VLASNICI IMANJA ODUZETIH 1967.
ZA GRADNJU HIDROAKUMULACIJE TRAŽE PRAVIČNU ODŠTETU
LIVNO - Današnji status Buškog jezera, te najveće umjetne hidroakumulacije u Europi, sve više zaokuplja pozornost javnosti. Za prave odgovore u vezi s tim čini se ipak da su u posljednje vrijeme najviše zainteresirani oni Livnjaci i Duvnjaci kojima je u svrhu izgradnje tog jezera po besramno niskim cijenama oduzeta sva zemlja koju su posjedovali na tom području.
Bilo je to daleke 1968. godine. No, mnogi tada nisu ostali samo bez zemlje, već i bez svojih domova. Primjer sela Bilog Polja koje više ne postoji, a u kojemu je do 1968. godine živjelo više od 100 obitelji, to najbolje potvrđuje. Pred naletom bagera i vode svi ljudi u tom selu morali su ostaviti svoje kuće, štale i druge gospodarske objekte, te poput nedavnih izbjeglica i prognanika potražiti spas i izvan BiH.
Mnogima od njih se 1968. god. nije čak dopustilo ni da uberu tada za žetvu prispjelu ljetinu, a da prije toga nitko od njih nije dobio ni rješenje o eksproprijaciji zemljišta. Bageri su u tom slučaju bili brži od općinskih činovnika od kojih su neki, kako doznajemo, ubrzo potom bili debelo nagrađeni, među ostalim, i prostranim stanovima u Splitu i drugim gradovima Hrvatske. Međutim, da nesreća vlasnika zemlje u tadašnjem Buškom blatu bude veća, naknada koju su oni tada dobivali za sve tada njima oteto bila je takva da je nekih od njih ni do danas nisu željeli primiti. Primjera radi, jedan čovjek s Bilog Polja za oduzetu kuću i štalu od po 200 metara četvornih korisne površine i 30 dunuma zemlje dobio je takvu naknadu da je za nju u susjednom selu Podhumu mogao kupiti samo parcelu od dva dunuma zemlje.
Imajući u vidu svu tu nepravdu, a potaknut Zakonom o povratu imovine oduzete za vrijeme prošlog režima, zakonom koji je 1996. god. usvojio Hrvatski sabor, Filip Čelar, jedan od bivših stanovnika Bilog polja, u svoje je ime i u ime svih svojih bivših suseljana još 1997. godine pokrenuo inicijativu za pravičnom naknadom nanesene im štete.
S takvim zahtjevom se obratio Uredu za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije. Međutim, odgovor i to negativan je uslijedio tek 2003. godine. Obrazloženje je bilo da se Buško jezero, koje koristi HEP, nalazi na teritoriju druge države. Imajući u vidu navedeni pravni lijek bivši žitelji Buškog jezera su se odmah zatim žalili Ministarstvu pravosuđa RH, ali odgovor na tu žalbu ni do danas nisu dobili.
Međutim, bivši vlasnici nekretnina u Buškom blatu za mogućnost pravične naknade su se svojedobno raspitivali i u livanjskom Uredu za imovinsko-pravne poslove, ali im je, kažu, odgovoreno kako od eksproprijacije zemljišta prošlo više od pet godina i kako to pravo ne mogu ostvariti.
U livanjskim kuloarima se, međutim, šuška kako priča o Buškom jezeru ima i drugu dimenziju. Navodno, pojedinci tvrde kako je daleko od očiju javnosti u gruntovnim knjigama u Livnu i Tomislav Gradu vlasništvo nad tim jezerom preneseno na HEP, a da se to nije moglo napraviti bez prethodno napravljenog Sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima između BiH i Hrvatske. Ako je ovo uistinu napravljeno, onda je posve logično zašto se još uvijek nitko ne obazire na zahtjeve bivših vlasnika zemljišta i drugih nekretnina u Buškom blatu.
Frano MIOČ - Slobodna Dalmacija