komentiraj (1) * ispiši * #
MOJA 2017.g. U RETROVIZORU
subota , 30.12.2017.MOJA 2017.g. U RETROVIZORU
- objavljena je moja 5. knjiga ("Paralelni svjetovi", izd. Litteris, Zagreb, ur. Dražen Katunarić)
- mojoj 6.knjizi ("LIB(r)IDO") Min.znanosti je odobrilo sredstva i knjiga izlazi u 2018.
- 117 PROČITANIH KNJIGA
- 34 NAPISANE KRITIKE + tekst o hrv.knjiž.kritici + tekst o riječkoj knjiž.sceni + tekst preporuka za ljetno čitanje + pregled najboljih stranih proznih knjiga u 2017. + pregled najboljih hrv.proznih knjiga u 2017 + 6 recenzija za natječaj MK-a za stipendije
- OBJAVLJENI TEKSTOVI : 21 u Vijencu + 8 u Bibliovizoru + 8 u Kolu + 3 na portalu Moderna Vremena Info + 3 na portalu Lupiga + 2 u Magazinu GKR + 2 u Novoj Istri
- 500-tinjak objava na blogu
- dva gostovanja u radijskoj emisji Signatura + jedno gostovanje u radijskoj emisiji Kutija slova + jedno u televizijskoj emisiji Knjiga ili život
- suradnja u dorađivanju/glancanju/redakturi/korekturi sa 4 autora na njihovih 6 romana (od kojih je jedan uz moju preporuku izdavaču u 2017. i objavljen, a još jedan roman drugog autora je uz moju preporuku prihvaćen kod drugog izdavača i u 2018. će biti tiskan)
Sve u svemu, ZADOVOLJAN
(ako zanemarimo nesrazmjer između uloženog truda i financijske kompenzacije)
No, ipak ima i nešto u čemu SAM PODBACIO: tijekom 2017. na fejsbuku me je blokiralo/"odfrendalo" samo 8 ljudi (uslijed njihove "iznenađenosti i uvređenosti" mojim stavovima koji su različiti od njihovih) a nadao sam se barem najnižoj dvoznamenkastoj cifri
komentiraj (2) * ispiši * #
Moj pregled najboljih proznih knjiga hrv.književnosti u 2017.
petak , 29.12.2017.
Danas, s početkom u 16:30 sati
na prvom programu Hrvatskog radija
u emisiji "Kutija slova"
bit će emitirana moja izjava o
najboljim proznih knjigama hrvatske književnosti u 2017.
Opširniji tekst u kojem nabrajam 7 najboljih knjiga hrv.spisateljica i pisaca
objavljenih u 2017. i argumentiram svoj izbor
objavljen je na portalu Moderna Vremena Info
i možete ga pročitati na OVOME LINKU.
A moj tekst o najbolji prijevodnim proznim naslovima
u nas objavljenim u 2017. bit će objavljen
u prvom idućem broju "Vijenca", koji na kioske stiže 18.01.2018.
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Dr.sc. Anera Ryznar
četvrtak , 28.12.2017.
Dr. sc. Anera Ryznar rođena je 1982. u Zagrebu. Završila je studij kroatistike i anglistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Na istom je fakultetu zaposlena kao viša asistentica pri Katedri za stilistiku Odsjeka za kroatistiku. Područja interesa su joj teorija stila, diskurzna stilistika, suvremena hrvatska proza te publicistički i javni diskurz.
Objavila je knjigu "Suvremeni roman u raljama života: studija o interdiskurzivnosti" (2017). Uredila je zbornik čitanja hrvatske proze "Vila-kiklop-kauboj" (2012), zbornik "Svijet stila, stanja stilistike" (2015), suuredila knjigu "Jezik in fabula: pisci o jeziku i stilu" (2017), a s engleskog prevela knjige "Glas i ništa više" Mladena Dolara (2009) i "Metafore koje život znače" Georgea Lakoffa i Marka Johnsona (2015). Objavila je dvadesetak znanstvenih članaka i rasprava o hrvatskoj književnosti kao i niz književnih kritika u Quorumu, Zarezu, Vijencu te na Prvom programu Hrvatskoga radija. Urednica je na portalu stilistika.org.
Povodom njezine knjige "Suvremeni roman u raljama života: studija o interdiskurzivnosti" Srđan Sandić je za portal Moderna Vremena Info razgovarao s Anerom Ryznar o brojnim temama.
Razgovor čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
O procvatu nezavisnog (anglofonog) izdavaštva u Indiji
utorak , 26.12.2017.
Vrlo iscrpan tekst
o procvatu nezavisnog (anglofonog)
izdavaštva u Indiji
za portal Moderna Vremena Info
napisala je
Lora Tomaš.
Svakako pročitajte
OVDJE
komentiraj (0) * ispiši * #
Televizijski intervju s Vladimirom Nabokovim
ponedjeljak , 25.12.2017.
Televizijski intervju u
kojem Vladimir Nabokov
govori o
svom slavnom romanu
"Lolita"
možete pogledati i poslušati
na OVOME LINKU
komentiraj (0) * ispiši * #
MOJA KRITIKA romana Davida Parka "Žene triju pjesnika" u "Vijencu"
četvrtak , 21.12.2017.Na kioscima je
božićno-novogodišnji dvobroj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu i
moja kritika romana
"Žene triju pjesnika"
Davida Parka
Novi "Vijenac" još donosi:
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličić
- tekst Gee Vlahović o 23. Sajmu knjiga u Puli
- razgovor s teologom Bonom Zvonimirom Šagijem
- tekst Ozrena Žuneca o knjizi Damira Barbarića "Skladna svijeta: Platonov Timej" + tekst autora te knjige Damira Barbarića "Čitati Timeja"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi "Cvrk cvrk" Miljenka Stojića
- tekst Strahimira Primorca o romanu Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija"
- tekst Darije Žilić o knjizi Krune Quiena "Pjesme"
- tekst Vinka Brešića o nagradom Julije Benešić ovjenačnoj knjizi kritika Dunje Detoni Dujmić "Mala noćna čitanja"
- tekst Mire Muhoberac o knjizi Maka Dizdara "Kameni spavač", povodom 100.godišnjice pjesnikova rođenja
- tekst Kristine Grgić o knjizi Mirka Tomasovića "Hrvat u Empireju"
- razgovor s estonskim pjesnikom Karlom-Martinom Sinijarvom
- kratka priča Mire Gavrana "Bivši ljubavnik"
- temat: duhovnost u umjetnosti, s tekstovima Lade Žigo Španić, Enesa Quiena, Denisa Leskovara
te još pregršt tekstova o glazbi, filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu itd.
komentiraj (0) * ispiši * #
Crowdfunding kampanja za opstanak portala Lupiga.com
srijeda , 20.12.2017.Nakon što su Karamarko i Hasanbegović ukinuli natječaj za financiranje neprofitnih medija, mnoge su se nezavisne novinske redakcije našle pred gašenjem.
Jedna od njih je i redakcija portala Lupiga.com, portala na kojem sam se i ja otisnuo u svijet novinarstva, i na kojem sam objavio više od 150 književnih kritika te još pregršt različitih tekstova.
Nakon 16 godina postojanja portal Lupiga.com našao se pred zidom, ali su odlučili ne predati se bez borbe!
Pokrenuli su crowdfunding kampanju kojom pokušavaju namaknuti sredstva potrebna za iduće jednogodišnje razdoblje, a prikupljena sredstva u potpunosti će biti namijenjena isplati honorara novinarima u idućoj godini.
Svi koji pratite portal Lupiga.com dobro znate da je to jedna od rijetkih još preživjelih oaza slobode misli, govora i antifašizma, oaza dobrog ukusa, oaza hrabrosti, znanja, otpora i zdravog razuma.
Ako vam je stalo da kvalitetno, slobodno novinarstvo opstane, ako vam je stalo do slobode misli i govora, podržite portal Lupiga.com donacijom.
Klikom na ovaj link otvorit će vam se stranica s uputama za uplatu donacije, a na kojoj možete pogledati i spot u kojem govore novinari portala, a u nastanku kojeg su pomogli i Darko Rundek i Edo Maajka.
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE knjiga književnih kritika i eseja "Tropizmi 3" Darije Žilić
KNJIŽNICA I ČITAONICA
BOGDANA OGRIZOVIĆA
I
LITTERIS
pozivaju nas na predstavljanje knjige
Darije Žilić
"TROPIZMI 3"
Književne kritike i eseji
u izdanju Litterisa, Zagreb 2017.
Sudjeluju:
akademik Zvonimir Mrkonjić
Zdravko Zima
autorica Darija Žilić
dizajnerica Lada Kovjanić
riječ nakladnika: Dražen Katunarić
Dobrodošli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb,
u petak, 22.prosinca u 19.30 sati!
komentiraj (0) * ispiši * #
O sprezi knjiž.izdavača, pisaca i medija + o neplaćanju intelektualnog rada
utorak , 19.12.2017.Sredinom prošlog tjedna na svom fejsbuk-profilu objavio sam ovo :
"NAJVEĆI PROBLEM HRV.KNJIŽEVNOSTI je SPREGA IZDAVAČA, PISACA I MEDIJA.
Većina domaće recentne proze je naprosto kič, petparačka emocionalnost, malograđanština i konzervativizam, zakamuflirani u celofan vješto skrojenih rečeničnih nizova. Ali uslijed sprege izdavača, medija i autora (a koji su u velikom broju medijski radnici ili su bliski s novinarima) takvo se mišljenje ne može nigdje čuti niti pročitati.
A uslijed te sprege stvara se lažna slika o hrvatskoj književnosti, i lažne vrijednosti (odnosno nedovoljno uspjela ili tek solidna djela) se promoviraju u vrhunsku umjetnost."
Par dana nakon što sam ovaj tekst objavio na svojoj fejsbuk-strranici dobio sam ponudu da u jednoj emisiji HTV-a obrazložim tu svoju škakljivu tvrdnju.
Pregovori oko mog sudjelovanja u toj emisiji doveli su do ovakvog mojeg zaključka :
Nevjerojatni su ovi HTV-ovci, očekuju da bez ikakvog honorara i bez naknade putnih troškova dođeš na snimanje priloga za emisiju u kojoj bi govorio o iznimno osjetljivoj temi sprege između izdavača, pisaca i medija. .
Naime, tretiraju te kao novinarovog sugovornika u emisiji i to tvoje "sugovorenje" ne smatra se stvaranjem sadržaja njihove emisije i ne zaslužuje biti plaćeno.
I naravno da će i novinar i snimatelj i montažer i redatelj i urednik i šminker i osvjetljavač i tonac... - za svoj rad na toj emisiji biti plaćeni, ali ti, bez čijeg mišljenja o toj osjetljivoj temi i bez čije argumentacije te škakljive tvrdnje (o sprezi izdavača, pisaca i medija) ne bi ni bilo te emisije u takvom obliku - za tebe nije predviđen ni honorar, ni naknada putnih troškova za dolazak na snimanje.
Jer ti si zapravo samo novinarov sugovornik u emisiji.
Da pukneš od smijeha.
Ali nije ovo prvi put da otklanjam ljubazni poziv haerteovaca da sudjelujem neplaćeno u stvaranju njihovog programa : zvao me je svojedobno npr. i Ivica Prtenjača da budem gost njegove radijske emisije "Moj izbor" u kojoj bih s njim trebao razgovarati 45 minuta bez ikakva honorara, jer "sugovornici u emisijama nisu plaćeni".
I taj sam poziv naravno također odbio jer ne namjeravam besplatno, u svojstvu neplaćenog talking-heada stvarati program ikome.
A naročito ne HRT-u.
P.S.
Srž problema je što HTV i sve druge televizijske kuće učešće u svojim emisijama tretiraju kao novinski razgovor znajući da se novinske razgovore također ne plaća, iako bi zapravo i njih trebalo plaćati. Jer novinarov sugovornik u intervjuu također zapravo besplatno stvara sadržaj tih novina kao što to čini i sudionik u nekoj razgovornoj tv-emisiji.
Ali zašto bismo intervju promatrali na način kako ga oni promatraju, odnosno zašto bismo prihvatili da je intervju naša promocija umjesto da ga promatramo na način da intervjuom mi njima besplatno stvaramo sadržaj? Treba mijenjati stvari u smjeru povećanja koristi i prava radnika a ne podržavati status quo , a koji je zapravo podržavanje vlasničke i upravljačke klase u njihovom izrabljivanju radnika .
HRT ali i ostali televizijski mediji računaju na to da većina ljudi ljubi sliku svoju i da većina ljudi sanja da se pojave na teveu jer se zbog toga osjećaju vrijednijima ali ja sam eto i po tome nahero nasađen kao što sam i po mnogim drugim pitanjina najčešće u manjini.
Ali biti u manjini i ne biti dijelom ni meketavog poslušnog stada ni krvoločnog čopora smatram da je jedno od većih uspjeha u životu.
komentiraj (2) * ispiši * #
TRIBINA "Paralelni svjetovi" : Narodne knjižnice, kultura i društvo
Naklada Ljevak nas poziva na zaključnu ovogodišnju tribinu "Paralelni svjetovi", s temom "Narodne knjižnice, kultura i društvo".
Tribina će se održati u utorak, 19. prosinca, u 19:30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a na njoj će dr. sc. Jasna Kovačević, viša knjižničarka i dugogodišnja voditeljica Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, i prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič, filozofkinja s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, potpredsjednica hrvatskog PEN-a i autorica više knjiga, uz moderiranje Kristijana Vujičića, razgovarati o položaju što ga narodne knjižnice, te važne, gotovo temeljne kulturne institucije, imaju u današnjem društvu, ali i o idejama kako razvijati kulturu posuđivanja i čitanja knjiga.
Čitamo li dovoljno i kako ćemo čitati u budućnosti?
Kakva će biti uloga knjižnica u budućnosti?
Knjižnica bez čitatelja ne može postojati, no može li postojati društvo bez knjižnice?
I treba li nam, naposljetku, strategija poticanja čitanja i razvoj kulture čitanja?
Dobrodošli!
komentiraj (0) * ispiši * #
Riječka promocija hrv.prijevoda romana Kazua Ishigura "Pokopani div"
ponedjeljak , 18.12.2017.
Kazuo Ishiguro tvrdi da ga, kao pisca, više zanima ono u što se ljudi uvjeravaju, ono što vjeruju da se dogodilo od onoga što se zaista zbilo. Budući da je Kazuo Ishiguro jedan od najprodavanijih i najutjecajnijih suvremenih autora engleskoga govornog područja, tu su njegovu iskrenu namjeru prepoznali i čitatelji i struka, ovjenčavši ga brojnim nagradama. Posljednju među njima, Nobelovu nagradu za književnost za 2017. godinu autor je primio u nedjelju, 10. prosinca, a ovog će je utorka, 19. prosinca u 19 sati u popularnom Riber pubu izdavačka kuća Mitopeja, svojim premijernim predstavljanjem novog Ishigurinog romana "Pokopani div", oživjeti i pred riječkom publikom.
Uz prevoditelja i nakladnika Vladimira Cvetkovića Severa, o ovoj će istančanoj pripovijesti – o povijesnom i osobnom zaboravu, o ustrajnosti ljubavi i krajnjim kušnjama srca, o dvojbama oko vrijednosti kojima je čovjek posvetio cijeli život te o sjeti zbog nemogućnosti dosezanja žuđenog ishoda – govoriti i redaktorica knjige Martina Pranić te njena dizanjerica Hana Šneler.
Budući da je Pokopani div drugi naslov u izdavačkom opusu nove nakladničke kuće Mitopeje riječka će publika imati prilike iz prve ruke saznati informacije i o Mitopejinu prvijencu, knjizi Nordijska mitologija kojom popularni američki autor Neil Gaiman ispunjava dječački san i daje svoju sliku događanja u Asgardu, nordijskom Olimpu.
komentiraj (0) * ispiši * #
MOJA KRITIKA romana Damira Karakaša "Sjećanje šume" u novom broju časopisa "Kolo"
Izašao je iz tiska novi broj časopisa KOLO (br.2/2017.)
(ur. Ernest Fišer, izd. Matica hrvatska)
u kojem je objavljena MOJA KRITIKA romana Damira Karakaša "Sjećanje šume"
Iz sadržaja
KAZALIŠTE: Stijepo Mijović Kočan : Nino Škrabe je suvremeni Držić
POEZIJA I PROZA: Ivana Šojat, Slavko Jendričko, Dubravka Oraić Tolić, Davor Šalat, Miroslav Pelikan, Pero Pavlović
NOVI PRIJEVOD: Jiří Hájíček, pripovijetka "Bubnjevi i dimne bombe" (preveo Matija Ivačić)
TEMA BROJA: 85.obljetmica rođenja Jože Skoka, s tekstovima Ivana Boškovića, Ernesta Fišera, Davora Šalata, Cvjetka Milanje, Dragutina Rosandića, Hrvojek Mihanović-Salopek
KRITIKE :
- Delimir Rešicki : knjige Snježana Paušek-Baždar: Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća) i Zoran Roško: Minus sapiens
- Cvjetko Milanja :knjige Zvane Črnja: Ex Histria, Miroslav S. Mađer: Nedostižni i Slavko Jendričko: Crni krugovi
- Branko Maleš : knjiga Zvonimir Mrkonjić: Medij mlijeko
- Mario Kolar : knjiga Jaroslav Hašek: Ljubav u Međimurju: priče iz Hrvatske i okolice
- Milan Bešlić : knjiga Tonko Maroević: Redak mulja, redak pjene
- Hrvojka Mihanović-Salopek : knjiga Lika i Velebitsko primorje u hrvatskoj književnosti, priredile Ana Lemić i Jasminka Brala Mudrovčić
- Božidar Alajbegović: knjiga Damir Karakaš: Sjećanje šume
- Darija Žilić: knjiga Lana Derkač: Strateg i knjiga Miroslav Mićanović: Jedini posao (vizije, fantazije, utopije)
- Emilija Kovač : knjiga Andrijana Kos-Lajtman: Poetika oblika
- Josipa Kvasina : knjiga Pavao Pavličić: Hladna fronta
OGLEDI :
- Cvjetko Milanja :Branimir Bošnjak – svijet i jezik (1943.-2016.)
- Vjekoslava Jurdana : Istarskim putima s Dragom Gervaisom i Franjom Horvatom Kišem
- Ljudmil Spasov : Prepjevi Preradovićeva Putnika iz pera Krste Misirkova i Dimitrije Čupovskog
- Josip Lisac : Joja Ricov i Hrvatski književni list
(U povodu smrti hrvatskoga književnika Joje Ricova)
OBLJETNICE:
- Ilija Pejić : Đuro Sudeta kao pripovjedač (Uz 90. godišnjicu smrti Stara Ploščica, 10. IV. 1903. – Koprivnica, 30. IV. 1927.)
- Marijan Varjačić: Dahokrug u djelu Frana Galovića, uz 130. godišnjicu rođenja (1887.-2017.)
Inače, cjelovit sadržaj tog broja, i svih prijašnjih brojeva čaopisa "Kolo" možete besplatno čitati na ovome linku : www.matica.hr/kolo/
komentiraj (1) * ispiši * #
"Poezija u dvorištu" : Nada Topić
nedjelja , 17.12.2017.Program 'Poezija u dvorištu' otvaranje je novoga mjesta govorenja, čitanja i slušanja: riječ je o našem sudjelovanju u onome što je neophodan dio čitateljskog iskustva – užitak u tekstu! Pjesnici i poezija u traženju jedinstvenoga glasa rade na svojoj posebnosti, razlici, ali i žive od onih koji ih okružuju, s kojima dijele zajednički zrak, osjećaj ljepote i prolaznosti vlastitog života. Želja nam je biti u „zoni živoga“, u nepredvidivom prostoru poezije (jezika) koji preživljava vrijeme između nade i trošenja. Zaustavimo se na ovom mjestu, jer nerijetko je lakše govoriti što sve poezija nije nego što ona jest – dok zajedno govorimo, čitamo i slušamo „poeziju u dvorištu“.
Voditelji programa: Branko Čegec i Miroslav Mićanović
Organizatori: Centar za knjigu, Café u dvorištu
19.12.2017. s početkom u 19 sati
u cafeu "U dvorištu" (Jurja Žerjavića 7I2, Zagreb)
na "Poeziji u dvorištu"
gostuje NADA TOPIĆ
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Grupa autora zemalja Levanta : "Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju" (izd. Booksa, 2017.)
petak , 15.12.2017.Grupa autora zemalja Levanta
"Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju"
uredili: Miljenka Buljević i Luka Ostojić
Izdavač/Distributer : Booksa
Cijena 30 kn
Broj stranica 278
Uvez meki
Riječ izdavača
Knjiga Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju antologija je suvremene književnosti Levanta (Jordan, Libanon, Palestina, Sirija). Objavljena je u sklopu 13. Booksine Revije malih književnosti, godišnjeg književnog festivala kojeg organiziraju udruga Kulturtreger i književni klub Booksa.
Revija je pokrenuta 2005. godine kako bi publika upoznala autore i autorice iz krajeva koji se u Hrvatskoj iz različitih razloga nadaju kao nevažni. Nekad su ti razlozi povijesno-politički (kao u slučaju zemalja Balkana), nekad lingvistički (u slučaju Baltika), a nekad razloge tek možemo pretpostavljati, kao u slučaju arapske književnosti. Stoga ovaj mali festival s ironičnim nazivom svake godine u revijalnom tonu predstavlja suvremene književne scene upravo tih geografija.
Nakon 12 godina i 16 europskih zemalja (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Crna Gora, Bugarska, Srbija, Rumunjska, Kosovo, Grčka, Makedonija, Albanija, Estonija, Latvija, Litva, Belgija, Nizozemska i Luksemburg), od 2017. godine Revija predstavlja Mediteran, i to onaj dio koji nam je književna terra incognita, dakle književnice i književnike koji pišu na arapskom jeziku. Uz Reviju izlazi i antologija kako bi trag ostao i nakon što se festivalska svjetla ugase, a čitatelji dobiju poticaj da istražuju dalje.
Ova antologija uvodi nas u svijet duge književne tradicije zemalja Levanta koja nas zanima u svojoj suvremenosti. Stoga je selektorica Zeina G. Halabi birala po kriteriju vremena i prostora, ali i s jasnom namjerom da široko obuhvati razne žanrove i poetike ne bismo li dobili uvid u bogatstvo različitosti i trodimenzionalnost književnih scena.
Opseg knjige ne može ponuditi cjelovit uvid, ali daje pregled trendova i ključnih autorskih imena koja pred sobom imaju svijetlu budućnost i na našim prostorima.
Knjiga se može nabaviti u Booksi.
S arapskoga preveli Daniel Bučan, Tatjana Paić-Vukić, Antonia de Castro Burica, Anita Ćosić, Milica Sturz, Mustafa Alajbegović, MHD Said Almahad i Linda Al-Dujaily.
komentiraj (0) * ispiši * #
Tribina "Cruising" : Tatjana Gromača o romanu "Carstvo nemoći"
četvrtak , 14.12.2017.Na tribini CRUISINIG
povodom izlaska njezinog novog romana
"Carstvo nemoći" (izd. Sandorf)
Srđan Sandić ugostit će TATJANU GROMAČU.
15.12.2017. u klubu MAMA (Zagreb, Preradovićeva 18)
s početkom u 19 sati
Tatjana Gromača govorit će o javnom, intimnom, (pseudo)romantičnom, nonkonformizmu i drugim temama njezine književnosti i žurnalistike.
O knjizi
Pokuša li netko u današnje doba zadržati djetinju naivnost i čistoću pogleda, onu zaboravljenu nevinost srca i plemenitu patetičnost, pokuša li njegovati onaj zenbudistički početnički um i dopustiti sebi ranjivost, riskira da ga se ismije i prozove pseudoromantičnom blunom, ako ne i nečim gorim. U svom romanu 'Carstvo nemoći' Tatjana Gromača, izbjegavajući larpurlartističko lamentiranje, preuzima taj rizik i dosljedno uspijeva iznalaziti smjelosti za beskompromisno introspektivno poniranje u dubine vlastite duše, smjelosti za to da dotakne neuralgične točke društva u kojem živi, ali i da ukaže na umjetnost kao pribježište u svijetu u kojem je dobrota iznimka, a razočaranje konstanta.
komentiraj (1) * ispiši * #
BEZ ČITANJA NEMA DOBROG PISANJA!! NEMA!!!
srijeda , 13.12.2017.
Tek kad sam počeo raditi kao urednik uvidio sam kolika je silna ta potreba ljudi da pišu, kad me je počela zasipati ta gomiletina rukopisa nepoznatih i neafirmiranih autora koji bi željeli vidjeti svoga pera djelo ukoričeno kod "renomiranog" izdavača.
Zapanjio sam se.
Ali sam se odmah i rastužio - jer se u ogromnoj većini toga radi o običnom tipkanju.
A mizerna kvaliteta toga dokazuje da ti ljudi naprosto nisu dovoljno toga pročitali da bi mogli dobro pisati!
Ne čitaju, a žele biti pisci!
I ne kuže da nije svaki napisani tekst automatski književnost.
Većina njih ima u sebi ideju neke priče, i sjednu za tipkovnicu i bacaju hrpe riječi na ekran i dovedu tu fabulu od pozicije A do pozicije B na način identičan onome kad npr. neko 10-godišnje dijete prepričava odgledani film.
I misle da su stvorili književno djelo.
Iz svih tih silnih gomiletina rukopisa naprosto VRIŠTI JEDNA ČINJENICA: da je većina tih ljudi koji se tako olako laćaju pera i žele biti piscima naprosto premalo toga pročitalo!
SVI VI KOJI SANJATE BITI PISCIMA - NAJPRIJE MORATE BITI ČITATELJI!!!!
NEMA DOBROG PISCA BEZ ČITANJA!!!
I to nezasitnog čitanja, čitanja koje je je potreba, čije neupražnjavanje izaziva frustraciju.
Takvi "Bogom-dani" genijalci, koji odlično pišu a da prije toga nisu puno čitali su iznimno rijetki, 1 na milijun!
Treba čitati i čitati i čitati... i još čitati i čitati i čitati... i onda za promjenu još puno čitati i čitati i čitati... prije nego se uopće pokuša nešto napisati.
Na osnovu prvih nekoliko stranica nečijeg neobjavljenog rukopisa odmah je jasno koliko je taj čovjek čitao. A redovito je zaključak da su čitali premalo.
I naprosto se rastužim razmišljajući o tome, dođe mi da zaplačem procijenjujući koliko je vremena uzalud uloženo u pisanje tih teškoprobavljivih i teško prohodnih, besmislenih i uglavnom nečitljivih papazjanija.
Ali emocije su mi podijeljene jer duboko poštujem kreativnost, ali me rastužuje uzaludnost tog njihovog neizmjernog napora i njihovog vremena potrošenog na pisanje svega toga.
Ali, naravno, ima i gorih načina na koje se može ulupati vrijeme.
PRIJE NEGO SE ODLUČITE NA PISANJE MORATE NEPREGLEDNO MORE TOGA PROČITATI !!!!
S naglaskom na MORATE!!!
Inače vam je trud uzaludan - u tome je poanta ove lamentacije.
(Ali mi je neshvatljivo i zašto uopće pišu ako NE VOLE ČITATI. A da vole valjda bi i čitali, prije nego požele pisati. Ali, ne čitaju, pa znači da i ne vole.
Čovjek je zaista neobjašnjiva i neshvatljiva živina
)komentiraj (33) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE romana Mihaele Gašpar Đukić "Spori odron"
Izdavačka kuća DISPUT
poziva nas na predstavljanje romana
Mihaela Gašpar Đukić
"Spori odron"
u četvrtak, 14.12.2017
s početkom u 18 sati
u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu
Uz autoricu sudjeluju
Jasna Kovačević
Krešimir Bagić
Josip Pandurić
Dijelove romana čitat će
dramska umjetnica Vesna Tominac Matačić.
Dobrodošli!
komentiraj (0) * ispiši * #
Novi roman Mihaele Gašpar "Spori odron" (Disput, 2017.)
utorak , 12.12.2017.Mihaela Gašpar
SPORI ODRON
roman
izd. Disput
140 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017/
Knjižarska cijena: 90,00 kn
Riječ izdavača
Roman je to iz šest dijelova, a mjesto radnje jedna je jedina kuća, nasljeđivana s koljena na koljeno, kupovana; njezino habanje i starenje, njezina na koncu djelomična smrt, kada u funkciji i relativno zdrava ostaje još samo jedna prostorija, tek je pozornica na kojoj se, gotovo serijski, izmjenjuju likovi nesposobni da izađu na kraj sa svojom nesrećom. Mihaela Gašpar uspjela je stvoriti atmosferu koja ima elemente bajke, ali ta bajka ne poznaje ni vještice ni prinčeve: to je bajka konstante sivila svakodnevice koja ljude razlaže na planktonska mjerila, a riječi koje likovi izgovaraju opasno podsjećaju na bajalice. Taj tamni univerzum pun je monotonog šaptanja, pun je apsurdnog ohrabrivanja i katastrofa: očevi izgore u sobama, majke se ubijaju, i svi jedni druge drže u slijepom zagrljaju. (...)
Osjećaj za svijet ove autorice, a to je dodatni užitak za čitatelja, visoko je poetičan, sav u treptaju koji lovi beznadna stanja, bezizlazje u kojemu svi grcamo više nego što smo u stanju priznati. Ona čuvena maksima koja kaže da umjetnost imamo kako ne bismo umrli od istine ovdje je okrenuta naopako: umjetnost imamo jer smo zaboravili što je prava istina o nama, koliko su nepovoljni realni nalazi o našem stanju, o našoj palosti u svijet neodmotanih, nerealiziranih larvi koje se palucavo nadgmizavaju jedna preko druge i to hvalospjevno nazivaju "realizacijom".
(iz pogovora Daria Grgića)
komentiraj (0) * ispiši * #
Nova knjiga Vinka Brešića "Kroatistička čitanja" (Istarski ogranak DHK, 2017.)
Vinko Brešić
"Kroatistička čitanja"
eseji o hrvatskoj književnosti
izd. DHK - istarski ogranak
175 str., tvrdi uvez
170 kuna
Sadržaj:
Predgovor
I.
Matoš i hrvatska književnost
Zašto čitati Cesarca?
Prva knjiga hrvatske književne kritike
O nekim obilježjima „Hrvatske književnosti“ Mate Ujevića
Nacionalni kontekst emigrantske „Hrvatske revije“
Rani radovi Nikole Milićevića
Život i djelo „Virovitičkoga Simenona“
Skokova „kajkaviana et juvenalia Croatica“
„Od Vraza do Fišera“. 175 godina „Kola“
II.
Prilog hrvatskoj tropismenosti (S. Manđeralo)
Tomasovićevo dokidanje inferiornosti (M. Tomasović)
Kad struka nađe čovjeka (J. Bratulić)
Runtićeve lijepo organizirane daljine (I. Runtić)
Kočanova skupljena baština (S. Mijović Kočan)
Rat i književnost (S. Primorac)
Biletićevo čitanje Istre (B. D. Biletić)
Slavonska čitanka (S. Andrić)
Stipine slavonske teme (S. Damjanović)
III.
Brešanovi demoni politike
Fabrijev „Eriksson“ ili „Ericsson“
Petkov „Kult kornjače“
Jasna ili Srijemčevo novo ruho
Mandić i krimić
Antologičar Tonko
„Fragmenti o intrasemičnosti“. Prilog tekstološkoj analizi romana
„Tatarski zajutrak“ M. Stojevića
Treba li nam časopis za kritiku? U povodu jedne inicijative
„Hrvatski nacionalni preporod završio je 1990.“ Razgovor
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Rutger Bregman - "Utopija za realiste" (Naklada Ljevak, 2017.)
ponedjeljak , 11.12.2017.
Uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka kao utopija ili...
Rutger Bregman
UTOPIJA
ZA
REALISTE
Kako možemo izgraditi idealan svijet
Izdavač: Naklada LJEVAK
Broj stranica: 320
Format: 142x210
Uvez: meki= 129 kn; tvrdi= 159 kn
Urednica: Nada BRNARDIĆ
S engleskoga preveo: Mišo GRUNDLER
Riječ izdavača
Zvijezda u usponu na području političke i socijalne misli, Rutger Bregman (kojemu je tek 29 godina) u svojoj četvrtoj knjizi, „Utopija za realiste“, vodi čitatelja na putovanje kroz povijest ideje o kojoj se u centrima moći pa onda i na periferiji priča već desetljećima – o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka (UTD) – o kojoj se napokon prestaje razmišljati kao o utopiji (treba podsjetiti da su se nekad i mirovine činile utopijom). Zanimljivo je da ideja o UTD-u nadilazi tradicionalnu podjelu na ljevicu i desnicu – u svijetu postoji niz uglednih zagovornika uvođenja UTD-a na jednoj i drugoj strani političkog spektra, poput Jamesa Tobina, Johna Kennetha Galbraitha, Miltona Friedmana pa sve do ikone neoliberalne misli Friedricha von Hayeka.
„Utopija za realiste“ na svjež i uvjerljiv način izlaže argumente u prilog tvrdnji da je došlo vrijeme da se ideja uvođenja UTD iz utopije pretvori u realnost, kao što se na pokusnoj bazi već događa u Finskoj, Danskoj, Kanadi, SAD-u (u Oaklandu u Kaliforniji i na Aljasci), a o njezinom se provođenju ozbiljno razmišlja u Indiji, Škotskoj i mnogim drugim zemljama. Govoreći o ovoj knjizi kao o obveznom štivu za svakoga tko želi biti uključen u diskusiju o neposrednoj budućnosti našega društva, utjecajni sociolog Zygmunt Bauman knjigu je opisao kao „briljantnu, istinski prosvjetljujuću i izrazito čitku“, jednu od rijetkih koje vas uspijevaju iznenaditi i dovesti u pitanje ono što ste mislili da znate.
„Odvažno razmišljanje, svježe ideje, snažna I energična proza.“
Steven Pinker
„Idealni svijet čini se nemogućim, no ova provokativna knjiga uvjerava nas da nam je nadohvat ruke.“
The Sunday Times
„Poslušajte Rutgera Bregmana. Pred njim je velika budućnost
u oblikovanju budućnosti.“
Observer
Ova knjiga nije pokušaj predviđanja budućnosti.
Ovo je pokušaj otključavanja budućnosti u nadi da ćemo širom otvoriti svoje umove. Dakako, utopije uvijek najviše govore o stanju društva u vremenu kada su zamišljene. Utopijska Zemlja Obilja kazuje nam kakav je bio život u srednjem vijeku. Surov. Bolje rečeno, životi svih ljudi iz svih krajeva svijeta gotovo uvijek su bili surovi. I zato svaka kultura ima svoju viziju Zemlje Obilja.
Skromne želje rađaju skromne utopije. Ako ste gladni, sanjate o obilatoj gozbi. Ako vam je hladno, sanjate toplinu vatre. Suočeni sa sve većim zdravstvenim tegobama, sanjate vječnu mladost. Sve te naše želje ostvarene su u nekadašnjim utopijama, zamišljenima u doba kad je život bio ružan, okrutan i kratak.
[...]
Kako ljudi i društva postaju sve stariji, to su sve više priviknuti na status quo, u kojem sloboda može postati zatvor, a istina se pretvoriti u laži. Moderno vjerovanje – ili, još gore, uvjerenje da nemamo više u što vjerovati – zasljepljuje nas tako da ne vidimo nepravdu koja nas svakodnevno okružuje.
Evo nekoliko primjera: Zašto od 80-ih godina naovamo radimo sve više ako smo bogatiji nego ikad prije? Zašto milijuni ljudi još grcaju u bijedi kad smo dovoljno bogati da stanemo siromaštvu na kraj? I zašto više od 60% vašeg prihoda ovisi o zemlji u kojoj ste se samo igrom slučaja rodili?
Utopije ne nude odgovore ni rješenja, ali postavljaju prava pitanja.
(Izvadak iz knjige)
O autoru
Rutger Bregman, jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (rođ. 1988. god.) dosad je objavio četiri knjige s područja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga „Povijest napretka“ osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicističko djelo u 2013. godini, a dvaput je bio nominiran za prestižnu nagradu European Press Prize za novinarski rad u časopisu „De Correspondent“. Nizozemsko izdanje „Utopije za realiste“ postalo je nacionalni bestseler i dovelo pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Njegove radove popratili su pohvalnim recenzijama među ostalima i „Washington Post“, „Guardian“, „Independent“ i BBC.
komentiraj (0) * ispiši * #
Roman mog srednjoškolskog profesora : Josip Krajač "Srpanjski diptih" (DHk, ogranak u Rijeci, 2017.)
JOSIP KRAJAČ
'Srpansjki diptih'
Nakladnik: Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci
12/2017.
176 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 100.00 kn
Riječ izdavača
Roman Josipa Krajača "Srpanjski diptih" donosi moguću struju svijesti Ivana Gorana Kovačića i Drage Gervaisa. Dva se tijeka izmjenjuju, ali pisac ne inzistira na naglašenim usporednostima. Tekst je zahtjevan jer se pisac uklanja jasnoj pripovijesti i kronologiji. Iz tijekova dvaju subjekata moguće je prepoznati sjećanje na dječaštvo i mladost, a tako i stanja straha i predsmrtne časove. Onomatopeje, sinestezije, te navodi književnih djela dvojice umjetnika i niz povijesnih referenca obogaćuju rečenice, i predstavljaju izazov čitatelju.
Uz hrvatski jezični standard srećemo za temu dva relevantna narječja, ali i odjek slovenskoga i talijanskoga govora. Struje svijesti dotiču se osobno-emocionalnih, životopisnih, umjetničkih, političkih i vjerskih upita. U romanu srećemo reference na niz drugih umjetnika koji su bih u krugu, uvjetno rečeno, glavnih likova, recimo Nazor, Bevk, Katalinić-Jeretov... Kovačićeva lektira obuhvaća i Yeatsa i Šegedina i A.B. Šimića, a podsjećaji su katkad vrlo široko dani, pa nalazimo i gral i Anu Katarinu Frankopan-Zrinsku. Gervais se pak djelatnošću kreće krugom kazalištaraca, napose Marijana Matkovića, te glazbenika Ronjgova i Papandopula...
Riječ je, dakle, o modernistički pisanoj prozi, na tragu iskustva koje je u prošlom stoljeću na svjetskoj književnoj sceni promicao Joyce, a u nas, na primjer Ranko Marinković. U Krajačevu tekstu ima užitka u pisanju koje se kreće rubom stvarnosti i fikcije, ali nema samodopadnosti, poze ni naivnosti.
Izvori kojima se pisac služio za dokumentarni podsloj romana, na kraju teksta uredno su navedeni.
Dean Slavić
Povezanost dvaju pjesnika autor pronalazi ne samo u njihovoj odanosti goranskoj kajkavštini, odnosno liburnijskoj čakavštini, nego i u malo poznatoj činjenici da su Gervaisovi lukovdolsko-severinskog podrijetla, kao i još i danas zagonetnim okolnostima njihove smrti, koja je pala u srpnju 1943., odnosno 1957. godine.
Autor razvija dvije paralelne “melodije”, koje u obliku unutarnjeg monologa dvaju pjesnika u trenutku njihove agonije razvijaju logikom tijeka svijesti usustavljene slike cijeloga njihovog života. Govor iz “sada” prepleće se s govorom iz “negda” kroz sjećanje, te se subjekt pričanja stalno drži u stanju višestruke svijesti... razvidno je da autor izvrsno vlada tehnikom modernog pripovijedanja, ne dovodeći ipak svoj rukopis do potpuna hermetizma... Također je vrlo zanimljiv i inovativan Krajačev jezik i stil.
Darko Gašparović
Josip Krajač je rođen 1936. godine u Bosiljevu. Srednju učiteljsku školu polazi u Karlovcu. Studij književnosti i hrvatskog jezika je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio i postdiplomski studij, te magistrirao iz područja društveno humanističkih znanosti.
Desetak je godina radio u osnovnoj škoh u Severinu na Kupi, a nakon toga radi tridesetak godina u srednjoj školiu Opatiji, i kao vanjski suradnik na Učiteljskom fakultem u Rijeci. Živi u Opatiji.
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE romana "IZABRANA (Život Edith Stein)" Jasminke Domaš
nedjelja , 10.12.2017.
Izdavačka kuća LITTERIS
poziva nas na
predstavljanje novog romana
Jasminke Domaš
"IZABRANA (Život Edith Stein)"
U utorak 12.12 2017. s početkom u 18 sati
u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
Sudjeluju
Jasminka Domaš
Sibila Petlevski
Sead Muhamdagić
Dražen Katunarić
Dobrodošli!
komentiraj (0) * ispiši * #
Dva nova broja (40. i 41.) časopisa "Libra libera"
subota , 09.12.2017.U relativno kratkom razdoblju
objavljena su dva broja časopisa Libra Libera
koji i ovaj put donose
vrlo zanimljive teme iz kritičke teorije
te prozu i poeziju regionalnih autora.
Opširnije o njima saznajte na
portalu Booksa.hr
komentiraj (0) * ispiši * #
Mitopeja objavila posljednji roman ovogodišnjeg nobelovca Kazuoa Ishiguroa "Pokopani div" + PROMOCIJA
petak , 08.12.2017.
Iz tiska ovih dana u izdanju idavačka kuće Mitopeja izlazi hrvatski prijevod zadnjeg romana ovogodišnjeg nobelovca Kazua Ishiguroa "Pokopani div" .
U nastavku predstavljam roman i donosim najavu zagrebačke promocije romana:
Kazuo Ishiguro
'Pokopani div '
roman
Izdavač: MITOPEJA
Broj stranica:328
Uvez: tvrdi= 150 kn
Urednik i prevoditelj knjige : Vladimir CVETKOVIĆ SEVER
Riječ izdavača
Posljednji roman britanskog autora japanskog porijekla Kazua Ishigura, dobitnika Nobelove nagrade za književnost za 2017. godinu, 'Pokopani div' naslanja se na stare anglosaksonske mitove i legende i čitatelja vraća u vrijeme kada su Engleskom vladali zmajevi, plašili je ogeri, a svojatali Briti i Sasi. Tom zemljom, više od naroda koji u njoj obitavaju, vlada čudna izmaglica u čijoj se gustoći i neprozirnosti gubi i mnogo više od pogleda: gubi se sjećanje.
Upravo u potragu za tim sjećanjem, za davnom uspomenom koja možda jest, a možda i nije stvarna, kreću Axl i Beatrice, dvoje ostarjelih Brita, već na teret svojoj zajednici. To će im putovanje donijeti i mnogo više, no hoće li ih ono što će pronaći i usrećiti?
'Pokopani div' istančana je pripovijest o povijesnom i osobnom zaboravu, o istrajnosti ljubavi i krajnjim kušnjama srca, o dvojbama oko vrijednosti kojima je čovjek posvetio cijeli život i sjeti zbog nemogućnosti dosezanja žuđenog ishoda – o temama kojima se Ishiguro bavi kroz sav svoj opus. Smjestivši radnju u šesto ili sedmo stoljeće, slabo poznato razdoblje britanske povijesti, Ishiguro je oblikuje kroz predaju koja nam je iz tog doba istrajala: kroz elemente mita o kralju Arthuru. Postignuta sprega mitskog i povijesnog, epskog i intimističkog, tvori jedinstveno djelo suvremene književnosti.
„Pokopani div čini ono što čine sve važne knjige; ostaje u sjećanju dugo nakon što biva pročitanom, odbijajući otići, prisiljavajući čitatelja da je uzima u ruke ponovno i ponovno. Ishiguro se ne boji dotaći velike, osobne teme kao ni koristiti mitove, povijest i fantastiku kao svoje alate. Pokopani div izvanredan je roman.“
Neil Gaiman
PROMOCIJA
Nobelovu nagradu za književnost za 2017. godinu, Ishigurovi će poklonici imati prilike proslaviti u vrijeme njezine dodjele u Stockholmu, u nedjelju, 10. prosinca, od 17 sati, kada će se u prekrasnom prostoru Crafter's Lava na Gornjem gradu (Opatička 2) premijerno predstaviti posljednje Ishigurovo djelo, njegov sedmi roman 'Pokopani div', u prijevodu Vladimira Cvetkovića Severa i u izdanju nove nakladničke kuće Mitopeje.
Uz prevoditelja i nakladnika, o ovoj će istančanoj pripovijesti – o povijesnom i osobnom zaboravu, o ustrajnosti ljubavi i krajnjim kušnjama srca, o dvojbama oko vrijednosti kojima je čovjek posvetio cijeli život te o sjeti zbog nemogućnosti dosezanja žuđenog ishoda – na zagrebačkom predstavljanju govoriti i redaktori knjige Martina Pranić i Petar Bujas.
komentiraj (0) * ispiši * #
Moja kritika romana "Džepni atlas žena" Sylwie Chutnik u "Vijencu"
četvrtak , 07.12.2017.Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu i
moja kritika romana
"Džepni atlas žena"
Sylwie Chutnik
Novi "Vijenac" još donosi:
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličić
- razgovor s Đurom Vidmarovićem, predjsednikom Društva hrvatskih književnika
- razgovor s doajenom hrvatskog glumišta Žarkom Potočnjakom
- tekst Lidije Lacko Vidulić o manifestaciji povodom 90.obljetnice hrvatskoga PEN-a
- tekst Ljerke Car Matutinović o romanu Tajane Obradović "Akustika tišine"
- tekst Mire Muhoberac o knjizi književnih kritika o djelu Borisa Domagoja Biletića "U znaku Kairosa"
- tekst Denisa Leskovara o rock-grupi Cosby, Stills, Nash & Young
te još pregršt tekstova o glazbi, filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu itd.
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Valeria Luiselli: 'Krivotvorine' (Edicije Božičević, 2017.)
srijeda , 06.12.2017.
Valeria Luiselli: 'Krivotvorine'
eseji
Izdavač: Edicije Božičević
Prevoditelj: Ana Jokić
Urednik: Matija Janeš
Dizajn naslovnice: Branimir Vidović Vorberger
Cijena: 130,00 kn
Broj stranica: 119
Riječ izdavača
Knjiga književnih eseja Krivotvorine prvijenac je Valerije Luiselli, autorice koja će se već sa sljedeća dva romana pretvoriti u jednu od najperspektivnijih latinskoameričkih spisateljica. Knjiga koja se čita kao roman, s protagonisticom u prvom licu koja je spajajući refleksivno i lirsko, misaono i pripovjedno, odlučila iznijeti priču o prostorima koji je okružuju, koji je dozivaju da o njima promisli. Na tragu svojih devetnaestostoljetnih prethodnika koji su to činili pješke, ona sjeda na bicikl i kreće na suvremeno flaniranje vlastitim čudovišnim velegradom, njegovim ulicama i zatvorenim prostorima, ili pak ulazi u avion i potuca se po sporednim venecijanskim prostorima poput groblja ili birokratskih ureda. Ta premještanja okidač su niza ingenioznih asocijacija, lirskih slika i naizgled „lakih“ a tako dubokih promišljanja o književnoj i knjižarskoj povijesti, suvremenom životu i, napose, jeziku, stvarnom prostoru u kojem Valeria Luiselli boravi i to iskustvo želi prenijeti. Buntovno-melankolični autoričin ton te nevjerojatna zrelost u mladenačkoj razigranosti osvojit će čitatelja i s ovom Luisellinom knjigom.
„Apologeti hodanja podigli su čin pješačenja na razinu aktivnosti dostojne književnosti. Od peripatetičara do modernih flâneurs, šetnja se smatrala poetikom misli, uvodom u pisanje, mjestom savjetovanja s muzama. Istina je da je nekoć, kako prepričava Rousseau u jednoj od svojih Meditacija, najveća opasnost izlaska u šetnju bila da te pregazi pas. Ali činjenica je da danas pješak ne može izaći u šetnji nesklonom i nimalo književnom Gradu Meksiku s dobrim raspoloženjem koje je isticao Robert Walser na početku svoje šetnje.
Bicikl je na pola puta između automobila i cipele; njegova lakoća omogućuje biciklistu da prestigne poglede pješakâ i da ga prestignu motorizirani pogledi. Biciklist tako posjeduje iznimnu slobodu: nevidljivost. Hibridna priroda njegova vozila pruža mu potpunu bezbrižnost.
Jedini zakleti neprijatelj biciklista je pas, životinja koja je perverzno programirana da slijedi bilo koji objekt koji se kreće brže od nje. Naravno, opasne su i zvijeri koje upravljaju automobilima. Čak i tada, biciklist je dovoljno nevidljiv da postigne ono što pješak ne može: kretati se u samoći i prepustiti se slatkom tijeku svojih misli.“
Valeria Luiselli (Ciudad de México, 1983.) meksička je autorica, nova zvijezda latinskoameričke književnosti, koja je nakon svega nekoliko objavljenih knjiga uspjela usmjeriti na sebe pozornost međunarodne javnosti. Nakon prvijenca Krivotvorine, godine 2011. izlazi Luisellin prvi roman, Tijela bez težine (Edicije Božičević, 2016.), koji je kod kritičara i čitatelja polučio izniman uspjeh. La historia de mis dientes Luisellin je roman u kojemu je ponudila osobni pregled povijesti zapadnoga mišljenja, fikcionalizirajući tu povijest. 2016. objavljena joj je knjiga eseja Los nińos perdidos. Valeria Luiselli trenutačno živi u New Yorku, gdje studira komparativnu književnost na University of Columbia. Objavljuje članke i kratku prozu u raznim časopisima i novinama. Sudjelovala je na mnogim književnim festivalima diljem svijeta, 2014. bila je glavna autorica Londonskog sajma knjiga, a 2015. gostovala je na Festivalu europske kratke priče u Zagrebu.
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE knjige priča Mirka Božića "Kristalno zvono" u Ližnjanu
utorak , 05.12.2017.
U petak 8. studenog u 17h u knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI u Ližnjanu svoju novu knjigu proze naslovljenu „Kristalno zvono“ u izdanju Frakture predstavit će nagrađivani mostarski pisac Mirko Božić.
Riječ je o pričama povezanim u roman, ali isto tako i o romanu koji se rastvara u priče o odrastanju u doba socijalizma i ratnih 90-ih. Svako poglavlje otvara po jedan recept iz majčine kuharice koji je povod da se prisjećanjem na okuse djetinjstva rekonstruira sjećanje na proteklo, prošlo, da se zaboravu otrgne živa i uvijek pulsirajuća, vječna ljubav prema rano preminuloj majci te da se ispripovijeda snažna veza prema voljenom Mostaru, izmučenom gradu koji svakodnevno pronalazi snage za nove početke. „Kristalno zvono“ knjiga je nostalgije koja nas podsjeća da će nam nakon svih gorčina upravo slatki okus majčine ljubavi dati neophodnu snagu da se nanovo rodimo iz ruševina.
Mirko S. Božić rođen je 1982. godine. Pjesnik, prozaik, prevoditelj, osnivač i direktor utjecajnog međunarodnog književnog festivala „Poligon“, kulturni aktivist, diplomirao je anglistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Mostaru. Objavio je tri knjige pjesama i to: „Jedrim kroz buru“ 2001., „Bijele noći“ 2004. i „Mrlje na njenim rukama“ 2012. Monografiju o rodnom gradu naslovljenu „Mostar iza kulisa“ objavio je ove, 2017. godine. Preveden je na albanski, danski, engleski, francuski, njemački, poljski, slovački, slovenski i španjolski jezik. Boravio je u književnim rezidencijama i sudjelovao na književnim festivalima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te inozemstvu. Pokretač književnih radionica i suosnivač „Ujedinjene književne fronte“, objavljivan je u brojnim časopisima i antologijama. Sudjelovao je u kazališnoj predstavi “Ljudi iz struke” u Kragujevcu te u njemačkom filmu „Home Stories“. Autor je bloga „Tripkovnica“, kolumnist slovenskog portala „Literatura“ te kritičar portala „Moderna vremena“. Dobitnik je nagrade „Antun Branko Šimić“, nagrade časopisa „Opomena“, nagrade karlovačke Matice hrvatske „Zdravko Pucak“ za poeziju i CEI-jeve stipendije („CEI Fellowship Award“). Živi i radi u Mostaru.
komentiraj (0) * ispiši * #
Sada ne postoji, i ništa ne postoji, jer sve je ništa i ništa je sve...
ponedjeljak , 04.12.2017.
Na jednome mjestu pri kraju ove knjige (prev. Viktorija Šantić, ur. Gordana Farkaš Sfeci, izd. Oceanmore, 2017.) Krasznahorkai lakonski veli (i nimalo ne sumnjam da se pritom šeretski/luciferski osmijehivao pod krabuljom svoje prosijede brade) da sada ne postoji, i da ništa ne postoji, i teško se s njim ne složiti, a tko njemu ne vjeruje evo mu mene da mu objasnim da je tomu tako (iako nije nego je već bilo) zato jer : ne postoji sada niti postoji išta jer sve što jest više nije jer je upravo prošlo i ne može se vratiti, ali i zato što sve, a što rekosmo ne postoji i nije nego je već bilo, stremi nekoj budućnosti koja nikada ne uslijedi, s obzirom da jest ne postoji jer je upravo prošlo, dakle : sve što jest a zapravo nije jer je upravo prošlo jest da ono što više ne postoji teži onome što još ne postoji...
i svaka od u knjizi okupljenih priča upravo se trudi i uspijeva taj besmisao, kaos i apsurd nam posredovati i u njeg nas uvjeriti, apsurd i besmisao zbilje koje zapravo nema niti će je ikad biti jer, kao što rekosmo al' ponoviti nije naodmet, sada ne postoji jer je netom prošlo i vratiti se neće a sutra uvijek izmiče i uvijek će izmicati, i sve, a koje je ništa jer ni nije nego je bilo, tek je zapravo samo priprema za nešto drugo, a što također ne postoji niti će ga ikad biti jer je uvijek nadomak a nikad dohvatno, i jer nije i nemoguće je da bude jer je već bilo, upravo prošlo, minulo u nepovrat.
A da ga ni ne bijasmo svjesni.
komentiraj (1) * ispiši * #
Predstavljanje romana Diane Rosandić Živković "Tetovirana" (izd. DHK, 2017.)
Društvo hrvatskih književnika
poziva nas na
predstavljanje novog romana
Diane Rosandić Živković
"Tetovirana"
Sudjeluju:
Diana Rosandić Živković
Željka Lovrenčić
Antun Pavešković
Ulomke iz knjige čitat će dramski umjetnik Dubravko Sidor
U utorak 05.12.2017.
U DHK u Zagrebu, Trg baba Jelačića 3/I
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Dinko Kreho
nedjelja , 03.12.2017.Dinko Kreho (r. 1986), esejist i književni kritičar mlađe generacije, nametnuo se kao jedan od ozbiljnijih, oštrijih i beskompromisnijih analitičara regionalnih književnosti. Stalni je suradnik portala Booksa.hr i Proletter.me, tjednika Novosti i Trećeg programa Hrvatskog radija, usto povremeno surađuje s većim brojem medija u regiji.
Priprema knjigu o Dylanu Dogu, a dotad - razgovor s Dinkom čitajte ovdje .
komentiraj (0) * ispiši * #
Očekivane anatomske promjene na čovjeku, tehnologijom izazvane
subota , 02.12.2017.Zamislite porođajne muke budućih rodilja za nekoliko generacija kad čovjeka, zbog konstantnog buljenja u smartfone, zadese anatomske promjene i ljudska se mladunčad počne rađati s kralježnicama u obliku ćiriličnog velikog slova " g ".
(Za "velike Hrvate" : to vam je ovo slovo sa priložene slike koje nalikuje na vješala).
Zapravo, tzv.carski rez tada će biti jedina mogućnost.
I kad u uspravnom položaju čovjek više ne bude u stanju usmjeriti pogled ka zvijezdama.
(Ali utješno je da će ljudima takav, evolucijom izmijenjeni oblik vratova, omogućiti lakše izbjegavanje opasnosti da ugaze u govno.)
komentiraj (1) * ispiši * #
Revija malih književnosti : književnost Levanta
petak , 01.12.2017.
Od 05. do 10. prosinca 2017. u Booksi se održava nova Revija malih književnosti, godišnja manifestacija posvećena književnim scenama koje su nepoznate hrvatskoj publici.
Ove godine u fokusu su književni autori/ce Levanta (Jordan, Libanon, Palestina i Sirija).
Osim gostovanja autorica i autora Booksa će i objaviti njihove radove u antologiji Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju.
Tko sve dolazi na Reviju saznajte ovdje
komentiraj (1) * ispiši * #
Večer suvremene indijske književnosti povodom izlaska knjige "Lotosi od neona" (Studio TiM, Rijeka)
Indijski kulturni centar Zagreb
nas poziva
na večer suvremene indijske književnosti
2. prosinca 2017. godine u 20 h.
Bacchus jazz bar,
Trg kralja Tomislava 16, Zagreb
Indijski kulturni centar Zagreb ponosno predstavlja u suradnji s izdavačkom kućom Studio TiM iz Rijeke večer posvećenu suvremenoj indijskoj književnosti na hindskome i engleskom jeziku.
Bit će predstavljeni poznati autori i autorice kao što su Nirmal Varma, Šrikant Varma, Arun Kolatkar, Sudeep Sen, Mridula Garg i Amrita Pritam, kao i autori i autorice mlađih generacija Jeet Thayil, Maheš Varma, Monika Kumar, Viđaja Singh i mnogi drugi.
Večer je zamišljena kao opušteno druženje na kojemu će publika imati priliku
razgovarati s izdavačima, urednicama te nekima od prevoditelja
poslušati pjesme i ulomke proze u prijevodu te
uživati u modernoj indijskoj glazbi.
Tekstove čitaju:
Sanja Mataga
Marko Jelić
Službeni dio programa traje oko 60 minuta.
Izdavači nude popust na knjigu Lotosi od neona koja je izdana ove godine, a u kojoj su zastupljeni radovi navedenih autorica i autora.
Večer organiziraju Indijski kulturni centar Zagreb i Studio TiM
u suradnji s Veleposlanstvom Republike Indije i podršku Ministarstva kulture Republike Indije.
komentiraj (0) * ispiši * #