Glamoč – Problem općine Glamoč, što učiniti i tko sve može doprinijeti prevladavanju postojeće situacije u ovoj općini , bila je tema okruglog stola nevladinih organizacija održanog u Glamoču. Kao jedna od brojnih problema istaknuto je elektrifikacija rubnih područja općine u koja su se prije sedam dana vratila prijeratni stanovnici i srpske i bošnjačke nacionalnosti koji ni danas nemaju energiju u svojim obnovljenim domovima. Načelnik Općine Rade Gvero rekao je da oko 80 posto rubnih dijelova glamočke općine još nije elektrificirano, a za katastrofalnu ekonomsku i socijalnu situaciju u općini optužio je vlasti Hercegbosanske županije, poglavito Vladu na čelu s predsjednikom Stipom Pelivanom i resorne ministre , utvrdivši da je to «privatna vlada» koja ne želi pomoći glamočkoj općini, što su predsjednik i resorni ministar potvrdili nedolaskom na okrugli stol koji je i organiziran da bi se identificirali glavni problemi i dogovorile konkretne mjere za njihovo rješenje.
Županijski dužnosnici ne mare za Glamoč
Čelnik općinske vlasti u jednoj od najsiromašnijih općina u BiH, rekao je da je za svaku osudu to što predsjednik Vlade Hercegbosanske županije i nitko od resorni ministara godinu dana nisu posjetili tu općinu, poručivši predstavnici međunarodne zajednice da je vrijeme da se napokon zapitaju kakva je to Vlada i zašto je Hercegbosanska županija od tih istih predstavnika dobila epitet crne rupe u Federaciji BiH. On je naglasio da Vladu treba smijeniti i izabrati nove ljude koji neće raditi samo na interes jedne općine ( LIVNA ), nego podjednako za dobrobit svih šest općina i svih stanovnika HBŽ-a, te da za tu dužnost treba tražiti tolerantnije i odgovornije osobe. Govoreći o eksploataciji šumskog bogastva glamočke općine Gvero je istaknuo da će najvjerojatnije ići na to da se obustavi izvoz šume iz Glamoča, jer općina od toga nema gotovo nikakve koristi, iako je po zakonu FBiH pripada naknada od dva posto na ime šumskog doprinosa na količinu posječene šume. Istaknuto je da je prošle godine iz Glamoča izvezeno više od 100.000 kubnih metara drvne mase, a suvremena pilana koja je projektirana za rad u dvije smjene, radi samo u jednoj za svega 42 djelatnika. Gvero je rekao da je to nedopustivo i za osudu, utvrdivši da u toj pilani rade većinom ljudi koji žive u Glamoču, nego u Livnu i drugim susjednim općinama HBŽ-a.MN:Tužba protiv Hercegbosanske županije.
Tužba protiv Hercegbosanske županije
Glavni uzrok brojnih teškoća u glamočkoj općini leži u netolerantom maćehinskom odnosu županijski vlasti prema toj općini gotovo zaboravile. Naglasio je da zaposleni u općininskoj administraciji uključujući i sve dužnosnike, nisu primili plaću od siječnja ove godine, a doprinos za zdravstveno i mirovinsko invalidsko osiguranje za njih se ne uplaćuje od 2002. Podsjetio je da je Općini Glamoč prošle godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Livnu protiv Vlade Hercegbosanske županije zbog dugovanja od 470.000 maraka na ime šumskog doprinosa iz ranijih godina koji po zakonu pripada općini, ali da Općinski sud u ovom predmetu još nije zakazao raspravu.
( NV )
Post je objavljen 19.05.2005. u 00:52 sati.