GLASAJTE

PROTIV !

GLASAJTE

PROTIV!

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i
moju kritiku romana
'Sestra Sigmunda Freuda'
Gocea Smilevskog.

Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjigama pjesama Marka Tomaša i Đorđa Matića
- tekst Strahimira Primorca o romanu Irene Lukšić 'Očajnički sluteći Cohena'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Vlaste Sušanj Kapićeve 'Jelitima'
- tekst Franke Gulin o romanu 'Promjena' kineskog nobelovca Moa Yana
- tekst Seada Begovića povodom stote obljetnica rođenja Envera Čolakovića
- proza Tomislava Šovagovića
- poezija Mate Marasa
- tekst Lidije Lacko Vidulić o 35. Interliberu
- tekst Vinka Brešića uz 107. rođendan Dragutina Tadijanovića i 100 godina Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić

te još pregršt tekstova o glazbi, filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, itd. na
www.matica.hr/Vijenac

Naklada Altagama i Muzej za umjetnost i obrt
pozivaju nas na
promociju knjige

DAJ NASLOV

Sonja Manojlović
Pjesme 2013.

(Saša Šekoranja
crteži)

u četvrtak, u 19 sati 28. studenog 2013.
u Muzeju za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10, Zagreb

O knjizi ce govoriti:
Tonko Maroević , Ervin Jahić i autori Sonja Manojlović , Saša Šekoranja
te urednica Višnja Bošnjak

Suvremena mađarska književnost jedna je od propulzivnijih europskih književnosti, a brojni mađarski autori odavno su prepoznati i cijenjeni izvan granica svoje zemlje. Koji su dominantni pravci u novijoj mađarskoj literaturi, kojim se temama pisci najviše bave, zašto je u Hrvatskoj tek u zadnjih desetak godina porastao interes za nama geografski blisku, a ipak slabo poznatu i donedavno još slabije prevođenu literaturu, neka su pitanja na koja će se pokušati dati odgovor u razgovoru s gostima, prevoditeljicom Xeniom Detoni i glavnim urednikom Frakture Seidom Serdarevićem.

Tribina 'Književni petak' će se održati 29. studenog u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

28.11. 2013. u 18 sati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb
održat će se
razgovor sa Milanom Osmakom

Milan Osmak bio je ugledni novinar i urednik, a u književnosti se javlja ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Prvu knjigu (pa odmah i roman) Krvotok broda objavljuje 1965. godine. Autor je više zapaženih knjige za mlade (romani Ivana tajanstveni otok, Lovci na amfore, Tulum sa tunama, Ljetovati na Marsu...). Maritmina tematika prisutna je u svim njegovima prozama, pa tako i u nedavno objavljenoj neobičnoj zbirci novela pod nazivom „Ovce na južnom vjetru“ (Stajer-graf). Kvarner je i ovdje topos koji povezuje, a u novelama je riječ o odraslim junacima koji su povezani obiteljskim i prijateljskim vezama.

O knjizi će, uz autora, govoriti Branko Maleš i urednica knjige Marijana Jerkić Rukavina.


Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

Dobrodošli!

Uredništvo časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu "The Split Mind" nas poziva na predstavljanje novog - XI. broja, koje će se održati u četvrtak 28. studenog 2013., u 20:30h, u splitskom klubu "Quasimodo".

U programu će sudjelovati Bjanka Ivas, Nada Topić, Lili Zaneta i Jakov Bajić te voditelji Melita Anušić, Marina Meić i Luka Krstulović, članovi uredništva TSM-a.

Razgovor Siniše Kekeza
s Andreom Pisac,
povodom njenog romana
'Hakirana Kiti',
objavljen u Slobodnoj Dalmaciji,
čitajte ovdje


Moju kritiku autoričine knjige 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' čitajte ovdje

KNJIŽNICA I ČITAONICA
BOGDANA OGRIZOVIĆA
I LITTERIS

pozivaju nas

na predstavljanje knjige

Ingrid Šafranek
'Bijela tinta: studije i ogledi
iz francuske književnosti'


Sudjeluju:
Nadežda Čačinovič
Nenad Ivić
Dražen Katunarić, urednik
Milana Vuković Runjić
Maja Zorica Vukušić
i autorica, Ingrid Šafranek


Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, u utorak, 26. studenog u 19.30 sati

Gabriel, dobrostojeći Londončanin, usred priprema za vjenčanje primi uznemirujuć telefonski poziv da mu je sestra Cordelia, s kojom se nije vidio deset godina, nestala. Odmah odlazi na Tenerife i zajedno sa sestrinom najboljom prijateljicom Helenom želi doznati zašto se njegova sestra priključila opskurnoj sekti koja ju je naposljetku odvela u kolektivno samoubojstvo.

U toj potrazi za objašnjenjima, uz Heleninu pomoć, Gabrijel pokušava otkriti istinu koja će ga neizbježno odvesti u grotlo neugodnih obiteljskih laži, tabua i tajni.


U ovom nam romanu autorica donosi veliku temu postmodernizma: ljubav i njezinu nemogućnost. Čitatelj može lako zaključiti da je čovjek sam i da ga je strah, a da bi prevladao taj strah traži ideologije, ljubavi, religije koje bi mogle zaštititi njegovo ogoljelo i ustrašeno ja.
El Mundo

Psihološki triler na pozadini zanosnih krajolika atlantskih otoka, Sadržaj tišine putovanje je u vlastitu nutrinu, u svakom poznate neuroze i strahove. Niz varijacija na autorici drage teme laži, licemjerja i izdaje.
Decitre.fr

***

Lucía Etxebarria (1966.) studirala je književnost i novinarstvo u Madridu. Dosad je napisala jedanaest romana: „Ljubav, znatiželja, prozac i sumnje“ (1997.), „Beatriz i nebeska tijela“ za koji je 1998. dobila nagradu “Nadal”, „Mi koje nismo kao druge“ (1999.), „Cosmofobia“ (2007.), „Lo verdadero es un momento de lo falso“ (2010.), „Sadržaj tišine“ (2011.).

Osim romana, objavljuje eseje i pjesme, a sudjelovala je i u pisanju scenarija za nekoliko filmova. Svojim je djelima izazvala brojne polemike.

Sveučilište u Aberdeenu dodijelilo joj je počasni doktorat za književnost. Za roman „O svemu vidljivom i nevidljivom“ 2001. godine dobila je nagradu “Primavera”. Nakon opsežna istraživanja, zajedno s književnom kritičarkom S. Nú?ez Puente, 2002. objavila je intrigantnu književnofeminističku studiju „U naručju žene fetiša“. 2003. objavljena je i njezina zbirka proza – „Sasvim obična ljubavna priča“. Godine 2004. u konkurenciji više od 400 romana koji su pristigli na natječaj, za roman „Un Milagro en equilibrio“ osvojila je najugledniju španjolsku književnu nagradu – “Premio Planeta”.

Extebarrijina djela prevedena su na četrnaest jezika. Obožava životinje, vegetarijanka je i s kćeri živi u Madridu.

U biblioteci Mala zvona koja je posvećena poeziji i tekstovima povezanim s poezijom istoimena izd.kuća objavila je čuvene 'Stele' Victora Segalena, prvi put integralno u hrvatskom prijevodu, a u biblioteci Fantastična knjižnica objavili su zbirku kratkih proza Dorte Jagić o ženama iz Biblije:


Pjesnička zbirka 'Stele' Victora Segalena - jedno od klasičnih djela francuskog modernizma - prvi put u integralnom obliku u hrvatskom prijevodu, s novim kaligrafijama i prijevoodom kineskih epigrama. Preveli Stephane Michel, Senka Sedmak i Sanja Lovrenčić

Po obrazovanju liječnik, veliki putnik Victor Segalen učio je kineski u Francuskoj prije nego što se otputio u zemlju koja će se za njega pokazati izvanredno inspirativnom. Lutajući Kinom između 1908 i 1912, zadivljen njenim kamenim spomenicima - stelama, stvara nov oblik pjesme u prozi, "stelu-pjesmu". U svom najvažnijem djelu, zbirci Stele, poput kakvog cara koji pokušava odrediti svoje carstvo, istražuje teme moći i vlasti ("stele prema jugu"), prijateljstva ("stele prema sjeveru"), ljubavi ("stele prema istoku"), žrtve, odanosti, rata ("stele prema zapadu"); u "stelama uz rub puta" govori o iskustvu putnika, dok su "stele sredine" posvećene istraživanju unutarnjih prostora. Crpeći inspiraciju iz djela klasičnog kineskog kanona, Segalen svakoj svojoj pjesmi dodaje kaligrafirani kineski epigram, stvarajući tako jedinstveno dvojezično djelo, na razmeđi dviju udaljenih kultura.

***

U svom subjektivno obojanom katalogu-galeriji ženskih likova iz Biblije, knjizi 'Mali rječnik biblijskih žena' Dorta Jagić ispisuje i objedinjuje niz književnih portreta biblijskih junakinja, crpeći građu u prvom redu iz biblijskog izvještaja, ali i iz znanstvene literature te osobnog upisivanja "između redova". Izabranim junakinjama autorica daruje, uz obilje poezije, detaljno opisanu kosu, ponekad lice ili način hoda, poneku skrivenu misao.

U tom ženskom sabiranju, u kojemu se ističe raznolikost ženskih uloga, ravnopravno se susreću zvijezde kao Eva, Sara, Marija, Rebeka, ali i mnogo manje poznate a zanimljive žene kao poput Serve, Mikale, Atalije, Zareše. Sve su one za autoricu važne i bezvremene osobnosti koje izazivaju analizu, poniranje i identifikaciju, te neizbježne, ponekad humoristične a ponekad gorke, poveznice sa suvremenim kontekstom i problemima.

Izdavačka kuća
Funditus
poziva nas na
predstavljanje romana

Tajane Obradović
'Onda znaš kako stvari stoje'

Sudjeluju
Milana Vuković Runjić
Vera Vujović, urednica
Tajana Obradović

Moderira
Silvano Gospodarić

u četvrtak, 21.11.2013.
u restoranu Balon, Prisavlje 2, Zagreb

Milko Valent
'Umjetne suze'

NOVI ROMAN JEDNOG OD NAJPRODUKTIVNIJIH HRVATSKIH PISACA

Novi je Valentov roman slojevit, protkan razornim uvidom u središte otuđenih ljudskih života koji su nespokojni, kaotični, nepredvidljivi, ali i mnogoznačni, što omogućuje čitateljima dodatno obogaćenje mašte te interaktivnu stvaralačku suradnju s piscem tijekom čitanja, ali i nakon čitanja. Takva je suradnja svojevrsno vraćanje iskustvu pročitanog u sjećanju ili ponovnom čitanju romana u cjelini ili nekih njegovih dijelova.
Umjetne suze izvrstan su roman koji je daleko od banalnog, dosadnog i predvidljivog mainstreama lakih literarnih proizvoda.
Milko Valent napisao je sjajan, uzbudljiv, suvremen europski roman, „roman epohe“ o hrvatskoj i europskoj svakodnevnoj kaotičnoj zbilji. Upravo zbog svega toga sigurno je da će ga sve zahtjevniji hrvatski čitatelji zavoljeti kao napeto štivo, koje osim zajamčenoga čitateljskog užitka svojim nemilosrdnim prikazom krize suvremenoga monogamnog braka, ljubavnih odnosa, „političke nekorektnosti“ te „tranzicijskog kaosa“ Hrvatske i Europe izaziva i zapitanost čitatelja o nekoj promjeni nabolje u njihovim vlastitim životima, ali će ga zavoljeti i kao ono štivo koje u prividnom otklonu od njihove svakodnevice potiče trajni, kritički i uznemirujući egzistencijalni déjŕ vu.


Za prozu Milka Valenta ne vrijede fraze s kojima se dočekuju nove knjige afirmiranih pisaca: ''dugo očekivani roman'' ili ''s nestrpljenjem iščekivani roman'', ili nešto slično. Naime, tamo gdje sa svojom prozom odlazi Valent, tamo nema nikoga da ga čeka. Njegova proza daleko je ispred svog vremena, daleko ispred prevladavajućih književnih obrazaca, a posebno je daleko otišla u romanu koji držite u ruci.
Edo Popović

Knjižnica 'Bogdan Ogrizović'
nas poziva na predstavljanje knjige

Ljerke Car Matutinović

'Vijenac odabranih'
(knjiga književnih kritika nagrađena nagradom Julije Benešić, Đakovo, srpanj 2013.)
izd. Biakova
Zagreb, 2013.

Sudjeluju:

dr. sc. Katica Čorkalo Jemrić
književna povjesničarka i književnica
Darija Žilić, književna kritičarka
Zorka Jekić, urednica
i autorica Ljerka Car Matutinović

utorak, 19. studenoga u 18:30
Knjižnica „Bogdan Ogrizović“
Preradovićeva 5
Zagreb

Gost Poezije u dvorištu – pjesnik Slavko Jendričko
19. studenoga (utorak) 2013. u 19:00 sati
Café u dvorištu, J. Žerjevića 7/II, Zagreb

ČUVAR ZGLOBOVA
Slavko Jendričko

Potomci koraka
na suncu
izloženi su požaru
brižni čuvar
korijenja stopala
ne spava ljeti
on vjerno bdije
punih očiju
kišnih oblaka
sam i uvijek
na samom početku
ne može se dosjetiti
da bi ih mogla satrti
nemilostiva oluja
i iščašiti zglobove
zato ih pokrivam
svojim tijelom
kako bih ih sačuvao
od nadolazeće
elementarne nepogode riječi.


Slavko Jendričko rođen je 1947. u Komarevu kraj Siska.Uvrštavan je u antologije,
panorame i zbornike. Uređivao Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost MH
Sisak. Dobitnik Nagrade Grada Siska za doprinos unapređenju kulturnog identiteta
Grada (2000), Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji
(2006) te Povelje Visoka žuta žita za životno djelo, Drenovci (2011).
Objavio knjige pjesama: Nepotpune dimenzije, 1969; Ponoćna kneževina, 1974; Tatari /
kopita, 1980; Naslov, 1983; Autoritratto con melo (izbor pjesama na talijanskom), 1983;
Crvena planeta, 1985; Proroci, novci, bombe, 1986; Svečanost glagoljice, 1989. i 1990;
Hrvatska sfinga, 1992; To si ti, 1995; Hrvaška sfinga (izbor pjesama na slovenskom), 1995;
Zimska katedrala, 1999; Orguljaš na kompjutoru (izabrane pjesme, 1969–1999), 1999;
Podzemni Orfej, 2001; Kada prah ustaje, 2005; U kući malih pustinja, 2007; Pacifička kiša
nad Kupom, 2010; Diktatura ljubavi, 2010; Diktatura ljubavi, Edicija poezije, Beograd, 2010;
Srijemske zamke, 2011; Ovdje. Gdje?, 2011; Kronika snobdije (odabrane, pjesme 2001–2011),
2012; Evolucija ludila, 2013; knjigu političkih eseja Novčić za Harona, 1995.

Šest ljudi, propalih u našem divljem kapitalizmu, jedne noći zaigraju ruski rulet.

Što se dalje događa saznajte na predstavljanju novog romana Lade Žigo „Noć ruskog ruleta“, u subotu 16. studenog u 19 sati u kafiću "Basket" u Splitu.

Roman će predstaviti spisateljica Darija Roić i autorica Lada Žigo.

Izvor: Moderna Vremena Info

Kao što nam već u imenu svoga bloga djelomično otkriva, autor tekstova objavljenih na adresi http://gosponprofesor.blog.hr je srednjoškolski profesor, točnije profesor hrvatskog jezika i književnosti. To podrazumijeva visoku razinu pismenosti koju on dokazuje u tekstovima koje je uistinu užitak čitati, ali ne samo zbog stilski dojmljivo sročenih rečenica, već i zbog raznolike i vrlo zanimljive tematike koje se autor prihvaća. Autor na svome blogu naime, osim često vrlo duhovito posredovanih dogodovština iz zbornice i iz učionica, objavljuje i kritički intonirane komentare problema u prosvjeti, ali i autoironične opservacije statusa profesorskog kadra u hrvatskome društvu, a ne libi se i ukazati na raznorazne druge društvene probleme ali i predložiti moguće pravce njihova rješavanja, uvijek uz priličnu dozu humora i ležernosti i uz pregršt referenci, najčešće na književna, ali i djela drugih umjetnosti te uz veliku količinu citata. Blog obiluje i autorovim preporukama dobra štiva ili kvalitetna filma, profesor s vremena na vrijeme čitateljima svoga bloga priušti i pokoji primjer provjere znanja iz poznavanja školske lektire, a zanimaju ga i problemi iz područja religije, kojima je također posvetio nekoliko, obilno komentiranih tekstova. Uglavnom, jedan od najkvalitetnijih i najsadržajnijih domaćih blogova kojega svakako vrijedi redovito pratiti.

Ocjena: 9/10



Iz bloga:

U školama rade čak i neki ljudi kojima je stalo do učenika. Do djece. Pazite, kvaka je u tome da im je doista stalo do učenika. Ne deklarativno, ne formalno, ne prigodničarski, ne zato što se to podrazumijeva u ovoj struci. Samo da znate, uopće se ne podrazumijeva. Ako sam igdje naišao na načelno pozitivan, a zapravo pritajeno kompetitivno-neprijateljski, manje-više pasivno-agresivni odnos spram djece, onda je to upravo škola, tzv. odgojno-obrazovna ustanova. Institucije smrde, tako je to. Pokušajte zagovarati učenike, i jamačno će vas promatrati s podozrenjem, ako ne i otvoreno napasti. Tko? Pa kolege! Metaforički govoreći, osjećat ćete se poput čovjeka koji brani crnce među Klanovcima, eto. Brutalno iskreno. Nemojte mi samo reći da ste iznenađeni. Premda vjerojatno jeste. Prosječan građanin o školstvu razmišlja valjda jedino ako ima školarca u kući.



******

O knjizi Darka Milošića '55 lakih komada' Boris Postnikov je napisao:

Prvi problem s piscima koji se trude izbjeći i crnu i bijelu stranu, naravno, sastoji se u tome što im pisanje najčešće – budući ni crno ni bijelo – postaje sivo. Milošić je, međutim, jedna od onih rijetkih, sretnih iznimki: on piše šareno. Koloratura teksta mu je bogata, a spektar širok i vuče prema toplim bojama: živopisni detalji, repertoar svakodnevice i ležerna, visprena, žovijalna duhovitost… To elementarno umijeće žitkog esejizma – da se bude konkretan i apstraktan u razmaku od nekoliko redaka, refleksivan i "životan" u isti mah – Milošić je razvio do majstorskog stupnja: onog na kojem više i ne primjećujemo da je riječ o umijeću, jer se stvar razvija tako lagano i jednostavno, bez napora i otpora… 55 lakih komada nešto su kao album sa šarenim sličicama lepršave znatiželje, educirane zaigranosti i – što je, naposljetku, možda i najvažnije – vedre, opuštene životne radosti. Vrijedi ga listati iznova pa opet. Zbirka je raritetna.

Teško da je još nešto više od igle moglo stati u zagrebački caffe bar No sikiriki, gdje se u subotu navečer nakrcalo više od stotinjak duša željnih slušanja „Melodija kome i Komore“ u izvedbi Predraga Lucića i Borisa Dežulovića. Opasno uigrani dvojac je oduševio publiku, ništa manje od toga se nije ni očekivalo. Ali vrijedi spomenuti i da ovoliko pozitivne energije kod publike dugo nije bilo viđeno na jednom mjestu. Omanja Lupigina ekipa našla se u subotu u „No sikirikiju“ i za vas zabilježila te montirala „Melodije kome i Komore“ Studija LuDež.

Na ovome linku pogledajte 20-minutnu snimku.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i
moju kritiku knjige
'Sjene na travi'
Karen Blixen.


Novi 'Vijenac' još donosi :

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- temat : Nacrt Zakona o uporabi hrvatskog jezika, koji je izradila Matica Hrvatska
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Slavka Jendrička 'Evolucija ludila'
- tekst Strahimira Primorca o romanu Gordana Nuhanovića 'Agenti kulture'
- tekst Pavla Pavličića povodom smrti Zlatka Crnkovića


te još pregršt tekstova o filmu, glazbi, likovnoj umjetnosti, plesu, kazalištu, itd.

Prekjučer, 11.11. na dan kad je rođen veliki pisac F.M.Dostojevski, poznata povjesničarka književnosti Ljudmila Saraskina odgovorila je na cijelio niz zanimljivih pitanja čitatelja o Dostojevskom.

Čitajte ovdje

Veronika Babić preko veze dobiva dobro plaćeni posao u osiguravajućem društvu. Iako brzo uviđa da stvari nisu onakve kakvima su joj prezentirane, njezin rad biva zapažen i pred njom je mogućnost blistave karijere. Sve dok rođakov gaf prema vlasnici firme ne promijeni i Veronikin položaj i povuče je na mračnu stranu korporatizma.

Je li zlato sve što sja, li su često u pravu oni koji tvrde da se sreća ne kupuje novcem? U što se može izroditi dobar posao preko veze i kamo nas može odvesti sklonost kompromisima? Ovaj roman odgovara izravno, jednostavno i efektno, detektorski. Gorka pilula stvarnosti otopljena u velikoj mjeri(ci) zdravog duha.


***

Tajana Obradović rođena je 1971. u Zagrebu. Do početka devedesetih godina bila je aktivna atletičarka s ostvarenim drugim juniorskim rezultatom Jugoslavije na 800 metra te naslovom juniorske prvakinje Hrvatske i trećim mjestom na prvenstvu Jugoslavije 1990.

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu diplomirala je novinarstvo 1995. godine. Novinarka je, kolumnistica, urednica i članica uređivačkih kolegija u sportskim časopisima, knjigama i publikacijama (časopisi Atletika, Košarka, Nogomet i Boćanje, magazin Olimp, monografija Na putu olimpizma, monografija Dražen Petrović, web-portal Crosport).

Prozu objavljuje od 2011., u tjednicima i književnim časopisima. U prosincu 2011. objavljuje roman "Cybersex - Čarobna šuma", a 2013. njezina priča "Glup" ulazi u uži izbor CeKaPe-ova natječaja za super kratku priču.

7. Vox Feminea festival

Zagreb

14.-19.11.2013.


Raspored programa ovdje

12.-17.11.2013. - Interliber

NAJVAŽNIJI NASLOVI NA INTERLIBERU 2013.

ALGORITAM:

1. Lene Kaaberbřl i Agnete Friss, Dječak u koferu
2. Diana Gabaldon, Tuđinka
3. Élisabeth Badinter, Sukob: Kako ideal suvremenog majčinstva ugrožava ženu
4. Khaled Hosseini, I odjeknuše gore
5. Joanne Harris, Plavooki dječak
6. Douglas A. Anderson, Anotirani Hobit
7. John Grisham, Parničari
8. Jamie Oliver, Sve za 15 minuta
9. Jay Asher, Trinaest razloga


DISPUT:

1. Irena Lukšić, Očajnički sluteći Cohena
2. Mihail Agejev (Mark Levi), Roman s kokainom
3. Karen Blixen, Sjene na travi
4. Hannah Arendt, Što je politika?
5. Mary Helen Stefaniak, Turčin i moja majka


EDICIJA BOŽIČEVIĆ:
1. Rolf Dobelli, Umijeće jasnog mišljenja
2. Simon Sebag Montefiore, Govori koji su promijenili svijet
3. C. K. Stead, Rizik


FRAKTURA:
1. David Graeber, Dug prvih 5000 godina
2. Jean Mattern, O medu i mlijeku
3. Jorge Bucay, Put samoovisnosti
4. Dan Diner, Razumjeti stoljeće
5. Miljenko Jergović, Rod
6. Carlos Ruiz Zafón, Rujanska svjetla
7. Ludwig Bauer, Toranj kiselih jabuka
8. María Dueńas, Vrijeme između krojenja
9. Amos Oz, Među svojima


LUMEN:
1. N. K. Jemisin, Stotinu tisuća kraljevstava
2. Esi Edugyan, Blues miješane krvi
3. Rachel Hawkins, Moć grimorija
4. Graeme Simsion, Projekt žena
5. Daniel H. Wilson, Robokalipsa
6. Gail Carriger, Šarm i špijunaža
7. Robin Sloan, Tajnovita knjižara gospodina Penumbre
8. Giorgio Faletti, Zapisi jednog svodnika
9. Adam Johnson, Sin Gospodara Siročadi


MEANDAR MEDIA:
1. Hallgrímur Helgason, Vodič za uredan život: mali savjeti profesionalnog ubojice
2. Jean de Breyne, Kad čovjek govori
3. Miroslav Mićanović, Jedini posao
4. Oscar Brenifier i Jacques Després, Knjiga velikih filozofskih suprotnosti
5. José Eduardo Agualusa, Kreolska nacija
6. Paulina Chiziane, Niketche: priča o poligamiji
7. Goran Trbuljak, Cecinestpasism


MOZAIK KNJIGA:
1. Ivana Brlić-Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića
2. Jean Plaidy, Istina o Lukreciji Borgiji
3. Fannie Flagg, Još te sanjam
4. Eva Stachniak, Zimski dvorac


NAKLADA LJEVAK:
1. Kazuo Ishiguro, Bez utjehe
2. William Trevor, Daleko od Irske
3. Mihail Bulgakov, Kako se kalio Majstor
4. Sergej Dovlatov, Kovčeg
5. Ahmet Ümit, Magla i noć
6. John Boyne, Prigovor savjesti
7. Olga Tokarczuk, Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju
8. Clarice Lispector, Zvjezdani trenutak


OCEANMORE:
1. Delphine de Vigan, Ništa se ne opire noći
2. Max Frisch, Dnevnik 1966-1971
3. Lucía Etxebarria, Sadržaj tišine


PLANETOPIJA:
1. Jadranka Boban Pejić, Za bebe i djecu 2
2. Zdenko Bašić, Mjesečeve sjene
3. Gemma Elwin Harris, Velika pitanja malih ljudi… i odgovori nekih jako pametnih ljudi
4. Dr. Alejandro Junger, Zdrava probava: Revolucionarni program za uklanjanje temeljnog uzroka mnognih bolesti


PROFIL:
1. Lauren Beukes, Djevojke koje sjaje
2. Malala Yousafzai i Christina Lamb, Ja sam Malala
3. Reza Aslan, Zelot: Život i vrijeme Isusa iz Nazareta


ŠARENI DUĆAN:
1. Christopher Isherwood, Zbogom Berlinu
2. Charles Webb, Diplomac
3. Peter Ackroyd, Čovjek koji se nije smijao
4. Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna


ŠKOLSKA KNJIGA:
1. Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene književnosti
2. Kornelija Benyovsky Šoštarić, Mala vrtlarica
3. Luko Paljetak, Razlozi za nepovjerenje u sustav obrane od tuče
4. Ivo Andrić, Na Drini ćuprija
5. Diane Ducret, Žene diktatora 2
6. John Milton, Izgubljeni raj


VBZ:
1. Dr. sc. Amit Goswami, Bog nije mrtav
2. Susanna Tamaro, Duša svijeta
3. Zadie Smith, London, NW
4. Lorna Martin, Žena na rubu živčanog sloma
5. Julian Barnes, Osjećaj kraja
6. Brené Brown, Moć nesavršenstva
7. Mehmet C. Oz i Michael F. Roizen, Dr. Oz savjetuje: Smanjite stres!


ZNANJE:
1. James Kimmel Jr., Kolodvor mrtvih duša
2. Erik Axl Sund, Plamen gladi (Tko je Victoria Bergman, drugi dio)
3. Jussi Adler-Olsen, Poruka u boci
4. Jesper Juul, Škola u infarktnom stanju
5. Luko Paljetak, Miševi i mačke naglavačke

Izvor: Najbolje knjige.com

Nagradu Kočićevo pero dodjeljuje Zadužbina Petar Kočić Banja Luka - Beograd, a daje se za "visoka dostignuća u suvremenoj književnosti i odanost ljepoti Kočićeve misli i riječi".

Ovogodišnji žiri (u sastavu: Nikola Vukolić, Miljenko Jergović, Mladen Vesković) jednoglasno je odlučio da nagradu dobiva Predrag Lucić za djelo 'Gusle u magli'.

Vukolić je obrazložio da Lucićevo djelo nosi "odudarnost, nagovještaj velikog apsurda, gorčine, zgroženosti nad vremenom i ljudima kojima je pljačka i otimačina postala jedino mjerilo sposobnosti, a mržnja prema bližnjem usmjeravajući agens akcije".

Lucić će nagradu primiti 15. studenog u 11 sati na središnjoj pozornici Interlibera u Zagrebu.

U utorak 12. studenog vrata otvara 36. Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila.

I ove smo godine za vas FRAKTURA je pripremila nekoliko izvrsnih novih izdanja.

Novi monumentalni roman 'Rod' Miljenka Jergovića, u kojem se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i savršeno miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović kroz sudbinu vlastite porodice govori o stoljeću Srednje Europe i Balkana.

Tu su još dva naslova uglednih domaćih autora: autobiografski roman Ludwiga Bauera 'Toranj kiselih jabuka' i 'Stanje sumraka' Sibile Petlevski. U Bauerovom 'Tornju kiselih jabuka' moćan i snažnan pripovjedača kroz vlastitu sudbinu i sudbinu svoje obitelji ispisuje upečatljivu sliku života u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća. Roman Sibile Petlevski 'Stanje sumraka' završna je knjiga nagrađivane trilogije Tabu koja povezuje sudbine likova i sve pripovjedne silnice iz romana Vrijeme laži i Bilo nam je tako lijepo!

Fraktura otkriva novu španjolsku književnu zvijezdu Maríju Dueńas, koja u romanu 'Vrijeme između krojenja' ispisuje nevjerojatnu priču o svijetu i povijesti skrojenu od života jedne modistice. Sira Quiroga posjeduje dvije vještine: umijeće šivanja i neuništivu želju da preživi, a pomoću njih će promijeniti svijet i vrijeme u kojima je živjela.

Očaravajuća knjiga Amosa Oza 'Među svojima' donosi osam zgoda iz života u kibucu, u kojem je i sam Oz proveo dobar dio mladosti, a opisuje sitne ljudske radosti i pakosti, ljubav i čežnju, sve ono što čini život.

Stigla je i nezaobilazna knjiga omiljenoga argentinskog psihoterapeuta Jorgea Bucaya 'Put samoovisnosti'. Samoovisnost, ljubav, bol i sreća četiri su puta koja vode do potpunog ostvarenja svakoga ljudskog bića, a te staze svatko od nas mora proći sam.

Među novim izdanjima je i drugi roman francuskog urednika i književnika Jeana Matterna 'O medu i mlijeku', koji pogađa u samo središte naših sumnji i nemira pričajući o ljudima koje je Povijest poslala u svijet i izborima koji su im promijenili živote.

Za ljubitelje publicistike tu su dva nezaobilazna naslova: Dug – prvih 5000 godina Davida Graebera i Razumjeti stoljeće Dana Dinera. Dug – prvih 5000 godina, fascinantno djelo uglednog američkog antropologa Davida Graebera o povijesti "života na dug", pokazuje kako su svi elementi financijskog aparata koje smatramo obilježjima modernog doba zapravo nastali u dalekoj prošlosti, a dužničko sužanjstvo jedna je od nedvojbenih tekovina ljudske civilizacije, bez obzira na to je li riječ o ljudožderima s egzotičnih otoka ili bankarima s Wall Streeta. Knjiga Razumjeti stoljeće vodećega njemačkog povjesničara Dana Dinera pruža intrigantni uvid u destruktivnost moderne europske povijesti. Promatrajući dvadeseto stoljeće iz perspektive Istočne Europe, autor je pokazao da je toj epohi još uvijek moguće pristupiti na nov način.

Sva nova izdanja, kao i starije naslove na akcijskoj ponudi, možete od 12. do 17. studenog pronaći na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu 5, štand 9b, i paviljonu 6, štand 1b.

Čitajući knjigu 'Parabajka' Ivane Kovačić, dobit ćete dojam da čitate jedan snovito stilizirani dnevnik. Knjiga je idejno nastala prije nekoliko godina, a bavi se tadašnjim i nešto ranijim emotivnim periodom života autorice u kojem se se preklopile neke važne stvari, prije svega smrt oca i fatalna zaljubljenost u djevojku koju je upoznala igrajući nogomet

'Parabajku' izdaje riječki Katapult koji je specijaliziran za objavljivanje mladih autorica i autora pod licencom Creative Commons. Godišnje ova udruga u svom izdavačkom programu tiska dva izdanja, jedno prozno i jedno poetsko, od zaprimljenih oko 150 naslova. Glavna urednica Katapulta Marina Vrđuka Beleš odabir 'Parabajke' argumentira:

'Potpuno je neupitno da je Ivana jedan od najljepših literarnih glasova mlade neafirmirane književne scene, a poetika izraza i misli jedna od snažnijih koje ćete naći u suvremenoj hrvatskoj književnosti.'

Razgovor Gabrijele Ivanov (autorice prethodnih redaka) s Ivanom Kovačić čitajte ovdje

*****

Promocija knjige Ivane Kovačić 'Parabajka' koja ovih dana izlazi iz tiska održat će se na 7. Vox Feminae festivalu u subotu, 16. 11. u 19 sati u književnom klubu Booksa.

Od danas, 11.11.2013. do petka, 15.11.2013. u terminu od 09:30 h do 09:55 h na trećem programu Hrvatskog radija, u emisiji 'Radio-roman' bit će emitiran roman Dražena Katunarića 'Prosjakinja'.

Tim povodom donosim svoju kritiku tog romana :

Dražen Katunarić: ''Prosjakinja'', izd. Leykam International, Zagreb, 2009., 225 str.


U razgovoru za ''Vijenac'' (broj 216, lipanj 2002.) Dražen Katunarić svoju je poziciju okarakterizirao eliotovskom, negdje na spoju tradicije i moderniteta, jer, kako u nastavku intervjua naglašava, on tradiciju shvaća borhesovski, kao pustolovinu, a ne kao muzej koji treba zapaliti. Krajem ˙2009. godine u izdanju zagrebačkog nakladnika Leykam International na knjižarske police stigao je Katunarićev roman ''Prosjakinja'' koji je upravo uvjerljiva potvrda prethodnih autorovih riječi. Inače, roman je, agilnošću izdavača, promptno preveden na njemački jezik te ubrzo i nagrađen međunarodnom nagradom ''Steiermaerkische Sparkasse''. Radi se o rukopisu koji je rezultat Katunarićeve pustolovine osuvremenjivanja jednoga mita – mita o Orfeju – kojega, baš kao i Euridiku, autor izbavlja iz zatočeništva u legendi i uspješno ga transpozicionira u suvremeni Zagreb, gdje, u ponešto izmijenjenoj inačici, Orfej ponovo prolazi sve iz grčkoga nam mita poznate peripetije.

U ''Prosjakinji'' Katunarić se bavi odnosom pravnika Franje i pijanistice Ivane, međusobno povezanih ljubavlju prema glazbi, s posebnom zajedničkom naklonošću spram opusa Frederica Chopina. Autor vrlo vješto i sugestivno, stupnjevito razlaže brojne etape njihove ljubavne veze, od idilične zaljubljenosti i skladne i snažne emotivne povezanosti (iz koje kao plod ljubavi na svijet dolazi dijete, kćer Jelena), preko degeneracije ljubavi nagrizene junakovom psihičkom bolesti, pa sve do konačne havarije, odnosno ženina bijega od kuće te junakova pada u očaj i totalna raspada njegove mentalne stabilnosti.

Prve dvije trećine romana posredovane su u Ich formi, pripovjedač je Franjo koji čitatelja upoznaje s najvažnijim sastavnicama svoje životne priče, od djetinjstva i odrastanja, preko upoznavanja i života sa Ivanom, pa sve do njihova razlaza uzrokovana njegovom psihičkom bolešću. U završnoj trećini romana ulogu naratora od Franje preuzima ''netko treći'', koji skuplja razasute krhotine priče ali i junakova mentalnog ustroja, jer se Franjo više «ne uspijeva sastati sa sobom i kazati ''to sam ja''». Preživio je, naime, tri moždana udara zaredom, ''zapljuskuju ga vrući valovi zbrkanih misli i osjećaja'' i ne snalazi se dobro ni u prostoru ni u vremenu, a ozdravljenje traži u dugim šetnjama Zagrebom (koji poprima lice Hada), u potrazi za ženom koju je svojom bolesnom ljubavlju otjerao u bijeg i prosjačenje.

Junakova bolest, dakako, ukorijenjena je u poremećenosti i bolesti društva, konzumerističkog, hiperkomercijaliziranog društva koje ne teži za uzvišenim, za glazbom, poezijom, ljepotom. Franjo orfejski traga za Ivanom, u metaforičkoj potrazi za glazbom i za ljepotom koja je prognana, a koju bi Ivana mogla proizvesti i tako ga spasiti od njegova privatnog pakla. No, Katunarić je namjerno izbjegavao eksplicitno upućivati na mit o Orfeju, što je mudra odluka jer bi to moglo djelovati usiljeno i nategnuto te ostavljati dojam konstrukcije. Međutim, sve bitne sastavnice i glasovite scene iz mita o Orfeju uspješno su inkorporirane u rukopis : kroćenje divljih zvijeri (pijanaca) glazbom (na kućnom tulumu), putovanje s Argonautima (u Poljsku), zmijski ujed Euridike (u Maksimiru), Orfejev pogled i okretanje za Euridikom (na Tomićevim stubama u Zagrebu), ali Katunarić niti jednom ne spominje konkretan mit i Orfeja, nego su ove scene diskretno uključene u logiku naracije. Time je uspješno postignuta višeznačnost tekstualnih slojeva; ono što je doslovno ispripovijedano zrcali se u jednoj drugoj stvarnosti pa se radnja može pratiti i kao stvarnost i kao parabola, dok napomena s korica knjige o povezanosti teksta s mitom implicitno poziva čitatelja na pažljivije praćenje radnje i traganje za analogijama s orfejskim mitom.

Autor veliku pozornost pridaje i društveno političkim događajima; radnja se proteže kroz tridesetak godina što Katunarić iskorištava kako bi se dotaknuo događaja iz prevratničke 1971.godine kao i ratnih, devedesetih godina. Pritom on dojmljivo dočarava doba nestašica i ideološkog terora i laži otprije trideset godina te siromaštvo i bijedu ratnog Zagreba, kao grada prosjaka i siromaha, odnosno suvremenu, ovodobnu inačicu Hada. Na osnovu svega prethodno rečenog jasno je da se radi o rukopisu pesimističnog i tmurnog ozračja, romanu mračne, sumorne atmosfere koju Katunarić vrlo sugestivno gradi rukopis garnirajući mnoštvom naturalističkih detalja i mučnih opisa (snažan, ekspresivan motiv oka koje visi sa goveđe glave na mesarovom pultu, crv što gmiže po uredskom stolu u odvjetnikovoj kancelariji ili emajlirana kada puna zaklanih gusaka, što su tek najdoljmljivi među vrlo brojnim sličnim primjerima). Autor je jednako vješt i u stupnjevitoj gradaciji junakova mentalnog rastrojstva koju razvija koristeći se motivom sveprisutnog oka koje neprestano paranoidno prati i nadgleda junaka i njegove postupke.

Roman je ciklički strukturiran; početak se skladno naslanja i referira na kraj rukopisa između čega autor odmotava cijeli junakov život u obliku retrospektivne fabularne raščlambe zbivanja koja su završnoj situaciji prethodila, ali je i uzrokovala. Za razliku od Katunarićeva romana ''Kobne slike'', ''Prosjakinja'' je u potpunosti lišena esejiziranja (junak se tek povremeno dotiče političke situacije, ali samo kratko i ovlaš, uz naznaku svog stava, ali nažalost, bez detaljnije elaboracije, isključivo kako bi oslikao opću atmosferu i stanje u državi). Franjina zaljubljenost dočarana je uz previše sentimentalizma, ali je poetski naboj tih dionica prilično snažan, a roman je bogat vrlo dojmljivim, ekspresivnim i pamtljivim slikama, s naturalizmom i pesimizmom kao temeljnim odrednicama. Uz implicitnu kritiku stanja aktualnog zagrebačkog urbaniteta (posredstvom opisa Franjine potrage za Ivanom zagrebačkim ulicama), Katunarić čitatelja nagrađuje i intelektualnim izazovom (prepoznavanja osuvremenjenih scena iz mita o Orfeju) kao nadgradnjom, te tematizacijom upliva nesvjesnog i simboličnog u stvarnost i propusnošću granice između svijesti i iracionalnog u podtekstu priče.

napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u ćasopisu 'Nova Istra', broj 3-4/2010.

"Rod" Miljenka Jergovića knjiga je sastavljena od više cjelina – romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata – u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i savršeno se miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u "Rodu" ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda.

Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen u Bosowiczu, u rumunjskome Banatu, po zanimanju je bio željezničar koji je život proveo u Bosni. Kćeri su mu se udavale u Bosni, sin mu je studirao u Beču i Grazu. U njegovu domu govorilo se njemačkim jezikom, a izvan kuće srpskohrvatskim. Država s kojom je došao u Bosnu zvala se Austro-Ugarska, ali je većinu života proživio u Jugoslaviji. Unuk mu je 1943. poginuo kao njemački vojnik u Slavoniji. Dvije godine poslije po Karla Stublera dolaze partizani da ga vode u logor za pripadnike njemačke narodne zajednice u Jugoslaviji, iz kojega će biti deportiran u Njemačku. Spašavaju ga susjedi koje je tijekom rata štitio i skrivao u svome domu.

"Rod" prati priče Karlove djece i unuka sve do smrti njegove posljednje unuke, koja je živjela u Sarajevu, i prekida porodične loze.

"Rod" je roman u kojem Jergović kroz sudbinu vlastite porodice govori o stoljeću Srednje Europe i Balkana, roman koji poput željeznice premrežuje epohu i krajeve, zemlje koje su se izmjenjivale, povijest koja je bila nemilosrdna. Od pradjeda i početka dvadesetog stoljeća do današnjice i autora i njegove sudbine "Rod" je opus magnum Miljenka Jergovića.


***

Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983., a prvu pjesničku zbirku "Opservatorija Varšava" 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča "Sarajevski Marlboro" iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su "Dvori od oraha" i "Ruta Tannenbaum". Poljski prijevod njegova romana "Srda pjeva, u sumrak, na Duhove" dobio je 2012. u Wroclawu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.


Izvor:
Moderna Vremena Info

36. po redu Sajam knjiga i učila Interliber je pred vratima (12. - 17.11.2013. u prostoru Zagrebačkog Velesajma, ulaz je besplatan!), pa je o sajmu, Nenad Bartolčić razgovarao sa Zoranom Ušurićem, voditeljem projekta Interliber.

Razgovor čitajte
ovdje

Na ovome linku možete pogledati HRT-ovu emisiju 'Zdravo društvo' u kojoj je Srećko Horvat ugostio Seida Serdarevića i Mišu Nejašmića, s kojima je razgovarao o krizi izdavaštva i budućnosti knjige...

Ove godine u Sloveniji je osnovan međunarodni Institut "Sřren Kierkegaard" kao rezultat velikog internacionalnog simpozija održanog u lipnju u Ljubljani posvećenog tom danskom filozofu. Na tribini će u razgovoru gostima Primožem Reparom, direktorom Instituta i urednikom izdavačke kuće KUD Apokalipsa, te Goranom Starčevićem, autorom knjige Vježbanje egzistencije biti govora o tome je li riječ o svojevrsnoj "egzistencijalnoj revoluciji" odnosno povratku filozofije egzistencije na međunarodnu scenu? Taj put pratit će se sve do Deleuzea i pritom propitkivati teza kako se Kirkegaardova i Deleuzeova filozofija mogu razumjeti kao borba protiv svakog sustava koji se u nekoj sudbonosnoj formi dijalektike ili transcendencije uvijek iznova nameće pojedincu i svijetu života.

Tribina 'Književni petak' će se održati 8. studenog u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Ugledni francuski književni časopis Recours au Počme u svom je 73.broju između ostaloga objavio i francuske prijevode jedanaest pjesama Darije Žilić.

Pjesme je na francuski jezik prevela Brankica Radić.

Časopis je dostupan ovdje

Knjižnica ZVONA i NARI poziva vas na književno druženje s ni manje ni više nego 10 pjesnikinja a sve u jednoj večeri, u petak, 8. studenog 2013. s početkom u 17 sati u dvorani knjižnice u Ližnjanu. Kao uvod u vikend pred Martinju, u Ližnjan nam po prvi put kao skupina dolaze istarske Marije, grupa uglednih pjesnikinja koje su u desetljeću postojanja stekle individualnu afirmaciju, ali i vidiljivost kao zanimljiva književna formacija.

Marije su:

Marija Sošić iz Sošići, Marija Družeta iz Pomera/Pule, Marija Kovač iz Pule/Grižane, Marija Maretić iz Maružina/Žminja, Marija Palaziol iz Kresini i Rovinja, Marija Peruško iz Medulina, Marija Ribarić iz Semići, Marija Rojnić iz Orihi, Marija Pogorilić iz Rovinjskog Sela i Maria Banko iz Jakovici/Tinjana.

Povodom izlaska prvog hrvatskog prijevoda Laszla Krasznahorkaija, pročitajte intervju s izdavačem knjige 'Posljednji vuk' Petrom Milatom, iz zagrebačkog Multimedijalnog instituta - OVDJE

Napustio naš je veliki urednik, prevoditelj, književnik, književni kritičar – Zlatko Crnković…

Gotovo pet desetljeća uredničke, prevoditeljske i spisateljske karijere oblikovalo je ukus mnogih čitateljskih generacija. Ime Zlatka Crnkovića na koricama knjige jednostavno znači da smo – u sigurnim rukama. Od samih početaka u nakladničkoj kući Znanje, gdje je četvrt stoljeća uređivao biblioteke HIT, Evergrin i ITD, pa do suradnje s Algoritmom, gdje je u više od deset godina uredio više od šezdeset naslova, a osobno preveo desetak, Zlatko Crnković objavljivao je svjetske književne hitove, djela poznatih i manje poznatih, stranih i domaćih autora, dobitnike svjetskih književnih nagrada, ispunjavajući police naših biblioteka kvalitetnim naslovima, lijepom književnom riječju koja nam je u srcima dugo odzvanjala i nakon što bi pročitali posljednju stranicu. Nema u Hrvatskoj obitelji koja ne posjeduje barem jednu knjigu na kojoj ne piše Uredio Zlatko Crnković, pogotovo Preveo Zlatko Crnković. Neprimjetan poput kakvog dobrog duha, za nas je birao naslove (njih više od šest stotina!) koji će nas obogatiti, uzburkati misli i pobuditi emocije, oblikovavši ne samo cijelu naciju, već duh epohe.

Zlatko Crnković (Čaglin pokraj Požege 11. svibnja 1931.-Zagreb 2. studenoga 2013.), nakon osnovne škole u Čaglinu, školovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je 1956. diplomirao engleski i njemački jezik, a zatim i književnost na Filozofskom fakultetu. Prevodio je s engleskog, francuskog, njemačkog i ruskog. Nakon odlaska u mirovinu, odlučuje se na sređivanje godinama skupljane različite dokumentacije, na autorsko dopunjavanje i objavljivanje. Nagradu Društva prevoditelja dobio je 1971. i 1986., a 2006. nagradu "Kiklop" kao "Urednik godine". U Algoritmovoj biblioteci „Zlatko Crnković vam predstavlja“ odabrao je i objavio mnoge hitove, poput romana „Angelin prah“, „Žena kojoj sam čitao“, „Glazba s plaže“…


Izvor : Algoritam

Spisateljica i urednica nekoliko književnih emisija na Trećem programu Hrvatskoga radija Irena Matijašević, autorica zapaženih pjesničkih zbirki “Naizgled” i “Južne životinje”, objavila je poetsku dramu naslonjenu na “Hamleta”, “Danska H20” u čijem se fragmentarnom izvođenju okušala ovo ljeto na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Osim toga, ona i niz drugih poznatih umjetničkih sugovornica očekuju objavu knjige razgovora s novinarom i piscem Srđanom Sandićem, a dok stoji s druge strane radiovalova i poezije, Irena piše i prozu, štoviše roman. Tako će se produktivna i objavljivana semiotičarka potvrditi u svim žanrovima, ne zatvarajući, nadamo se, vrata prema poeziji u kojoj je, kako je zapisao antologičar Damir Šodan, “umrežavala mitski i književni svijet sa surom tranzicijskom svakodnevicom”.

Razgovor Siniše Kekeza s Irenom Matijašević čitajte
ovdje

'Ništa se ne opire noći' je roman o životu prepunom emocija i teških poraza.
Prelijepa majka autorice Delphine de Vigan senzibilna je i samozatajna osoba. Delphine bi željela o majci saznati nešto više. Tko je i kakva je bila ta osoba koju je jednog dana pronašla mrtvu?
De Vigan intenzivno se bavi odnosima u obitelji iz koje potječe i u kojoj je bilo mnoštvo djece i rođaka. Njezina majka Lucile bila je jedna od starijih sestara u obitelji s mnogo sestara i braće. U knjizi upoznajemo glasan, živahan i neobično intenzivan obiteljski život. Svake godine u obitelj pristiže novo dijete pa Lucille i ne može zamisliti da bi majčina plodnost jednog dana mogla prestati. Obiteljsku svakodnevicu obilježavaju vesela druženja i živahan suživot. Tragična smrt mlađeg brata koji se utapa u bunaru baca prvu sjenu smrti i očaja na Lucilin život.
Ono što autoricu tjera da se intenzivnije bavi životom svoje majke veo je tajne koji ju obavija.
Tako tek u drugom dijelu romana autorica prelazi u ich-formu kako bi dokumentirala svoju povezanost s obiteljskim klanom. Priča koju autorica naposljetku ispripovijeda je psihogram jedne obitelji u kojoj je bilo svega: ljepote, živosti, životnosti, incestuoznih elemenata, zajedništva, nesreće i mnogočega drugoga, što spada u život jedne velike obitelji.


Autorica postupno uviđa da savršena slika vanjskog obiteljskog života ne odgovara biti te obitelji. Slobodan i otvoren odgoj imponira autorici. No tek poslije primijetit će koje zamke krije takva vrst odgoja.

Sjećanja na majku Lucile, koja je vrlo rano postala majkom, prožeta su strahom za majčino duševno zdravlje. Lucile je bila krhka karaktera, imala je mnogo ljubavnika i prolazila je kroz manično-depresivne faze.

Naposljetku je završila na psihijatriji i patila od unutarnje podijeljenosti (bipolarnosti) koju je njezina okolina itekako osjećala. Kćeri su povremeno bile kod oca, a povremeno kod majke.

O psihičkoj labilnosti svoje majke Delphine de Vigan razmišlja u snažnim slikama. U njima do izražaja dolazi njezino nemirno i zastrašujuće djetinjstvo. Toj lijepoj, zanimljivoj i oprečnim emocijama izmučenoj ženi autorica podiže potresni spomenik. Unatoč mučnim iskustvima koja je imala sa svojom majkom autorica i njezine sestre cijelo vrijeme na nedokučiv način traže put do nje koji nikako ne mogu naći. Od tih je pokušaja ostala jedino naklonost koja do izražaja dolazi tek kad majka umire.

Ništa se ne opire noći je knjiga koja vas, dok je čitate, sve više očarava. Likove koji se pojavljuju u knjizi autorica je uspjela prikazati u njihovoj proturječnosti: i kao dobre i kao loše, pune nade i uništene. Divna knjiga koja nikoga ne štedi i koja istodobno slavi i dekonstruira mit obitelji.
Johanna Adorján, Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, 24.02.2013

Nadasve dirljiva knjiga o jednoj zanimljivoj obitelji i neobičnoj ženi koja neprestano iznova smaže snage za dalje i naposljetku umire onako kako je to uvijek željela: puna života.
Luzerner Rundschau, 25.02.2013


Malo-pomalo, kako autorica napreduje kroz mutne vode tog dubokog i gotovo paralizirajućeg romana, ocrtava se dugi put pisanja, prepun sumnji, oklijevanja i narativnih lutanja.
Le Monde des livres

Trebalo je imati hrabrosti upustiti se u temu koju su već "potrošili" najveći pisci: knjigu o svojoj majci. Ipak, to je roman koji intrigira, hipnotizira i potresa.
Le Figaro litteraire

Upitnici, statistike, eseji, putopisni zapisi, sjećanja, dijalozi, dnevničke zabilješke... Max Frisch iskoristio je rukovet žanrova kako bi budućim naraštajima ostavio svjedočanstvo o svojem vremenu. Dnevnik je, naime, samo formalni okvir unutar kojeg je Frisch napisao majstorsko djelo koje, kako je o Dnevniku pisao The New York Times Book Review, “pokazuje kako razum i moć zamišljanja pronalaze svoje teme i pogone i kako pisanje nije puka kronika ili knjiga snova, nego životno sredstvo bivanja čovjekom”.

On prakticira moral bez propovjedi i kritiku vremena bez propagande. Demonstrira angažiranost bez razdražljivosti i protest bez histerije. Tako je postao klasikom među suvremenicima koji pišu na njemačkom jeziku. I tako je postao autor, čije ime signalizira više od naslova njegovih knjiga i čije ukupno djelo predstavlja više od zbroja svojih dijelova.
MARCEL REICH-RANICKI

O čemu se radi u novom Dnevniku? Ponovno o životu ne slučajnog, iako veoma
nadarenog čovjeka, nego izričito o egzistenciji jednog suvremenika sveopćih događaja. Era Hruščova, Kennedya i pape Ivana je gotova. Frisch još uvijek putuje mnogo i očito to čini rado. Tada, u poslijeratno doba, kroz uništenu Njemačku u Prag, Varšavu, na kongres intelektualaca u Wroclaw. Sada u Sovjetski savez, na Volgu, kao počasni gost proslave jubileja Maksima Gorkog. Ručak u kavani Bijele kuće s doktorom Kissingerom. Izrael i Prag, posjet u Varšavi i gostujuća profesura na Sveučilištu Columbia u New Yorku.
HANS MAYER

NAKLADA LJEVAK
poziva nas na promociju knjige

Drago Hedl
'Donjodravska obala'

četvrtak, 7. studenog 2013. u 19 sati
Hrvatsko novinarsko društvo, Perkovčeva 2, Zagreb

Na promociji sudjeluju:
Jagna Pogačnik, Velimir Visković, Nenad Rizvanović i Drago Hedl


O knjizi opširnije ovdje

Izdavačka kuća ALTAGAMA
nas poziva na
predstavljanje knjige

GORDANE BOSANAC
'Sentimentalni eseji'

U četvrtak, 7. studenoga 2013. godine u 19 sati
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

Knjigu će predstaviti:
Darija Žilić, Hrvoje Jurić, Višnja Bošnjak te autorica Gordana Bosanac

U sklopu gostovanja europskih autora, u organizaciji Naklade Ljevak

u utorak , 5. studenog u 19 sati
u cafeu “U Dvorištu’”, Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb

gostuje

John Boyne (Irska)

TEMA: Utjeha kukavičluka ili hrabrosti

autor knjige 'Prigovor savjesti'

(Više o knjizi ovdje )

Predstavljači:
John Boyne – autor
Mima Simić – kolumnistica i filmska kritičarka
Hrvoja Heffer – prevoditeljica

Moderator:
Nenad Rizvanović

Dođite na tribinu, sudjelujte u raspravi i družite se s nama uz velik izbor pravog irskog piva koji Vam nudi kafić „U Dvorištu“.

Ulaz slobodan!

Nije mi bilo ni nakraj pameti da se pišući iskorjenjujem. Ali ako se to već dogodilo, a definitivno se jest dogodilo, prihvatio sam, sa zadovoljstvom, novostečenu poziciju. Moje knjige pripadaju kulturi i kulturama onih koji te knjige čitaju u izvorniku, bez prevoditelja. Dakle, kulturi svakoga tko me čita u Hrvatskoj, ali i u Srbiji, Bosni, Crnoj Gori

Što je još Miljenko Jergović u razgovoru s Dragom Pilselom rekao za Autograf.hr čitajte ovdje

Tri knjige Dušana Gojkova odnedavno su dostupne za besplatno čitanje u elektroničkom obliku, pomoću sljedećih linkova:


- http://www.amazon.com/Grand-hotel-Dusan-Gojkov-ebook/dp/B00G1XXMIM

- http://www.amazon.com/Photo-Album-Serbian-Edition-Gojkov-ebook/dp/B00FJ62ZYY

- http://www.amazon.com/Tuzne-sansone-Dusan-Gojkov-ebook/dp/B00G34OF44#reader_B00G34OF44