. rođendan 2002. organizirao je trodnevno slavlje na Cipru koje ga je navodno stajalo pet milijuna funti (7,3 milijuna eura). Tada su nastupili Tom Jones i Rod Stewart, a svi gosti morali su se odjenuti kao stari Rimljani. Bar micva svečani je obred kojim u židovstvu dječak na 13. rođendan postaje punopravni član židovske općine.
( bljesak )

Potrošačka korpa u Federaciji BiH u travnju ove godine iznosila je 455,73 KM, što je za 2,20 KM ili za 0,5 posto više u odnosu na ožujak. Posmatrano po sjedištima kantona, za potrošačku korpu je u tom mjesecu najviše trebalo izdvojiti u Širokom Brijegu 499,12 KM, zatim u Mostaru 494,37 u Livnu 482,64 KM, a najjeftinija potrošacka korpa je bila u Goraždu i iznosila je 419,71 KM.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za travnju iznosila je 547,87 KM. Penzije su isplaćene za 300.789 penzionera, a prosječna isplaćena penzija u ožujku iznosi 219,57 KM.
Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji u trećem mjesecu na području Federacije BiH je 389.844 osobe, što znači da je nivo zaposlenosti u tom mjesecu dostigao 61,78 posto nivoa iz 1991. godine.
Krajem travnja u FBiH, prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je 331.417 nezaposlenih, što predstavlja povećanje za 1.019 osoba ili 0,31 posto u odnosu na veljaču ove godine.Poslovni subjekti su krajem travnja iskazali potrebe za 1.034 radnika, tako da na jednu prijavu potreba za radnicima u tom mjesecu dolazi 321 radnik koji traži zaposlenje.

Vec se dugo spremam napisati nesto o ovoj temi, kad danas upalim TV i ono na «Latinici» nekakav prilog o «skromnosti» crkve. Ono, znate, nije se moglo graditi od 45. do 90. pa hajdemo sad nadoknaditi to izgubljeno vrijeme, jer što je potrebnije hrvatskom narodu od crkve u svakom kvartu!? I sad ti računaj! Kaže tamo neki pop pa nisu to neke ...
...crkve, svaka dodje jedva 4-5 miljuna kuna, a malo ih je, hvala Bogu, izgrađeno. Rekla je moja baba: «Da počneš, da oprostite, pišat' od jedne do druge ne bi uspija to učinit kako triba!» Onda nekakav samostan Karmelićaniki od cca 3000 kvadrata, a njih unutra može stati, ni manje ni više, 30. A ako ih se još zaredi u tom redu onda će graditi novi, jer ne daj Bože da se ovih trideset mora dekomodirat sa manje od sto kvadrata po glavi.Da me netko ne bi krivo shvatio, ne bih imao nista protiv da to ne grade s našim novcem. Naime, po ugovoru s Vatikanom, država daje trećinu novca za sve to, daju naš novac. Uzmite sad malo kalkulator pa pozbrajajte sve ovo gore pa onda da vidimo koliko bi dana radnici Sljemena jos kampirali na Markovu Trgu, koliko bi se čekalo na preglede, i bi li jos uvijek bilo nerazminiranih područja i «mungosa» na Gornjem gradu, da je to netko dao narodu koji je taj novac i zaradio! Nije mi jasno kako ih nije sramota samo grabit novce i još i još i još, a sjede na parama. Kad su zadnji put od svojih novaca pomogli nekome, uvijek iskamče od naivnih ljudi neku lovu i onda kao «Hrvatska lutrija», 60% ostaje kući! Samo što s lutrijom znaš na čemu si i kolika je vjerojatnost za «sedmicu»! Ali nevjerovatna je ta ljudska glupost i naivnost! Eno dole u Dalmaciji, cijelo selo se diglo na noge kad su maknuli popa koji je potrošio, eto, 170 000 kuna na vruće linije. I oni ne daju svog popa, istog tog koji uči njihovu djecu moralu i poštenju, a iz župnog dvoru zove i «drka» na tuđi račun, naš račun! I onda opet pogledaš tog bogobojazbnog malog čovjeka koji ujutro ide u polje, pa obavezno pauza oko podne za ručak i omiljenu sapunicu, i zamislis se kako ti licimjeri zapravo rade najveću budalu upravo od njega, jer je on taj koji svaki tjedan obuče nedjeljno odijelo, počešlja se i jede hostiju dok mu ovaj laže u lice i ne želi pričestiti dijete dok se ne plati sto kuna troškova pričesti, jer nemojte se zavaravati, hostija jako puno košta.
I što reći o tim licimjerima osim da su u pravoj firmi, jer svi smo svega svijesni, a lemozina i dalje teče!
( Livno Online )

Livno je u prošlosti bilo poznato kao važno trgovačko i obrtničko središte. Još 1938. godine bilo je u Livnu 136 trgovačkih i 158 obrtničkih radnji. Međutim, manje je poznato da Livnjanima ni neki specifični meraklijski ugođaji nisu bili strani. Tako su u Livnu 1938. godine postojale 33 kavane i 32 birtije. U boljim lokalima, kojih je uvijek bilo 3-4 preko godine izmjenjivale su se tzv. "Damen-kapele", te je u Livnu stalno kroz godinu dana boravilo prosječno 10 -15 sviračica koje su se hvalile da im nigdje nije tako dobro kao u Livnu. Danas je u Livnu 165 registriranih birtija, kafića i ugostiteljskih objekata, ne računajući hotele, i jedna moderno uređena diskoteka. Da bi se dobio pravi broj ovakvih objekata trebalo bi od ovog broja oduzeti nešto malo onih koji su zatvoreni zbog neprofitabilnog poslovanja a još se nisu stigli odjaviti.

U ožujku ove godine u FBiH rođeno je 1.819 novih građana, a umrlo 1.962 stanovnika. To znači da prirodni priraštaj iznosi –143, odnosno da je vitalni indeks negativan 0,93. Direktor Federalnog zavoda za statistiku Derviš Đurđević danas je na konferenciji za novinare istaknuo da je u ožujku zabilježen negativan prirodni priraštaj u čak sedam kantona Federacije BiH (u veljači ih je bilo osam).
- Federaciji BiH sve više prijeti 'bijela kuga' koja je već duže prisutna u većem broju zemalja u susjedstvu (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bugarska), kao i većem broju europskih zemlja, a također i u drugom bh. entitetu, istakao je Đurđević. Podsjetio je da je u gotovo svim kantonima u FBiH zabilježen u prva tri mjeseca ove godine negativan prirodni priraštaj, tj. veći broj umrlih od broja rođenih osoba. Pojedini kantoni (Posavski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Livanjski) bilježe negativan priraštaj kontinuirano već mjesecima.
Razlozi za osjetan pad nataliteta i prirodnog priraštaja, prokomentirao je Đurđević, mnogostruki su, ali su najizraženiji-loša ekonomska situacija (zbog velike nezaposlenosti sve manji broj mladih se odlučuje stupiti u brak, a pogotovo rađati djecu) i politička nestabilnost u zemlji koja je, prema njegovim riječima, dovoljan razlog da mladi, uglavnom, više razmišljaju o tome kuda otići, a ne o mogućnosti zasnivanja obitelji.
(Fena)

LIVNO - Generalni direktor LTK Gospodarske banke BiH Drago Bilandžija izjavio je da novčani depoziti privatnih preduzeća i građana u BiH iznose oko 2.547.000.000 KM, od čega najveći dio predstavljaju štedni ulozi građana. Bilandžija je ovaj podatak saopštio na prvom seminaru o programu poslovnog upravljanja, održanom u Livnu, na kojem su prisustvovali najuspješniji menadžeri i poslovni konsultanti. Prema njegovim riječima, u bankama u BiH postoje značajna kvalitetna novčana sredstva, iako su građani pretrpjeli štetu od oko 3,5 milijardi KM za predratnu štednju, štedeći uglavnom u Jugobanci i Ljubljanskoj banci.
"Ovaj podatak potvrđuje da se vratilo povjerenje građana u bankarski sustav BiH, u čemu je značajnu ulogu odigrala Agencija za osiguranje depozita. Agencija sada stoji iza osiguranja depozita i do 10.000 KM, što ulijeva povjerenje štedišama, posebno brojnoj populaciji 'malih štediša', da imaju sigurnu zaštitu novčanih depozita u bankarskom sustavu", kazao je Bilandžija.
(Onasa)

Livno - Ministar odbrane Federacije Miroslav Nikolić izjavio je u Livnu da će u okviru reforme oružanih snaga, koja je u toku, vjerovatno do kraja ove godine biti ukinuto služenje vojnog roka, jer se ide na profesionalizaciju oružanih snaga Bosne I Hercegovine, koje će imati oko 10.000 pripadnika. Govoreći o preustroju vojske, što je uslov za ulazak u program Partnerstvo za mir i NATO, Nikolić je kazao da u zemlji trenutno ima nešto manje od 12.000 profesionalnih vojnika.

Predsjednik Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) Herceg-Bosne Anđelko Barun izjavio je da je zadovoljan što je na području općine Livno i Livanjskog kantona počela revizija stupnja invalidnosti pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) koji imaju status ratnih vojnih invalida. Barun je kazao da će, u skladu sa Zakonom o pravima branitelja Federacije BiH, koji je usvojen prije godinu dana, revizijom biti obuhvaćeno oko 13.000 invalida i da očekuje da će ona biti okončana do kraja ove godine. Kao neutemeljene je odbacio strepnje i strahovanja članova HVIDRA-e da bi u postupku revizije moglo doći do smanjenja stupnja invalidnosti, a samim tim i visine invalidnine.
Prema njegovim riječima, realnije je očekivati povećanje stupnja invalidnosti stradalnika rata jer je od njihovog ranjavanja prošlo više od deset godina, a od tada im se zdravstveno stanje uglavnom pogoršalo, te su im još više umanjene fizičke i radne sposobnosti. Barun je rekao da očekuje da će nakon revizije sadašnji broj registriranih invalida biti povećan za nekoliko tisuća, jer će mnogi koji nikad do sada nisu podnosili zahtjev za ostvarivanje ovih prava sada to učiniti jer im je to zakonski omogućeno.
(onasa/ bljesak )

Član Središnjeg organizacijskog odbora za obilježavanje Srednjoeuropskog katoličkog dana, koji će se održati u Kupresu 21. svibnja, fra Marijan Karaula rekao je da za taj događaj postoji velika zainteresiranost novinara, javlja dopisnik NINA-e. Fra Marijan je, gostujući u programu Radio Livna, kazao da će tridesetak novinara iz osam zemalja srednje Europe, sudionica ...
...ovogodišnjeg katoličkog dana, već u četvrtak, 19. svibnja doputovati u BiH i posjetiti Banju Luku i Sarajevo, a onda doći u Kupres odakle će izvještavati za medije zemalja iz kojih dolaze.
Dodao je da će misno slavlje iz Kupresa izravno prenositi RTV FBiH, Hrvatski katolički radio, Radiopostaja Mir iz Međugorja i lokalne radiopostaje.Naglasio je također da će u petak, 20. svibnja u 16 sati biti održana konferencija za novinare te da će se novinarima obratiti nadbiskup vrhbosanski uzoriti kardinal Vinko Puljić, a za novinare koju dođu u Kupres osiguran je dom u kojem će moći obavljati svoj posao i poseban prostor s kojeg će moći izbliza promatrati središnje misno slavlje.
Fra Marijan je rekao da sve pripreme za ovaj izniman događaj teku po planu, te da će skup biti impresivan. Ustvrdio je da je Središnji organizacijskih odbor već uradio prigodne plakate koji su istaknuti u svim župama, a autor plakata je livanjski akademski slikar Ivica Vlašić.“U Kupresu se očekuje veliki broj mladih za koje je pripremljen poseban program dan uoči središnjeg događaja 20. svibnja”, rekao je fra Marijan uputivši poziv hodočasnicima da po mogućnosti u Kupres dođu u narodnim nošnjama.
(NINA)

Godišnjica susreta srednjeeuropskih katolika biti će u Kupresu, 22.05.2005. Hrvatsko planinarsko drustvo "Stanko Kempny" iz zagrebačke Kustošije organizira dvodnevni hodočasnički i planinarski pohod u Kupres, Livno i Cincar, od 20. - 22. svibnja 2005. godine.Sudjelovati će se na tom susretu, koji počinje već u petak, 20. svibnja, a u subotu, 21.05. biti ćemo nazočni na svečanom misnom slavlju i čuti zvuk zvona, koji su poklonile srednjeeuropske zemlje Kupresu. Nastavak pohoda biti će u Livno, gdje će se razgledati povijesna baština u franjevačkom samostanu na Gorici, a u nedjelju, 22. svibnja završiti će se pohod obilaskom vrha Cincar i svetišta Gospe Sinjske u Sinju.Osiguran je prijevoz posebnim autobusom, noćenje i obilazak Cincara.Sve dodatne obavijesti, moguće priključenje ovom pohodu dati će vođa puta, Tomislav Pavlin - Tom putem mobitela 098 313 713 ili četvrtkom od 19 sati u prostoru župne zajednice sv. Nikola Tavelić.
Pavel

Livno- Međunarodna humanitarna organizacija World Hope International, koja na području općine Livno djeluje tri godine, donirala je pakete školskog pribora za oko 3.000 učenika osnovnih i srednjih škola na području te općine. Kako je izjavio voditelj livanjskog ureda te organizacije Thomas Nethleton, paketi školskog pribora namjenjeni su svim učenicima dviju srednjih i svih područja osnovnih škola od prvog do osmog razreda. Međunarodna humanitarna organizacija WHI također je donirala EKG aparat Dječjem dispanzeru i CTG aparat Ginekološkom odjelu Opće bolnice u Livnu, te drugi sanitetski materijal. Ta će organizacija i ove godine sponzorirati edukacijske seminare za učitelje, nastavnike i profesore u osnovnim i srednjim školama, te roditelje djece s poteškoćama u razvoju, a već sljedećeg tjedna u Livnu će organizirati obrazovni seminar pod nazivom «Učimo zajedno» , na kojem će predavač biti ugledni sveučilišni profesor dr. Brad Garner iz SDA-a.

Livno – Djelatnici bivšeg društvenog poduzeća Livno-trans, koje je prije rata zapošljavalo 500 djelatnika, održali su pozivni zbor s kojeg su uputili pisani zahtjev načelniku općine Livno Luki Čelanu, Ministru gospodarstva, MUP-u i Tužiteljstvu HB-a županije, kojima su zatražili zaštitu imovine poduzeća nad kojima je 22. ožujak 2001. pokrenut stečajni postupak. Ogorčeni djelatnici nezadovoljni su odlukom Stečajnog vijeća Općinskog suda u Livnu koje je 27. rujna 2004. za stečajnu upraviteljicu Livno-transa imenovalo Emiru Karaču, aktualnu predsjednicu Općinskog vijeća Glamoč, čiji se brat predstavljao kao vlasnik poduzeća i samovoljno rasprodaje imovinu, dok nju optužuje da kao stečajna upraviteljica nikada nije došla u krug Livno-transa. Djelatnici prigovaraju i stečajnoj sutkinji Općinskog suda u Livnu Karmeli Lemo, koja je imenovala Emiru Karaču za stečajnu upraviteljicu, tvrdeći da sve poslove u njezino ime obavlja njezin brat Emir Karača, koji koristi automobil BMW, vlasništvo Livno-transa i nudi na prodaju stare kamione iz voznog parka tog poduzeća. Nezadovoljni djelatnici od nadležnih u općini i županiji traže provjeru je li Emir Karača osuđivan za kaznena djela jer, kako su istaknuli, oni takvom informacijom raspolažu, zatim tko ga je ovlastio da se predstavlja kao stečajni upravitelj i vlasnik Livno-transa. Također traže da ih se obavijesti je li poduzeće prodano i tko je to uradio bez njihova znanja te da se sva imovina, koja prodana ili otuđena, vrati u krug poduzeća i zaštiti do okončanja stečajnog postupka. Zabrinuti djelatnicima je nejasna i uloga stečajne sutkinje Karmele Lemo od koje su zatražili da ih u buduće pravovremeno informira o svim događanjima vezanim za stečaj poduzeća, a radi daljnjeg praćenja situacije formirali su skupinu svojih predstavnika i angažirali odvjetnika koji će zastupati njihova prava i interese u stečajnom postupku. Nezadovoljni djelatnici, prije rata jedno od najvećih prijevoznika roba u domaćem i međunarodnom prijevozu u BiH, obratili su se i stečajnoj sutkinji Općinskog suda u Livnu koju su upoznali sa svojim zahtjevima, a ona je s njihovim predstavnicima zakazala sastanak za 13. svibnja u zgradi Općinskog suda.

Livno – Prema procjenama Zavoda za zapošljavanje Hercegbosanske županije, na području šest općina te županije krajem prošle godine na crno je radilo više od 2.000 osoba za koje poslodavci ne plaćaju doprinos za zdravstveno i mirovinsko-invalidsko osiguranje. Od toga borja se oko 50 posto vodi u evidenciji nezaposlenih i bez ikakve participacije ostvaruju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu na teret te ustanove. Prema riječima ravnatelja Zavoda za zapošljavanje u Livnu Ante Brčića, poslodavci za rad u svojim tvrtkama uzmu djelatnike iz evidencije nezaposlenih koji su zdravstveno osigurani, a s njima se dogovore o visini plaća koji im isplaćuje na crno. Kao drugi veliki problem u oblasti zapošljavanja Brčić je istaknuo oko 4.000 bivših radnika koji godinama čekaju rješavanje njihovog radnog pravnog statusa po članku 143.Zakona o radu FBiH, a koji su bez posla ostali bilo zbog etničke pripadnosti ili zbog prestanka rada poduzeća u kojima su ranije radili. Treći problem u oblasti nelegalnog zapošljavanja u Hercegbosanskog županiji, prema Brčićevim riječima, je zapošljavanje stranih državljana koji ne mogu dobiti ili ne posjeduju radne dozvole koje izdaje županijski Zavod za zapošljavanje.

Livno – Najnovije nasilje u obitelji u Livnu ponovno je aktualiziralo problematiku nepostojanja sigurne kuće za žrtve nasilja u Hercegbosanskoj županiji. Naime, podnijeta je kaznena prijava protiv Peše P. ( 56 ) zbog toga jer je zlostavljao svoju suprugu, koja je teško ozlijeđena. Nasilnik je pritvoren na mjesec dana. Problem time nije riješen, kao i cijeli niz slučajeva nasilja u obitelji koje se događa jer nema mogućnost da se žrtva odvoji od nasilnika. Konstatirano je to i u MUP-ovu izvješću dostavljeno udruzi žena «Li-woman» iz Livna koja je pokrenula otvaranje sigurne kuće. S tim održano je nekoliko sastanaka i osnovan je inicijativni odbor koji će kod međunarodnih organizacija i lokalnih, odnosno županijskih vlasti, lobirati za otvaranje neke vrste prihvatilišta za žene i djecu. Znakovito je što su se pored nevladinih organizacija u odboru našli i predstavnici Centra za socijalni rad, MUP-a te novinari. Da bih takva ustanova umnogome pomogla i policija, potvrdio je Željko Omazić, službenik sektora krim-policije. Prošle godine kantonalnom tužiteljstvu podnijete su 24 kaznene prijave zbog nasilja u obitelji te 13 prekršajnih. Istodobno je devet osoba poslano u zdravstvene ustanove zbog promatranja i liječenja. Od početka ove godine zbog nasilja u obitelji kazneno su prijavljene četiri, a kazneno tri osobe. U jednom je slučaju žrtva nasilja zbog osobne sigurnosti poslana u sigurnu kuću u Mostar. Prema riječima Huseina Bukvića, načelnika sektora krim-policije, i druge je žrtve nasilja trebalo smjestiti u sigurnu kuću , no one to najčešće odbijaju zbog djece i posla. Sve to policiji otežava rad jer su žrtve i dalje izložene nasilju budući da nasilnik nije izdvojen iz obitelji.

Hercegovina predstavlja vrlo složen sustav međusobno isprepletenih podzemnih i nadzemnih vodenih tokova. Kao regija ona pripada dinarskom kršu sa snažnim vrelima, estavelama i ponorima. Uz slabo razvijenu površinsku, podzemna hifrografska mreža vrlo je razgranata. Hercegovinu presijecaju vode triju riječnih sljevova: Neretve, Trebišnjice i Cetine. Slijevu Drine pripada vrlo malo voda iz Gatačkoga polja. Ukupna duljina riječne mreže iznosi nešto više od 400 kilometara. Neretva je najveća rijeka primorskog krškog područja, duga 225 km, od čega 193 kilometara protječe kroz BiH. U svome donjem toku od Počitelja postaje nizinska rijeka. Velika su kolebanja njezina vodostaja. Tako je u kolovozu 1925. u Metkoviću zabilježen protok od 32 prostorna metra u sekundi, a 1950. čak 2130, što znači da vodena masa može narasti sedamdeset puta. Rijeka Trebišnjica, najveća ponornica u Europi, izvire kod Bileće. Duljina njezina toka varira od 35 do 90 kilometara. Sustav rijeke Tihaljina-Mlade-Trebižat od vrela u Peć-Mlinima do utoka u Neretvu kod Struga dug je 50 kilometara. Bregava, koja u donjem toku znade ljeti presušiti, duga je 31 kilometar.
Na Livanjskom polju izbijaju rječice Sturba, Žabljak i Bistrica, a kroz Duvanjsko polje protječe Šuica. Njihovi tokovi prosječno su dugi 10 km. Od jezera značajna su Boračko, Deransko, Krenica, Blidinjsko i Hutovo blato, a od umjetnih Jablaničko (288 mil. met. kub.), Bilećko (1100 mil. met. kub.), Ramsko (466 mil. met. kub.) i Buško blato (800 mil. met. kub.).
Graditi, ali uz ekološke standarde
Hercegovačko vodno bogatstvo treba cjelovito rješenje u hidroenergiji, vodonatapanju i vodopskrbi. Ekonomska valorizacija vodnoga bogatstva Hercegovine još nije zadovoljavajuća, jer nisu riješeni problemi vodoopskrbe, vodonatapanja i obrane od poplava, a vrlo je malo sagrađenih hidroelektrana. Voda i vodeni tokovi nedvojbeno su jedan od najznačajnijih energetskih resursa, posebice u BiH. Prosječno iskoristiva hidroenergija procjenjuje se na 0,76KWh/m?, što je tri puta više od prosjeka BiH. Stoga energetičari savjetuju izgradnju mini.hidroelektrana (MHE). Jedan KWh proizvedene električne enregije u MHE zamjenjuje 1,3 kg smeđega ugljena, odnosno 0,25 kg mazuta. Tehnički potencijal MHE u BiH iznosi 3500 GWh, što iznosi 13 posto ukupnoga hidropotencijala u BiH. Usporedbe radi, u Njemačkoj je instalirano 6000 MHE, u Sloveniji oko 200, a u BiH svega nekoliko. Problemi nastaju kada se u gradnji hidroelektrana ne primjenjuju ekološki standardi.
Tako je nakon gradnje HE Peć-Mlini stradao cijeli slap na rijeci Tihaljini. Slične ekološke štete dogodile bi se gradnjom hidroakumulacije na Neretvi iznad Konjica, kad bi stradale mnoge endemične vrste flore i faune.
Ne dopustiti privatizaciju vodoprivrede
Kada je u pitanju vodoopskrba treba imati jednu važnu činjenicu na umu. Ne treba nikako dopustiti prodaju vodoprivrede stranim velikim multinacionalnim kompanijama, kao što se to dogodilo primjerice u Budimpešti, Bukureštu ili u Sofiji, gdje su velike kompanije u vlasništvu još većih divova, preuzele nacionalne vodovode. Zbog toga su stanovnici tih gradova sada prisiljeni plaćati vodu po nekoliko desetaka puta višoj cijeni nego prije.
U hrvatskom Ustavu i Zakonu o vodama voda je definirana kao opće dobro, koje zbog svojih prirodnih svojstava ne može biti ni u čijem vlasništvu. Neke od zemalja, članica EU-a, uopće ne dopuštaju privatizaciju voda, a druge ne daju stranim kompanijama koncesije na korištenje voda. Bosna i Hercegovina treba razviti vlastitu strategiju, u kojoj će prepoznati da su joj vode primaran interes i da najbolji oblik gospodarenja njima nipošto nije prepuštanje u vlasništvo stranih kompanija. Na kraju, treba se prisjetiti riječi Ivana Mesića, autora hrvatskoga projekta "Pitka voda", koji je, upozorivši na bogatstvo vode u ličkom podzemlju, uskliknuo: "S vodom iz Like u more otječe milijarda dolara na dan". Slično je i u Hercegovini.
( Vecernji list )

Zavičajni klub hercegovačkih studenata, u povodu desete obljetnice utemeljenja, poziva sve svoje prijatelje i članove na tribinu "Hrvati u BiH - kultura i identitet".
Tribina će se održati u utorak 10. svibnja 2005. u 20h u kinodvorani FORUM u studentskom naselju "Stjepan Radić".
Gosti na tribini:
dr. Josip Jurčević, znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", profesor suvremene povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
Perica Jurković, predsjednik Gospodarske komore Hercegovačko-neretvanske županije
Marko Tokić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, predsjednik Hrvatske samouprave 2001. godine
Voditelj tribine: Danijel Vidović
Izvor : www.zkhs.hr

Hrvatima koji su nakon 2000. godine uz svoje državljanstvo stekli i njemačko, MUP njemačke pokrajine Hessen oduzeo je ovih dana njemačko državljanstvo. No, Hessen je tek početak, jer prema najavama nadležnih njemačkih službi, stroga primjena rigoroznog Zakona o državljanstvu donesenog prije pet godina počinje u cijeloj Njemačkoj.

Kršenje zakona
Taj zakon propisuje automatsko oduzimanje državljanstva onim građanima koji su svjesno prekršili zakon uzimajući drugo državljanstvo, nakon što su već postali njemački državljani.
Procjenjuje se da će na udaru tog zakona biti oko 20.000 Hrvata u cijeloj Njemačkoj, koji su de facto već ostali bez njemačkog državljanstva, ali o tome još nisu obaviješteni. MUP u Hessenu poziva građane koji imaju dvojno državljanstvo da se najkasnije do 30. lipnja jave policiji kako bi bili evidentirani. Neće biti kažnjeni za kršenje zakona, već amnestirani, te će dobiti novu mogućnost podnošenja zahtjeva za njemačko državljanstvo. No, građani koji se ne prijave policiji do tada više neće moći biti amnestirani, izgubit će pravo na novi upis u njemačko državljanstvo, a ni u Hrvatskoj im se putovnici neće produžiti ni boravišna ni radna dozvola, bez obzira na to što su tu rođeni ili su proveli najveći dio života. Slijedi im izgon iz Njemačke kaže Franjo Akmađa, predstavnik Hrvata u Vijeću stranaca grada Frankfurta.
Novi zahtjev
O svemu sam odmah obavijestio i hrvatsku diplomaciju. Nas trojica hrvatskih zastupnika u Vijeću stranaca tražili smo produljenje roka za oprost do kraja godine, ali je mala vjerojatnost da će naš zahtjev biti prihvaćen. Akmađa i njegovi kolege privatnim kanalima nastoje obavijestiti što više Hrvata, jer im je jasno koliko je Njemačka, opterećena velikim brojem stranaca i s više od pet milijuna nezaposlenih koji se koriste socijalnom pomoći, odlučna da se taj zakon strogo poštuje. Sve je počelo zbog namjere Njemačke da riješi problem s Turcima, među kojima ih oko 150.000 ima dvojno državljanstvo.
Oštećeni mladi
I Velimir Malović, član njemačkog CDU-a i zastupnik njemačke pokrajine Nordrhein-Westfalen, slaže se da je to velik problem. Njemački statistički ured raspolaže brojem od 216.000 registriranih hrvatskih građana koji borave u Njemačkoj. No, računa se da ih u Njemačkoj živi više od 450.000, a mnogi su odavno uzeli njemačko državljanstvo. Procjenjuje se da ih je samo u pokrajinama Baden-Württemberg i Nordrhein Westfalen oko 54.000. Oštrija će provedba Zakona o državljanstvu pogoditi najmanje 20.000 Hrvata u cijeloj Njemačkoj, posebno mladih koje je zahvatio u posljenjih pet godina zbog brže integracije, školovanja i drugih pogodnosti. Imam ga i ja, ali sam ga uzeo znatno prije - kaže Malović.
( Vecernji list )

Livnu je u petak održan sastanak predstavnika vladinih i nevladinih organizacija, tijela lokalne uprave i javnih ustanova, na kojem se razgovaralo o implementaciji Zakona o ravnopravnosti spolova ...BiH pod motom "Imamo zakon, primijenimo ga", javlja dopisnik NINA-e. Sastanak su organizirali Udruženje žena Li-woman i Razvojni programa UN-a (UNDP) u BiH. Predsjednica Upravnog odbora Udruženja žena Li-woman Jasminka Borković kazala je da je cilj ovog projekta izgradnja partnerstva između vladinog i nevladinog sektora s ciljem provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova u lokalnim zajednicama na općinskoj i županijskoj razini. Istaknula je da je u sklopu projekta pripremljen i propagandni materijal u vidu plakata i džepnih kalendara, koji će biti distribuirani po poduzećima, ustanovama te općinskim i županijskim tijelima uprave radi promoviranja Zakona o ravnopravnosti spolova među građanima.
Na sastanku je predstavljeno i 16 članova Županijskog koordinacijskog odbora za ravnopravnost spolova, koje je imenovao Gender centar Federacije BiH u suradnji s Vladom Hercegbosanske županije krajem 2003. te sedmeročlano Povjerenstvo za ravnopravnost spolova općine Livno, formirano u ožujku ove godine.
(NINA)

Na susretu se okupili oko 270 mladih pjevača i svirača iz sedam župa Banjalučke biskupije sa svojim voditeljicama. Prisutni si su bili i neki župnici, odnosno župni vikari.
Livno- U crkvi franjevačkog samostana na Gorici u Livnu održan je ovogodišnji susret dječjih župnih zborova «Zlatna harfa». U godini euharistije, Vijeće za liturgiju BK BiH odredilo je da tema ovogodišnje «Zlatne harfe» za biskupiju bude «Euharistija – sv. Mise». Obvezni program kao i nove skladbe bile su, dakle, popijevke prikladne za sve dijelove sv. Mise. Na susretu se okupilo oko 270 mladih pjevača i svirača iz sedam župa Banjalučke biskupije sa svojim voditeljicama. Susret je započeo sv. Misom koji je predvodio biskup banjalučki mons. Dr. Franjo Komarica, a koncelebrirali su gvardijan franjevačkog samostana fra Anđelko Barun, župnik iz Livna fra Marko Gelo, župnik iz Podhuma fra Tvrtko Vrdoljak , te župnik vikar iz Bihaća fra Stipo Raštegovac. Tijekom misnog slavlja svi su pjevači pjevali propisane liturgijske popijevke pod ravnanjem sDamjane Kovačević i uz orguljsku pratnju s.Julijane Djaković. Bilo je veličanstveno čuti i vidjeti oduševljeno i skladano pjevanje dobro naučenih liturgijskih popijevki tijekom misnog slavlja. U propovijedi je biskup Franjo Komarica mladim pjevačima tumačio kako Isus i njih želi osposobiti i upotrijebiti kao svoje vjerodostojne apostole kod njihovih vršnjaka kao i kod njihovih obitelji. Obodrio ih je da drevnim i radosnim sudjelovanjem kod svete mise uzvrate Isusovu ljubav za povjerenje koje on ima u njih. «Isus treba svakog od vas, treba vas i Isusova Crkva, trebaju vas i vaši bližnji! Budite ponosni na to i rado se odazovite i stavite na raspolaganje svoju vjeru, nadu i ljubav te svoj glas i sluh», naglasio je, između ostalog, biskup. Nakon kratkog odmora i okrjepa slijedio je drugi dio susreta – pojedinačni nastup zborova. Svaki je zbor otpjevao po dvije popijevke: jednu iz zadanog repertoara, koju su trebali tokom godine naučiti svi zborovi, a druga je bila po vlastitom izboru, ali na temu euharistija.

Rabljeni Volkswagen Golf IV koji je nekad pripadao kardinalu Josefu Ratzingeru, danas papi Benediktu XVI, prodan je u četvrtak uvečer na internet dražbi eBay za 188.938,88 eura. Kupac šest godina starog vozila koje je "u dobrom stanju" dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država i odaziva se na ime "Golden Palace Casino" što je naziv najveće online kockarnice na svijetu. Golden Palace Casino posjeduje zanimljive stvari koje su otkupili na aukcijam kao npr. Britney Spears sa kojim je testirala svoju trudnoću i druge zanimljive predmete koje možete pogledati sami na njihovom Home page.
Dosadašnji vlasnik "Papinog Golfa" je 21-godišnji Benjamin Halbe iz zapadnonjemačkog Saurlanda koji je rabljeni automobil početkom godine u obližnjem Siegenu kupio za 9500 eura. Golf je u Siegenu 1999. kupio Ratzingerov osobni tajnik, a automobil je u Vatikanu korišten za osobne potrebe budućeg pape Benedikta XVI. Stranicu na kojoj je Golf licitiran u toku dana posjetilo je gotovo 8 milijuna korisnika što je dosadašnji rekord na njemačkoj stranici eBaya.

U livanjskoj općini bit će realizacija nekoliko projekata komunalne infrastrukture, među kojima su izgradnja kanalizacijske mreže u naselju Brina, završetak gradske obilaznice, rekonstrukcija javne rasvjete, uređenje glavnog gradskog trga i ...
...početak gradnje.......prstenastog vodovoda, izjavio je načelnik općine Livno Luka Čelan.
Prema njegovim riječima, u sklopu projekta kanalizacijske mreže u naselju Brina u razmaku oko tri kilometra bit će izgrađena i sekundarna kanalizacijska mreža, odnosno izvršen priključak stambenih objekata na glavnu kanalizacijsku mrežu.Drugim prioritetom u tekućoj godini općinski načelnik naznačio je završetak gradske obilaznice, ustvrdivši da je taj projekt vrijedan oko 2,5 milijuna maraka, te da će dijelom biti financiran sredstvima federalne Direkcije za ceste.Čelnik izvršne vlasti u livanjskoj općini izjavio je da su u općinskom proračunu za ovu godinu planirana sredstva u iznosu od 1,370.000 maraka za kapitalne investicije u oblasti komunalne infrastrukture, te da je općina podnijela zahtjev federalnoj Direkciji za ceste za financiranje projekta završnih radova na gradskoj obilaznici, za koji je ova direkcija prošle godine odobrila sredstva u iznosu od 580.000 maraka.
(NINA)

Zbog teške gospodarske situacije broj nezaposlenih u HBŽ-u stalno se povećava, a najveći broj nezaposlenih na kraju prošle godine evidentirano je u općini Livno- 3.207 i općini Tomislavgrad oko 2.800 osoba.
Livno- Prema podatcima Zavoda za zapošljavanje Hercegbosanske županije, na koncu 2004. u šest općina evidentirano je 7.456 nezaposlenih, što je za 7,7 posto više u odnosu na prethodnu godine. Zbog teške gospodarske situacije broj nezaposlenih u HBŽ-u stalno se povećava, a najveći broj nezaposlenih na kraju prošle godine evidentirano je u Općini Livno – 3.207 osoba i općini Tomislavgrada – oko 2.800 osoba radi ublažavanja problema nezaposlenosti i poticanja zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje je tijekom prošle godine realizirao nekoliko projekata suradnje s Federalnim zavodom, za zapošljavanje. Krajem 2004. zavod je objavio natječaj za sufinanciranje zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu, malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu na koji se prijavio velik broj nezaposlenih iz evidencije ove ustanove. Podneseno je 250 zahtjeva, a realizacijom ovog programa zaposleno je 115 osoba iz evidencije nezaposlenih u šest općina HBŽ-a. Radi se uglavnom o osobama starijih od 40 godine s ili bez radnog iskustva. Najviše njih je zaposleno u poljoprivrednoj proizvodnji – 50 osoba, potom u obrtništvu 25, te u malom i srednjem poduzetništvu – 20 osoba. Svaki poslodavac dobio je 4.000 maraka bespovratnih sredstava za nabavku poljoprivrednih strojeva i priključaka, odnosno sirovina i potrošnog materijala , a poslodavac je obvezan zadržati djelatnika u radnom odnosu 24 mjeseca i davati mu plaću, a Zavod za zapošljavanje će plaćati doprinose na plaću svakog djelatnika u iznosu od 200 maraka mjesečno.
N. Vrebac

Prema dostupnim informacijama, osam djelatnica udruge roditelja djece s posebnim potrebama i dječjih vrtića u Livnu, Tomislavgradu i Glamoču nekoliko dana bili su gosti udruge «POMOĆ KROZ ŽIVOT»
Tomislavgrad – Njemačka humanitarna udruga Lebenshilfe iz grad Reesa, koja već pedeset godina skrbi o djeci s posebnim potrebama svoju humanu misiju nakon rata prenijela je i na područje Hercegbosanske županije, gdje također pomaže udruge roditelja djece s posebnim potrebama i dječje vrtiće, posebice u Livnu i Tomislavgradu. Prema dostupnim informacijama, osam djelatnica udruga roditelja djece sa posebnim potrebama i dječjih vrtića u Livnu i Tomislavgradu i Glamoču nekoliko dana bili su gosti udruge « POMOĆ KROZ ŽIVOT» u Njemačkoj, gdje su se upoznali s radom te udruge i posjetili dječje vrtiće, specijalne osnovne škole i druge ustanove koje skrbe o odgoju djece s posebnim potrebama. Predstavnik njemačke udruge Jurgen Kuran, koji je posljednjih godina više puta boravio u Livnu i Tomislavgradu obećao je da će u svibnju u Tomislavgradu doći radna skupina iz Njemačke, koja će obaviti sve potrebne gređevinske radove na uređenju prostorija udruge roditelja djece s posebnim potrebama «NADA» i opremiti namještajem i inventarom. Njemački humanitarci već su izradili projekt dogradnje postojećeg Dječjeg vrtića u Tomislavgradu, a obećali su osigurati i dvogodišnju plaću za logopeda i defektologa koji bi radili u udruzi «NADA». Prije tri godine njemačka humanitarna udruga Lebenshilfe finacirala je projekt dogradnje i opremanja Dječjeg vrtića Pčelica u Livnu.
N.Vrebac

Na 3. Međunarodnom sajmu vježbovnih tvrtki Zagreb 2005.godine sudjelovali su učenici Srednje ekonomske škole iz Livna. Sajam PVT Zagreb 2005 organizirao je Hrvatski središnji ured vježbovnih tvrtki pri privatnoj srednjoj ekonomskoj školi "Katarina Zrinski" pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i......športa, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, HGK-a, HOK-a te Gradskog ureda za obrazovanje i šport.Na sajmu, koji je otvorio ministar znanosti, obrazovanja i športa, dr. Dragan Primorac sudjelovalo je 135 vježbovnih tvrtki, uz 1500 stranih i više tisuća domaćih učenika, profesora i posjetitelja. Sudjelovanje na ovom skupu, koji se održavao 22. i 23 travnja u Boćarskom domu na Prisavlju, učenicima je predstavljalo iznimno iskustvo omogućujući im realno poslovanje na sajmu i sudjelovanje u ostalim sajamskim aktivnostima.Budući da je čak 60% sudionika bilo inozemno vježbovne tvrtke iz susjednih zemalja, Italije, Austrije, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne gore te Mađarske, naši su učenici uz provjeru svojih poslovnih sposobnosti imali priliku za komuniciranje na stranim jezicima, a škola za sklapanje novih školskih partnerstva.Ovogodišnju novost u sajamskom radu predstavlja najsuvremeniji program intranetskog poslovanja, koji su samostalno izradili informatičari i ekonomisti Hrvatskoga središnjeg ureda vježbovnih tvrtki, a koji učenicima omogućuje provođenje svih transakcija i vođenje dokumentacije putem računala na hrvatskom i engleskom jeziku. Takvim radom sudionici sajma približavaju se realnom gospodarskom životu i stvarnom načinu poslovanja gospodarstvenika, a kolanje dokumentacije primjereno je hrvatskim i međunarodnim računovodstvenim standardima.Napomenimo da je samo šest škola iz Bosne i Hercegovine uključeno u ovaj, po mnogočemu jedinstven, program.
Što su to vježbeničke tvrtke?
Vježbovna tvrtka je simulirana pravna osoba koja preslikava operacije iz stvarnog poslovnog svijeta, najčešće poslovanje tvrtke sponzora, ali nije uvjet.U zasebnom kabinetu naše škole koji je uređen kao pravi ured koristi se najnovija tehnologija. Učenici u školi na raspoloaganju imaju ISDN telefonsku liniju, telefax, telefon, najnovija P 4 računala povezana u mrežu, projektor, digitalne foto aparate, skener, pisač u boji.Djelatnici tvrtke uključeni su u zatvorenu mrežu kupovine i prodaje gdje je sve simulirano pa tako i novac i roba. Svaka tvrtka proizvodi, prodaje ili kupuje specifične vrste roba na fiktivnom tržištu. Klijenti koji kupuju robu su također sudionici u mreži. Svi zaposleni u vježbovnim tvrtkama primaju fiktivnu plaću koja mora biti potrošena unutar mreže kroz osobne narudžbe i na taj način se osigurava ekonomski kružni tok. Osnova koncepta vježbovne tvrtke je da učenici kroz vlastiti rad primjene znanja stečena na teoretskoj nastavi jer im se na taj način omogućava uključivanje u stvarne ekonomske tokove.Radi se sve: od osnivanja do zatvaranja tvrtke, zaokružujući tako svoje znanje i vještine potrebne za suvremeno poslovanje. U Njemačkoj je takav pristup poznat preko 90 godina, a danas se proširio na veliki broj zemalja iz čitavog svijeta. Preko 4000 takvih tvrtki osnovano je u 50 zemalja svijeta i čine jednu jedinstvenu mrežu vježbovnih tvrtki.
Izvor vijesti:www.ekonomska-livno.com
Post je poslan od admin. stranica ekonomske škole - 3.svibnja

Livno – Tijekom ožujka ove godine inspektori rada na području Hercegbosanske županije obavili su 50 nadzora na području svih gradova Hercegbosanske županije. Od ukupno kontroliranih 127 djelatnika 36 je, po podatcima Romane Duran, županijske inspektorice rada, radilo na crno. Podatak koji govori da četvrtina djelatnika radi na crno zaista je optimističan. Mada je situacija različita od općine do općine. Najteža situacija po pitanju rada na crno je u Drvaru i Bosanskom Grahovu. Ima još rada na crno i u drugim gradovima, ali to više nije ni blizu kao prije. Prošli mjesec obišli smo općinu Kupres – kazala je Romana Duran, županijska inspektorica rada.

Po ustaljenom redu, uvijek za dane važnih političkih pregovora, a trenutačno su na dnevnom redu javna televizija i reforma policije , netko se nađe da javno pokaže svu tragičnost položaja bh Hrvata. Na principu bošnjačko-srpske podjele zemlje, koja je, dakako, dogovorena na štetu i iza leđa trećeg konstitutivnog naroda, televizija koja bih trebala biti javni servis svih građana Bosne i Hercegovine otvara mogućnost za vrijeđanje sa svojim sve glupljim emisijama. Zvijezda takva posašanja je glumac Feđa Štukan. Taj liječeni narkoman, kako je svojedobno i sam priznao, prije nekoliko dana u televizijskoj emisiji «Bez anestezije» obrazlagao svoje «Herojsko» djelo- kada je u travnju prošle godine, uoči cvjetnice, oskvrnut kip Srca Isusova ispred sarajevske katedrale. Ismijavanje biblijskim zapisima i tradicija katolika naišlo je na zgražanje i nevjericu kulturnog gledateljstva: « Toliko sam bio uznemiren drskošću tog netalentiranog i neiživljenog glumca da sam odmah nazvao direktora programa BHT-a Milana Tvrdića. Uvaženi mi je kolega objasnio da nije gledao emisiju, a da će svakako to učiniti te da će se očitovati u tome slučaju , kazao nam je bh novinar iz Sarajeva. No, do danas reakcije na spornu emisiju nema! Istodobno, doznajemo da je program bez «Bez anestezije» zapravo kreirana u vanjskoj produkciji koju BHT samo preuzima.
«Tražimo stvaranje kanala na hrvatskom jeziku unutar javnog RTV sustava, kroz koji bih hrvatskom narodu u BiH bilo omogućeno informiranje na materinskom jeziku kao Ustavom zajamčenoj kategoriji, očuvanja i razvijanja nacionalnog i kulturnog identiteta, kako je to omogućeno drugim narodim», priopćili su iz udruge hrvatskih novinara iz BiH.

Livno – Ured ombudsmana FBiH u Hercegbosanskoj županiji tijekom prošle godine odbacio je 405 žalbi građana zbog neprihvatljivosti. Po izvješću o radu ombudsmana u Livnu za 2004., oluku o neprihvatljivosti ombudsmani su donijeli 113 predmeta, zbog toga što žalitelj nije iskoristio raspoloživa pravna sredstva, dok je 192 slučaja ocijenjeno kao povreda prava manjeg značaja.

U selima ispod Kamešnice sačuvala se do naših dana predaja o alkama u stijeni ispod vrha Konj, o koje su nekad davno-davno brodovi vezani. Livanjski učitelj Anton Hangi takve alke spominje u stijenama iznad izvora Bistrice, u Dumanu, a takve se priče vežu i za Gnjat iznad Grakovca, za Tubolju (izmedu Buškog blata i Duvanjskog polja) i za stožer iznad Otinovca kod Kupresa. Znanost, doduše, govori o nekadašnjem jezeru na prostoru današnjeg Livanjskog polja, ali, kako reče jedan drugi stari livanjski učitelj Stjepan Ratković, te priče o alkama su samo legende, jer se nikakve alke ne mogu dovoditi u vezu s tim jezerom - u to vrijeme niti je bilo lađa niti lađara.
_Nesretna 1862. godina_
Godine 1862. livanjski kraj zadesile su različite nesreće. U travnju te godine kroničar je zabilježio tri strašna potresa, od kojih su se, kako reče, manja stabla do zemlje povijala, te da su od silnih vjetrova i dugotrajne suše presahla manja vrela i bunarovi. Ljeto je jalovo bilo: trave i žita toliko su slabi bili da se, skoro, nije imalo što kositi. Iza te pustoši slijedila je nezapamćena skupoća. Nije bilo lako preživjeti te nevolje. Tko god da je preživio tu crnu godinu, nije ju mogao zaboraviti do kraja života. Potresi su u livanjskom kraju nemili, ali ne rijetki gost. Kad se uznemiri tlo ispod Dinare, zadrhte i livanjska i Cetinska krajina. Brojna svjedočanstva govore da to biva najčešće u kasnu jesen. Tako je, recimo, zabilježeno u podne 28.11.1769. da je silan potres uspaničio i cijelu sinjsku krajinu. Sinj je bio sav u dimu i prašini (potresu je prethodila silna olujna bura s Prologa). Narednih osam dana zemlja se cesto tresla i noću i danju.

Livno- U posljednje vrijeme učestala je pojava nestajanja teških poklopaca s otvora za vodovod i kanalizacije u Livnu, pa su brojni otvori postali prava zamka za sigurnost građana, poglavito učenika kojima je to put do škole. Za sada nije poznato tko otuđuje poklopce i gdje oni završavaju, ali u JP-u Komunalno pretpostavljaju da je riječ o krađi koju u kasnim noćnim satima vrše organizirane skupine izvan Livna, kojih ih zatim prodaju otkupljivačima sekundarnih sirovina kao otpad. Ova pojava dovodi se u vezu sa sve težom ekonomskom situacijom u BiH i velikim brojem siromašnih i egzistencijalno ugroženih osoba koje se bore preživljavati i na takav nezakonit način. Navedena pojava ranije je bila potpuno nepoznata, a posljednjih godina JP Komunalno svake godine mora zamijeniti najmanje 50 poklopaca na otvorima i kanalizacijama, što predstavlja značajno financijsko opterećenje za to poduzeće jer cijena jednog poklopca prelazi 100 maraka.
N.Vrebac

Livno- Na području Hercegbosanske županije u prvoj fazi procesa registracije evidentirano je oko 2.300 izbjeglih i raseljenih osoba, što predstavlja oko 70 posto ove populacije u odnosu na prethodni popis iz 2000. ovo je službeni rezultat procesa registracije izbjeglih i raseljenih osoba, koji je okončan 31.ožujka i koji je trajao tri i pol mjeseca, a prema riječima pomoćnika ministra za socijalnu skrb i prognane u Vladi HBŽ-a Milana Mihaljevića, broj ponovno registriranih realan je i očekivan. Mihaljević je kazao da je najveći broj izbjeglih i raseljenih osoba evidentirano u općini Drvar – 911 i glamoč 716, potom Livno - 222, Tomislavgrad – 220, Kupres – 130 i Bosansko Grahovo – 94 osobe, te da je pružena mogućnost onima koji iz opravdanih razloga nisu ponovno registrirali da to urade do 15.svibnja kako bih u drugoj fazi procesa registracije mogli regulirati svoj status i ostvariti prava koja po zakonu pripadaju izbjeglim i raseljenim osobama. «Sada slijedi druga faza provedbe upravnog postupka, odnosno konačnog priznavanja statusa izbjeglih i raseljenih osoba», naglasio je Mihaljević i dodao da će resorno federalno ministarstvo uskoro dostaviti unificirani izgled i sadržaj rješenja i iskaznice za izbjegle i raseljene osobe svim županijskim ministarstvima i upravama za izbjegle i raseljene osobe.

Livno- Livno je u petak bilo domaćin prvog sastanka na kojem su najuspješniji menedžeri i predavači iz BiH i Hrvatske predstavili program poslovnog upravljanja. Sastanak je otvorio načelnik općine Livna Luka Čelan, a o programu poslovnog upravljanja, čiji je cilj poticanja razvoja biznisa i transferiranja suvremenih menadžerskih znanja i vještina radi poboljšanja konkuretnosati bh. Poduzeća, te o suvremenim trendovima poslovanja iz kuta vodećih menedžera u BiH i vlastitog znanja i iskustva, govorili su predsjednik Gospodarske komore FBIH Jago Lasić, generalni direktor LTK Gospodarske banke Drago Bilandžija i profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu dr.Ivan Šerić. Kako je istaknuto, program poslovnog upravljanja jedinstven je po svom konceptu. Sastanak su organizirali Općina Livno i Gospodarska komora FBiH, pod pokroviteljstvom Hypo Alpe-Adria banke u FBiH

Livno- Na području šest općina Hercegbosanske županije ima oko 3.600 djelatnika, ugostiteljstvu i nekim obrtničkim djelatnostima koje su po zakonu obveze izvršiti dva zdravstvena pregleda godišnje, ali tu obvezu izvršava tek trećinu zaposlenih. Navedenu informaciju potvrdio specijalist –epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo u Hercegbosanskoj županiji u Livnu prim.dr. Zdravko Babić koji je rekao da bi djelatnici u navedenim djelatnostima godišnje trebali izvršiti oko 7.200 zdravstvenih pregleda, a da se izvrši tek oko 2.400, odnosno oko 1.200 djelatnika izvrši oba zakonom propisana pregleda tijekom godine. DR: Babić je naglasio da je još gora situacija što se tiče obveze sanitarnog minimuma, odnosno detaljnih zdravstvenih pregleda koje svi djelatnici moraju obavljati svake četvrte godine, a te preglede ne obavljaju nijedan zaposlenik.

Livno- Stanovnici Hercegbosanske županije su u proteklih sedam dana u okviru akcije «Žetva-proljetno čišćenje» dobrovoljno predali veću količinu nelegalnog oružja, minsko-eksplozivnih sredstava i streljiva. Prema informacijama iz županijskog Ministarstva unutrašnjih poslova, predate su 23 ručne bombe, dva ručna raketna bacača, pet tromblonskih mina, dvije granate, tri protupješadijske mine, osam upaljača za mine, 200 grama eksploziva, 2.761 komad streljiva za pješačko naoružanje, 15 okvira za automatsku pušku, 13 metara detonirajućeg štapina i dvije bombe suzavac.

Miroslav Nikolić, federalni ministar obrane

Livno- Bosna i Hercegovina ide u drugu fazu reforme oružanih snaga koja će vjerujem biti provedena do kraja ove godine, a posljedice reforme biti će ukidanje entitetskih, vojnih institucija i opće vojne obveze, odnosno obveznog služenja vojnog roka, izjavio je federalni ministar obrane Miroslav Nikolić u Livnu. Govoreći o reformi oružanih snaga, koja je jedna od ključnih uvjeta za pristupanje BiH programu u partnerstvo za mir i ulazak u NATO, ministar Nikolić je rekao da konačan odgovor o tome kako će izgledati ustroj vojske još nije postignut, ali da se radi o izmjeni i dopunama Zakona o brani te na novom zakonu o službi u oružanim snagama BiH, kojim će ovo pitanje biti do kraja definirano.
_ Oko 2.500 mladih čeka na civilno služenje_

Smanjenje profesionalnih vojnika
Odgovarajući na pitanje što će biti s vojnicima koji će u sklopu reforme ostati bez posla, a koji vjerojatno nije mali broj, federalni ministar je rekao da vjeruje da neće doći do drastičnog smanjenja broja profesionalnih vojnika, utvrdivši kako BiH trenutačno ima nešto manje od 12.000 vojnika, od čega oko 8.000 Vojske FBiH i oko 4.000 Vojske RS-a, a u Vojsci FBiH oko 5.600 pripadnika Armije BiH i oko 2.400 pripadnika HVO-a. «Mislim da neće doći do značajnijeg smanjenja jer bi u tom slučaju oružane snage izgubile svoju funkciju i smisao», objasnio je resorni ministar dodao da još nije definirano hoće li biti smanjenja profesionalnog sastava vojske i koliko, a ako do toga dođe smanjenje neće biti veće od deset do 15 posto u odnosu na sadašnje stanje.

Kada se usred ljetnih vrućina razina ovog jezera spusti, ukaže se zelena površina polja, a usred njega veliki pješčani sprud. Mještani ga zovu Prisap (i Kraljičin nasip). No, najzanimljivije je ono što o njemu priča narodna predaja. Legenda kaže da je, dok je Buško Blato bilo prvotno jezero, neka kraljica dala načiniti nasip od jugozapada prema sjeveroistoku tako da je veliki dio polja osušila. Priča spominje kraljicu Bugu (odatle naziv Buško), a kraljica Buga sestra je petorice prve hrvatske po predaji poznate braće: Kluku, Lobelu, Muhlu, Kosencu i Horvatu, te sestri Tugi. Ovih sedmoro Hrvata poveli su narod Hrvata iz njihove pradomovine na ove naše strane.

U sklopu predstojeće reforme općinske uprave i nove sistematizacije radnih mjesta, prema kojoj broj zaposlenih u općinskoj administraciji mora održavati broj stanovnika općine po popisu iz 1991...., po mojoj procjeni bez posla bi moglo ostati između 30 i 50 općinskih djelatnika, izjavio je predsjednik Općinskog vijeća Livna dr. Edin Brkić. Prema njegovim riječima, u Općini Livno trenutačno je zaposleno nešto više od 130 djelatnika, a s obzirom na to da općina ima manje od 40.000 stanovnika, te ako se ide na maksimalno dopušteni broj (na svakih 500 do 1.000 stanovnika jedan zaposlenik u općinskoj administraciji), onda je to 70 do 80 zaposlenika.
Čelnik općinske zakonodavne vlasti ustvrdio je da će odluka o otpuštanju viška zaposlenika biti najbolnija jer su postavljeni visoki kriteriji, ali da će Općina nekima koji budu proglašeni viškom isplatiti otpremnine ili dokupiti radni staž radi odlaska u mirovinu, neki će biti raspoređeni na druga radna mjesta, a oni koji ne udovolje propisanim zakonskim kriterijima ostat će bez posla.
(NINA)

Čak 80 posto građana hrvatske nacionalnosti Bosnu i Hercegovinu doživljava svojom domovinom, ustanovljeno je najnovijim ispitivanjem banjolučke agencije "Partner marketing".
Bošnjačka populacija bezrezervno podržava BiH te se izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci koji govore bosanskim jezikom, a samo 47 posto građana srpske nacionalnosti BiH smatra svojom domovinom. Analitičari drže kako su Hrvati svoju pripadnost BiH pokazali na referendumu, no da su se zbog pogrešnih poteza Sarajeva, poglavito u slučaju napada na selo Ravno, neko vrijeme distancirali od BiH. Deset godina nakon Daytona Hrvati prihvaćaju BiH za svoju domovinu, koja bi trebala biti uređena na ravnopravnim osnovama. Predstavnike međunarodne zajednice najviše zabrinjava stajalište Srba prema BiH. Direktor agencije "Partner marketing" Srđan Popović kaže kako je ljudima u RS-u važnija etnička od državne pripadnosti.
- U BiH imamo jasnu polarizaciju na one koji su za BiH i one koji su protiv nje - ističe Popović.
Dodaje kako Srbi u BiH imaju veći izbor glede pripadnosti.
- Neki su za pripojenje RS Srbiji, druga skupina građana želi da Republika Srpska ostane onakva kakva je danas s elementima državnosti, a treći bi voljeli da RS bude samostalna država - kaže Popović. Najdrastičniji je primjer nepriznavanja državnosti Bih nedavno bojkotiranje vojničke zakletve u Bileći i na Manjači, kada su regruti vojske RS umjesto BiH vjernost izrazili Republici Srpskoj.
Tijekom te svečanosti njihovi roditelji i nazočni građani glasno su izviždali državnu himnu. Osim toga, političari iz toga entiteta otvoreno govore kako im je Srbija bliža od Bosne i Hercegovine.
( Vecernji list )