Odlična kolumna Ivice Prtenjače
utorak , 31.12.2013.Malo sjetne i vrlo lucidne autotematizacije, nešto humora i ironije, preporuka jedne knjige, i sve to uz puno blagosti, dobrodušja i mudrosti u novoj odličnoj kolumni Ivice Prtenjače dostupnoj ovdje .
komentiraj (1) * ispiši * #
Natječaj za zbornik 'Rukopisi 37'
nedjelja , 29.12.2013.Dom omladine Pančevo poziva sve zainteresovane mlade autore da pošalju radove na ovogodišnji 37. po redu konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – „Rukopisi 37“.
Konkurs će biti otvoren do 3. februara 2014. godine, a pravo učešća imaju devojke i mladići od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivših ex-Ju republika.
Treba poslati 3 pesme i / ili 3 priče dužine do 3 kucane strane (dakle, do 7 000 karaktera, veličina fonta 12, 1.5 prored), potpisane punim imenom i prezimenom, godinom rođenja, adresom, brojem telefona i i-mejlom na: Dom omladine, Svetog Save 10, 26 000 Pančevo, Srbija (s naznakom ,,za Rukopise 37”) ili na mejl: zbornikrukopisi@gmail.com. Molimo autore da poštuju pravila konkursa i rok za slanje radova!
Ovogodišnji žiri radi u sastavu: Čarna Popović, Dragana Mladenović, Dejan Čančarević i Jasmina Topić (gl. urednik), urednik za Sloveniju: Ana Ristović, urednik za Makedoniju: Zvonko Taneski.
,,Rukopisi 373 će izaći iz štampe do maja 2014. a krajem maja planirana je i promocija u Pančevu, odnosno dvodnevni festival. Autorima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore koji ne budu bili u mogućnosti da dođu na promociju Zbornika, primerci će biti poslati poštom.
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU : Dražen Ilinčić
petak , 27.12.2013.U razgovoru sa Sinišom Kekezom, Dražen Ilinčić za Slobodnu Dalmaciju govori o svojoj trećoj knjizi, 'Posljednji korak'.
Intervju čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO od Disputa
Disput i Hrv.filološko društvo, u svojoj su više puta nagrađivanoj ediciji Na tragu klasika objavili dva nova naslova :
- Karel Polaček - Muškarci u ofsajdu
- Mary Helen Stefaniak - Turčin i moja majka
Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s opširnim podacima o knjigama i autorima
komentiraj (0) * ispiši * #
"Marš smeće bosansko..."
ponedjeljak , 23.12.2013.Na autograf.hr-u je objavljen intervju s bivšim ministrom kulture Antunom Vujićem.
Čitajte ga ovdje
Inače, Miljenko Jergović u uvodnom poglavlju svoje nove knjige "Rod" piše da ga je g.Vujić prije nekoliko godine u Motovunu napao sljedećim riječima : “Marš, smeće bosansko, idi tamo odakle si i došao, da te mi ne bismo tamo vraćali” .
Nažalost, Zdravko Zima i Drago Pilsel nisu se sjetili uvaženog ex-ministra priupitati nešto i o tome...
P.S.
Na autografu sam ostavio isti komentar, baš me zanima hoće li se tamo trajno zadržati, ili će nekim čudom netragom nestati...
UPDATE (26.12.2013.)
Očekivano, moj komentar na autografu nije dugo preživio.
Uredništvo autografa je objavilo Vujićev demantij, ali nekorektno, jer su izbrisali komentar na koji se demantij odnosi...
Osobno sam više sklon povjerovati u verziju pisca (Jergovića) negoli u verziju jednog političara (Vujića)...
komentiraj (8) * ispiši * #
Ovogodišnji televizijski vrhunac!!!
Na ovome linku
obavezno pogledajte
emisiju 'Zdravo društvo'
u kojoj je
Srećko Horvat ugostio
Ivanu Sajko i Igora Štiksa.
komentiraj (0) * ispiši * #
PROMOCIJA: 'Trobojno bijelo' Stipe Odak
nedjelja , 22.12.2013.Pozvani ste
na promociju knjige
'Trobojno bijelo'
Stipe Odaka,
rukopisu ovjenčanom nagradom Goran na ovogodišnjem Goranovom proljeću.
O knjizi će uz autora govoriti Miroslav Kirin i Ivica Prtenjača.
Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, nedjelja 22. prosinca, 18 h.
Elegantno pjesničko pismo rukopisa ‘Trobojno bijelo’ Stipe Odaka (1986.) iznimno je po svojemu dosljedno promišljenom i realiziranom antimodernizmu, čime si je otpočetka osiguralo mogućnost opuštena i uvjerljiva govorenja onkraj poetika što su dominirale hrvatskom pjesničkom scenom proteklih desetljeća. Ono što u ocrtu postoji kao ljubavna priča, odnosno ispisivanje mijena žudnje, iscrtavanje ‘prostora želje’, preobrazuje se u višeslojno propitivanje mogućnosti dokidanja samoga govora, odnosno ‘prisile govora’, misaonosti i njezine negacije, i njihova ponovna uskrsivanja u riječima’,
napisao je Miroslav Kirin za dobitnika Gorana na 50. Goranovom proljeću.
komentiraj (0) * ispiši * #
ETO I MENE NA DRŽAVNOJ SISI!!!
četvrtak , 19.12.2013.
Treća sreća :
ove godine po treći sam se put
prijavio na natječaj za
stipendiju Ministarstva kulture
(tzv. potporu za poticanje književnog stvaralaštva)
i napokon sam prošao!!!
Za pisanje nove knjige kritika suvremenih proznih djela hrvatskih autorica i autora (a koja će sadržavati i moje eseje u kojima se bavim tematikom izdavaštva, medija, isl.) radnog naslova ''Lib(r)ido'' Ministarstvo će me motivirati s ukupno 21.000,00 kuna brutto.
Opširnije u nastavku:
Na Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2014. godini prijavljeno je 179 projekata. U usporedbi s ranijim godinama riječ je značajnom povećanju (za 2012. bilo je 97, a 2013. zaprimljeno je 150 prijava).
Povjerenstvo za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2014. godini u sastavu Vanda Mikšić, Tomislav Zagoda i Darija Žilić razmotrilo je sve prijavljene projekte te je predložilo da se dodijele 22 polugodišnje potpore u iznosu od 42.000,00 kn bruto i 44 tromjesečne potpore u iznosu od 21.000,00 kn bruto. Ukupan odobren iznos koji će se dodijeliti 66 autora iznosi 1.848.000,00 kn. Za usporedbu 2013. godine sufinancirano je 50 projekata u ukupnom iznosu od 1.701.000,00 kn.
Dodijelit će se potpore za 29 romana (od toga jedan za djecu i mlade) za 8 knjiga proze i 9 knjiga poezije, za 12 prijevoda (7 s engleskoga, 2 s francuskoga te po 1 s latinskoga i njemačkoga jezika) te dvije antologije koje uključuju i prevodilački rad. Sufinancirat će se autorski rad i na 5 knjiga eseja kao i na po jednom stripu i dramskom tekstu.
Pregled odobrenih programa možete naći ovdje
komentiraj (1) * ispiši * #
USKI 'Idiom' : Trudimo se razbiti zid oko jezika!
srijeda , 18.12.2013.O studentima se često voli govoriti u terminima koji opisuju njihovu navodnu pasivnost, nezainteresiranost, inertnost... Stvari tako možda izgledaju površnom ili ne previše iskreno zainteresiranom promatraču jer jezgre neke potpuno nove energije svakako postoje pa sa sveučilišta izlaze i "neki novi klinci" koji vjeruju da su rad i znanje jedino što imaju i jedini pravi alat za promjenu svijeta oko sebe.
Potvrda toga je razgovor s članovima Udruge studenata kroatistike "Idiom" (zaslužne za projekt "Opismeni me prije Nove godine/nove godine/Nove Godine!") kojeg obavezno pročitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
Natječaj za neafirmirane pjesnike
Društvo prijatelja knjige Milivoj Cvetnić Hrvatska Kostajnica objavljuje natječaj za dodjelu književne nagrade Milivoj Cvetnić.
Književna nagrada Milivoj Cvetnić utemeljena je sa svrhom afirmacije novih pjesničkih imena u hrvatskoj književnosti, a sastoji se od plakete Milivoj Cvetnić i tiskanja nagrađene knjige pjesama.
Rok za predaju rukopisa je 31. siječnja 2014.
U obzir za nagradu dolaze rukopisi zbirke pjesama. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju građani Republike Hrvatske. Natječaj je namijenjen mladim i neafirmiranim pjesnicima. U obzir za natječaj dolaze vlastiti rukopisi neobjavljenih pjesama pisanih hrvatskim jezikom, koji se dostavljaju na natječaj u tri (3) istovjetna primjerka. Rukopis treba biti pisan na računalu.
Uz rukopis treba dostaviti kratki životopis s temeljnim podacima o autoru (adresa – prebivalište, telefon, faks, e-mail). O dodjeli nagrade odlučuje prosudbeni odbor kojeg imenuje organizator. Rukopise prispjele na natječaj ne vraćamo.
Rezultati natječaja bit će objavljeni do 1. ožujka 2014. Nagrađena knjiga pjesama izaći će iz tiska do kraja 2014.godine.
Rukopise treba slati na adresu:
Gradska knjižnica i čitaonica Milivoj Cvetnić Hrvatska Kostajnica
(za književni natječaj Milivoj Cvetnić)
Vladimira Nazora 17
44 430 Hrvatska Kostajnica
komentiraj (1) * ispiši * #
komentiraj (2) * ispiši * #
Moja nova knjiga na T-portalu
Sa gotovo dva mjeseca zakašnjenja
T-portal
se napokon sjetio
i izlaska moje četvrte knjige,
kojoj su posvetili
kratak tekstuljak - vidi ovdje -
ne potrudivši se dodati niti jednu riječ
povrh onoga o mojoj knjizi objavljenog na mom blogu,
usto što im nije palo na pamet
svoj tekstić o mojoj knjizi
'Post scriptum'
garnirati
slikom naslovnice knjige...
Znam, od koga je, i previše je...
komentiraj (2) * ispiši * #
Odličan nastup Vedrane Rudan u 'Nedjeljom u dva'
ponedjeljak , 16.12.2013.Iako su mediji krcati navodnih ekonomskih stručnjaka i političkih kvazi-analitičara i njihovih mudrolija, Vedrana Rudan je kod Stankovića lucidnije, detaljnije i hrabrije od svih njih, bez kalkulacija i prilagođavanja vlastitog mišljenja očekivanjima različitih klika i struktura (a što ti tzv.stručnjaci redovito čine), dijagnosticirala sranje u kojem se već dugo nalazi ova zemlja.
Pritom je posebno važno što se napokon netko usudio na javnoj televiziji nešto reći o grijesima Crkve. Jer nedodirljivost te institucije na javnoj je televiziji veća čak i od nedodirljivosti Todorića.
Ali, Todorić, iako puno i uzima, ipak tisućama ljudi daje posao, a Crkva jako puno svima nama (dakle, i nama nevjernicima) uzima a ne daje gotovo ništa (osim lažne nade, onima koji vjeruju)...
Ako ste propustili, emisiju pogledajte ovdje
P.S.
Moram demantirati Vedranu Rudan, odnosno njezinu izjavu da nije prihvaćena od tzv.književne struke u Hrvatskoj : ako se ne varam, njoj je prošle godine bila dodijeljena tromjesečna stipendija Ministarstva kulture za pisanje nove knjige (tromjesečna potpora za poticanje književnog stvaralaštva) - mislim da je to izravna potvrda prihvaćenosti od strane tzv.književne struke.
komentiraj (10) * ispiši * #
NOVO: Charles Webb - 'Diplomac' (Šareni dućan, 2013.)
Charles Webb
DIPLOMAC
roman
izd. Šareni dućan
prev. Denis Peričić
Cijena : 79 kuna
Riječ izdavača
Za kultni film Diplomac Mikea Nicholsa iz 1967., s Dustinom Hoffmanom i Anne Bancroft u glavnim ulogama, vjerojatno zna svaki prosječni ljubitelj filma; barem ih dvostruko više zna glasovitu »filmsku« pjesmu Mrs Robinson Simona & Garfunkela; no isto tako, barem ih dvostruko manje zna za superiorniji izvornik – prestižni roman Charlesa Webba iz 1963. godine. Zavodljiva privlačnost i zanimljivost Diplomca i danas, osim u izvrsnom tekstu, vjerojatno leži u činjenici što je anticipirao ondašnja vrenja koja će krajem 60-ih uroditi buntovnim društvenim pokretima i preokretima, »djecom cvijeća«, seksualnom, glazbenom i svekolikom revolucijom i promjenama.
Tema romana može se uopćeno svesti na generacijski jaz i sraz, a konkretnije na provokativnu ljubavničku vezu zbrkanog mladog diplomca i fatalne sredovječne zavodnice, opjevane gospođe Robinson. Charles Webb je naoko banalni i bezbroj puta elaborirani ljubavni zaplet majstorski pretočio u slojevito i intrigantno, a istovremeno duhovito i lako prohodno štivo. Uz priču o sazrijevanju, autor upućuje na bunt mladih protiv neumjerenih roditeljskih očekivanja i njihovih želja da djecu prilagode svojim ispraznim stereotipima.
Uglavnom, još jedan odličan, a zaboravljen roman što ga Šareni dućan čupa iz ropotarnice svjetske književnosti – za gušt, ali i zabavu, jer ne zaboravimo: ovo je »u dubini duše« ponajprije ljubić!
komentiraj (1) * ispiši * #
Nova knjiga ogleda, kritika i eseja Darije Žilić 'Tropizmi 2' (Litteris)
subota , 14.12.2013.Darija Žilić
'Tropizmi 2: Kritike i eseji'
Litteris
12/2013.
350 str. , tvrdi uvez
cijena: 179,00 kn
Riječ izdavača
U knjizi "Tropizmi 2" nalaze se ogledi o knjigama poezije, proze i esejističkim knjigama koje je Darija Žilić tijekom prošlog desetljeća objavljivala u brojnim časopisima (Zarez, Tema, Nova Istra, Vijenac, Književna Republika, Poezija, Riječi…), te na Trećem programu Hrvatskog radija (u emisiji Bibliovizor, urednice Gordane Crnković).
Riječ je o knjigama suvremenih autora i autorica iz Hrvatske i iz područja tzv. regije. Knjiga nije sustavan prilog proučavanju suvremene poezije: intencija je tek na jednom mjestu okupiti tekstove koji mogu biti korisni u nekim budućim analizama pjesničke scene i to u vremenu kada prostor za pjesničku kritiku nepovratno nestaje iz medija.
**
Darija Žilić u knjizi "Tropizmi 2" mapira pjesničku i prozaističku scenu, uvodeći kulturalni pristup književnim djelima. Ali taj pristup je sproveden na specifičan način. Nikada ne odustajući od davanja značaja pravim književnim vrijednostima, Darija Žilić opisuje na koji način pjesnikinje, pjesnici, prozaisti i prozaistkinje danas u Hrvatskoj pišu, koje književne postupke koriste, ali se istovremeno zanima i za to na koji način oni konstruiraju reprezentacije svijeta i što one znače u kontekstu u kojem nastaju.
Pokazujući raspon književnih postupaka, odnos prema pjesničkoj/proznoj lokalnoj tradiciji, kritičarka pokazuje kako se autori i autorice odnose prema globalnim modelima, te je paradigma koja se pokazuje najčešće definirana sintagmom "lokalno i kozmopolitsko", što je u ovom trenutku dominantno određujuća pozicija hrvatske književne kulture. Propitivanje jezika, intertekstualnost, intermedijalnost, tradicija i suvremenost, samo su neki od postupaka analizirani u knjizi.
Koristeći ovakve književne postupke, različiti autori i autorice bave se, pokazuje Žilić, aktualnim temama; odnosom prema socijalističkoj prošlosti, prema ratovima iz 90-ih, poslijeratnoj stvarnosti i njenim traumama te novim društvenim ritualima. Darija Žilić pokazuje kako je književna proizvodnja važna u konstruiranju naših suvremenih individualnih i kolektivnih identiteta u povijesnom trenutku globalne krize koja se osjeća i lokalno. Ona se bavi autorima i autoricama koji se mogu podvesti u korpus hrvatske književne prakse, a djeluju u regiji, kao i književnim praksama koje uslijed heteronormativnosti književne proizvodnje ostaju rijetki primjeri koji je narušavaju.
Još jedna odlika Žilićkina angažmana kritičarke je da djeluje na otvaranje prostora hrvatske književne kritike k produkciji u regiji.
Dubravka Đurić
Izvor: Moderna Vremena Info
komentiraj (1) * ispiši * #
Rezultati natječaja za financiranje novinarskih radova
petak , 13.12.2013.Ove godine Ministarstvo kulture raspisalo je prvi natječaj za financiranje novinarskih radova, prepoznavši potrebu da se novinarskoj struci, pogođenoj posljedicama ekonomske krize i krize medija, pruži javna podrška.
Na natječaj je pristiglo 50 projekata prijavljenih anonimno, pod šiframa, kako bi se osigurao fokus javnosti na prijavljene teme.
Odluku o raspoređivanju sredstava Ministarstvo je, međutim, u ovom pilot-projektu prepustilo glasačicama i glasačima, ponudivši im priliku da na posebnoj internetskoj stranici u razdoblju od 1. do 8. prosinca, uz prethodnu registraciju, odaberu prijedloge koje smatraju najzanimljivijima i najznačajnijima.
Odlučivalo je 1764 građanki i građana, rasporedivši 7145 glasova. Nakon završetka glasanja, otvorene su koverte sa zaštićenim identitetima novinarki i novinara i utvrđeni su dobitnici podrški.
Na ovome linku možete pronaći tromjesečne i jednomjesečne projekte koji su prošli na natječaju, dobivši najveći broj glasova.
Inače, moju malenkost je Gradska knjižnica Rijeka kandidirala za tromjesečni projekt pisanja kritika aktualne domaće proze. Kritike su trebale biti objavljivane na portalu Magazin Gradske knjižnice Rijeka. Moja je kandidatura bila prijavljena pod projektom naslova KRITIKA U CENTRU.
Dobio sam ukupno 67 glasova što je, nažalost, bilo nedovoljno za 'osvajanje' tromjesečne stipendije.
Ipak, ZAHVALJUJEM SVIMA NA GLASOVIMA i ukazanom mi povjerenju...
komentiraj (0) * ispiši * #
'Jutro poezije' : Sonja Manojlović 'Daj naslov'
Tribina JUTRO POEZIJE
i
Altagama
(nakladnik)
pozivaju nas na predstavljanje knjige:
Sonje Manojlović i Saše Šekoranje
„DAJ NASLOV“
(Altagama, Zagreb, 2013.)
Stihove iz knjige će govoriti:
Sonja Manojlović (autorica)
Voditelj tribine: Robert Roklicer
Dobro došli Pod stare krovove,
Basaričekova 9, Zagreb, u subotu, 14. prosinca 2013.
s početkom u 11,00 sati!
komentiraj (1) * ispiši * #
Nova knjiga Ivice Đikića 'Šarik Tara : Život' (Novi Liber, 2013.)
„Gospodine Tara, pa mi Hrvati smo katolici, a Srbi su pravoslavci“, začuđeno je (i s nemalom dozom fašizma, op.K.moljac) odgovorio Franjo Tuđman davne 1992. godine uspješnom turskom biznismenu Šariku Tari koji ga je upitao zašto ratuju Hrvati i Srbi, kad govore istim ili sličnim jezikom, jedu istu hranu, imaju iste običaje, kulturu i dugu povijest u zajedničkim državama.
Jedna je to od priča iz bogatog života Šarika Tare, čovjeka koji se prema američkom Forbesu, nalazi među 500 najbogatijih ljudi na planeti, koja će se naći u knjizi Ivice Đikića „Šarik Tara: Život“.
Knjiga će se za nekoliko dana naći u knjižarama, a na ovome linku možete pročitati nekoliko odlomaka iz knjige.
komentiraj (1) * ispiši * #
Moj tekst o najboljoj stranoj prozi u 2013. u novome 'Vijencu'
četvrtak , 12.12.2013.Na kioscima je
božićno-novogodišnji dvobroj
'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu,
između ostaloga
i moj pregled najboljih prijevodnih
beletrističkih djela u nas objavljenih 2013.
Novi 'Vijenac' još donosi:
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o najboljoj domaćoj prozi objavljenoj u 2013.
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Maše Kolanović 'Jamerika'
- tekst Maria Grčevića o srpskom prisvajanju dubrovačke književnosti
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Luke Paljetka 'Nagazni soneti'
- tekst Matije Ivačića o knjizi Vladislava Vančure 'Ljeto hirovito'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Gojka Sušca 'Na dlanu svega'
- tekst Tonka Maroevića o knjizi LuÍs Vaz de Camőes : 'Luzitanci'
- tekst Ive Grgić Maroević o djelovanju Višnje Machiedo
- poezija Borbena Vladovića
te još ptegršt tekstova o glazbi, filmu, kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, jezikoslovlju, itd.
komentiraj (1) * ispiši * #
NOVO: Radenko Vadanjel 'Mišomor za rođake' (Fraktura, 2013.) + KRITIKA
srijeda , 11.12.2013.
Radenko Vadanjel
'Mišomor za rođake'
Fraktura
12/2013.
120 str. , tvrdi uvez s ovitkom
cijena: 119,00 kn
Riječ izdavača
U novoj zbirci priča Radenko Vadanjel vraća se pitanju što ga je postavio u svome hvaljenom proznom prvijencu „Dnevnik besposličara“: koliko nas daleko (i duboko) može odvesti nepokretnost?
I u „Mišomoru za rođake“ svijet učmalih gradića i sela pozornica je na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji čak i tako postaju sudionici neke od bespoštednih bitaka: borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih.
Raspadnute obitelji, i one koje na okupu drži samo interes, vječna podozrivost i umorno suučesništvo rođaka – Vadanjelovi pripovjedni krugovi šire se oko starih obiteljskih kuća i zemljišta, a toplo truplo nekretnine, još zaposjednuto čovjekom, često je jedino čime se život hrani: jedina prilika za pokret.
I zato za Vadanjela, ni za njegova čitatelja, nepomičnosti nema. Svijet ljudi ni po čemu se ne razlikuje od ostatka organskoga svijeta: u ritmu koji se ne može i ne treba ubrzavati on se okončava i iznova rađa, a svaki čovjekov pokret – bio on snažan ili malaksao – vodi nas istome ishodu.
„Mišomor za rođake“ svijetu u kojem živimo isto je ono što o zapuštenoj obiteljskoj kući kazuje jedan od likova u naslovnoj priči: anamneza psihičkoga stanja, dijagnoza emocionalnog rasapa njezinih stanara.
***
Radenko Vadanjel rođen je 1962. u Puli. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zbirku poezije „Lekcija o postojanosti“ objavio je 1999., roman „Dnevnik besposličara“ 2006., a zbirku poezije „Čovjek s tri pupka“ 2010. godine.
Proza mu je prevedena na engleski i poljski jezik. Živi i radi u Istri.
Izvor: Moderna Vremena Info
Moju kritiku Vadanjelove knjige 'Dnevnik besposličara' čitajte
ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
Tribina DHK-a ; Sedamdesete...
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa jelačića 7/I, Zagreb
poziva nas na tribinu o
S E D A M D E S E T I M A
„….Postmoderna epoha oduzela je intelektualcu svaku građu“ (Milanja). Gdje god se zatekao, naći će se na mjestu upitnosti i upitanosti, tekstualne proizvodnje opstanka u poretku masa usred bitke za skrb opstanaka.
BRANIMIR BOŠNJAK
ERNEST FIŠER
CVJETKO MILANJA
IVAN ROGIĆ NEHAJEV
BORBEN VLADOVIĆ
Moderator: JOSIP BRKIĆ
Četvrtak, 12. 12. 2013. u 12 sati
komentiraj (0) * ispiši * #
Novo od DISPUTA
utorak , 10.12.2013.- Mary Helen Stefaniak 'TURČIN I MOJA MAJKA' (o knjizi čitajte ovdje )
- Edmund Glaise von Horstenau 'ZAPISI IZ NDH' (o memoarskoj knjizi Hitlerova opunomoćenika za Hrvatsku čitajte ovdje )
Potonja knjiga osobito je poučna raznim 'šimunićima' i onima koji majmunski odgovaraju na njegove pozive na pozdrav... no, bojim se da takvi ništa ne čitaju (a i ako čitaju, krive stvari čitaju)...
komentiraj (0) * ispiši * #
Skup u povodu 70. obljetnice rođenja Luka Paljetka
U Hrvatskom društvu pisaca održat će se Skup u povodu 70. obljetnice rođenja književnika Luka Paljetka, u utorak 10. prosinca u 11 sati, u vili Arko u Zagrebu (Basaričekova 24).
Sudjeluju: Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Dunja Fališevac, Mani Gotovac, Zvonko Kovač, Helena Sablić Tomić, Iva Grgić, Stjepo Mijović Kočan, Mira Muhoberac, Bruno Kragić, Simona Delić, Ljubica Josić, Vedrana Martinović, Jasmina Lukec, Tea Rogić Musa i Ivo Runtić.
Program skupa dostupan je
ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
Novi broj časopisa 'Riječi' + PROMOCIJA
Objavljen je novi broj 'Riječi', časopis za književnost, kulturu i znanost, nakladnika Matice hrvatske Sisak.
Glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković, urednik Andrija Tunjić predstavit će časopis u srijedu, 11. prosinca 2013. godine u 18 sati u Matici hrvatskoj Sisak, Rimska 9.
O novome broju 'Riječi' :
'Riječi' u Uskličniku donose prijevod teksta Itala Calvina :Jesam li i ja bio staljinist?
Tema broja posvećena je Danima europske baštine 2013. / Danima industrijske baštine grada Siska o kojoj pišu Ivana Miletić – Čakširan i Vlatko Čakširan Prvi dani industrijske baštine grada Siska – prošlost, sadašnjost i budućnost industrijske baštine, Alma Trauber Projekt Tvornica baštine Željezara Sisak, Sagita Mirjam Sunara Zaštita, obnova i prezentacija parka skulptura u Sisku: Zanimljiva otkrića i veliki izazovi, Ana Sopina Industrija kao (prostor) instalacija, Jesenko Horvat (Art)efakt i Nina Vojnović, Maksina Pužar, Nikolina Rusac Idejni projekt revitalizacije radničkog naselja Caprag
Esejistiku otvara tekst Gorana Galića: Flanerizam u feljtonima A. G. Matoša,
zatim slijedi esej Božice Zoko:To je to ! (pogled na sjeveroistok) i Marcela Bačića: Da nije Don Juana, muzika bi častila samu sebe
U likovnosti Sonja Švec Španjol u tekstu Hedonist boje piše o slikarstvu Vatroslava Kuliša, a fotografije njegovih djela nalaze se na naslovnici časopisa i unutar njega.
Poeziju u Riječima objavljuju Ernest Fišer,Goran Gatalica, Božica Zoko, Marija Lamot, Kristina Posilović ,Mile Jukić, Fanika Pojer i Siniša Matasović.
Rubrika proza donosi dvije priče Karmele Špoljarić, tri priče Roberta Međurečana, a tu su i proze Luke Vukušića, Borisa Gregorića, Anastazije Komljenović Lézarder, Darije Žilić i Milka Valenta .
Tomislav Dovranić piše o Administrativnom ustroju Hrvatske kroz povijest.
Časopis završava s dvije kritike-osvrta Anastazije Komljenović Inovativan pristup suvremenoj hrvatskoj književnosti i Biserke Goleš Glasnović Tajna harmonija: Mistično jedinstvo svjetlosti i tame,zvuka i tišine.
komentiraj (0) * ispiši * #
Nadežda Radović - 'U srcu Evrope' (Shura, Opatija, 2012.)
ponedjeljak , 09.12.2013.
U izdanju opatijskog nakladnika Shura, prošle je godine objavljen zbornik radova Nadežde Radović, pod naslovom U srcu Evrope.
Radi se o izboru nekoliko desetaka intervjua i komentara predane aktivistkinje i kritičarke, tekstova koji zagovaraju pomirenje i suradnju no ujedno i racionalno raspravljaju o nacionalizmu, mržnji i političkoj manipulaciji. Dotaknute su suvremene teme iz područja književnosti, filozofije, povijesti, politike, ljudskih prava itd., a događaji koji se odvijaju u Hrvatskoj stavljeni su u širi europski kontekst.
O knjizi :
TRI ŽIVE JELE
U SRCU EVROPE
(U srcu Evrope, zbornik o Nadeždi Radović, nakladnik Shura, Opatija, 2012)
Nadežda Radović, filozofkinja, publicistkinja, novinarka, spisateljca, urednica, mirovnjakinja, profesorka... kojoj je u kolekciji Mirovne sveske (urednica Shura Dumanić) objavljen zbornik radova, dugo je prisutna, i na sceni i u senci, na ovim prostorima širim i dubljim od Zapadnog Balkana. Svojim tekstovima, koji nikog ne ostavljaju ravnodušnim, prešla je geografski prečnik njihov i probudila mnoge savesti, svesti i trome misli našeg regiona. Rasanila je čitaoce svojim pisanjem od 2003. do 2012. godine kada je u listu Republika o njoj umesto biografije NR donet članak Ljubiše Stavrića Mala grupa žena protiv zla. U stvari to je Radovićkina ispovest i životopis, kristalno jasan. „Moje osvešćenje je bilo dugotrajan proces“, jedna je od uvodnih rečenica. Knjiga sadrži ispovesti, razgovore, prikaze, kritike, komentare, polemike, suočavanja. Mnogo imena, praćenih oštrim perom autorice, prolazi i klizi kroz nju. Svako je važno i ima svoje mesto sa dobre ili loše obale ovdašnje tekuće zbilje. Mala razuđena enciklopedija, slikovito kazano.
Najveći broj izabranih tekstova ranije je objavljen u listu Danas. Urednica Dumanić u svom uvodu piše: „Pravo na različitost, Šta je ostalo od moći, Razvrgavanje istorijskog monopola, Sramota me od nas, Ne u moje ime, Mržnja je danas kažnjiva, Gola osveta, Prošlost je zamka... neki su od naslova koje donosi ova, šesta Mirovna sveska... Radi se o razgovorima i tekstovima koji snažno zagovaraju pomirenje, razumijevanje, suradnju, ali koji isto tako oštro osporavaju i polemiziraju sa nacionalizmom, političkom manipulacijom i manipulatorima.“ Precizan, veran kroki-portert Nadežde Radović kao odgovorne javne ličnosti.
Iz svog oštrog ugla ona, autorka, bacila je svetlo na delo (i životni stav) Zagorke Golubović, Adriane Zaharijević, Branke Petrić Fehmiu, Mirjane Mitrović, Helene Štimac Radin, Roberta Hamerštila, Tomislava Ketiga, Džemala Sokolovića, Zoltana Bunjika, Volfganga Benca, Nenada Novaka Stefanovića, Mirka Sebića... U njenim tekstovima oni, sagovornici, postaju istomišljenici čije se misli bar jednom ukrštaju kad je reč o tome da su ratni bilansi, uvek, katastrofalno poražavajući, i da u ratnim igrama gube svi, i učesnici i oni koji na igrankama ne plešu. Ratovi su virusi, kao da kaže mirovnjakinja Nadežda. Ali, uvek ima nade, ne samo jedne. U srcu Evrope piše.
Tema jedne varoši, vršačke, o spomen-obeležje, krstu, na stočnom i pasjem groblju Šinteraj – po kojem su posejane masovne ljudske grobnice oktobra 1944. i kasnije – na slepoj periferiji grada, dodatak je zborniku. On donosi polemiku u kojoj, uprkos suprotstavljenm stavovima, vijori nota: rat je besmislen. Kao da je orkestrirala naša mirovnjakinja.
Jezgro knjige koje se čita bez daha – nepristojno bi bilo da se uporedi sa uzbudljivim romanom – jeste odeljak Jelena * Jelka * Jelica. Jelena Šantić (1944-2000), Jelka Kljajić Imširović (1947-2006), Jelica Rajačić Čapaković (1952-2008) dobile se briljantan portret. To nije samo in memoriam. U naslovu sva tri teksta je reč „žena“, sa velikim slovom. Žene otvaraju i zatvaraju krug, ne samo životni. Žene nisu samo u crnom, čitam kao oslobođeni čitalac.
Zbornik, objavljen na dvesta šesnaest strana uz potporu grada Rijeke, valja pročitati, jer nije samo poučan.
Dragi Bugarčić
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
Tatjana Tolstoj gošća pulskog sajma knjiga + MOJA KRITIKA
subota , 07.12.2013.Na pulskom sajmu knjiga, u sklopu programa Izlet u Rusiju, jučer je gostovala i ruska književnica Tatjana Tolstoj.
Promovirala je svoj roman 'KIS', koji je prije nekoliko godina doživio hrvatski prijevod (prev. Igor Buljan, izd. Naklada Pelago).
Moju kritiku tog romana možete čitati na ovome linku
komentiraj (0) * ispiši * #
Zadnja knjiga Mirka Kovača 'Vrijeme koje se udaljava'
petak , 06.12.2013.
Ovih dana u Frakturinom izdanju izlazi zadnja knjiga Mirka Kovača :
Mirko Kovač
Vrijeme koje se udaljava
izd. Fraktura
Broj stranica: 612
Godina izdanja: prosinac 2013.
ISBN: 978-953-266-534-5
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 205mm
Cijena: 189,00 kn
Mirko Kovač, poslednji veliki pisac, velike potonule, nestale Jugoslavije, daruje nam, evo, svoje poslednje napisane stranice, svoj književni testament. Otvara prozor u prošlost na svoj jedinstven, očaravajući način. Čitajući još u rukopisu Vrijeme koje se udaljava, osetio sam onu istu vrstu uzbuđenja koje sam osetio čitajući Kovačevu prvu knjigu Gublište i svaku sledeću knjigu. Kovač je u svom celokupnom delu održao visok književni domet, jedan od najviših u književnosti u ovom delu Evrope.
Zahvaljujući Mirku Kovaču vreme koje se udaljava postalo je vreme koje nije izgubljeno u maglama i tami prošlosti, postalo je vreme koje nam je blisko, vreme koje se vraća. Mirko Kovač, pisac sa harizmom, pisac velikog dara, izvornog talenta, nastavlja da živi u svojoj literaturi, zajedno sa svojim čudesnim i fascinantnim likovima, na zadovoljstvo brojnih prijatelja i čitalaca.
Filip David
Poglavlje iz knjige pročitajte
ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
'Književni petak' : Knjižnice: Jučer. Danas! Sutra?
Povod za održavanje tribine je 106. godišnjica Gradske knjižnice u Zagrebu i 50. godišnjica Glazbenog odjela Gradske knjižnice. Knjižnice, posebno one narodne, u posljednjih stotinjak godina postale su neizbježnim mjestima kulturnog, ali i društvenog života naših gradova. Međutim, sama se uloga knjižnica mijenjala, od mjesta koja su bila doživljavana isključivo kao prostori gdje se posuđuju knjige, postaju ustanove koje nastoje osigurati svojim korisnicima dostupnost informacija, pristup različitim izvorima znanja kao i niz aktivnosti i događanja koja obogaćuju kulturni i društveni život zajednice. Iako su knjižnice u široj javnosti percipirane kao tradicionalne kulturne ustanove, u današnje informatičko doba njihove se zadaće i uloge mijenjaju, a same knjižnice pokušavaju odgovoriti na nove tehnološke izazove koje donosi današnje vrijeme.
Gošće tribine bit će profesorice Filozofskog fakulteta Ana Barbarić i Ivana Hebrang Grgić, od kojih će se pokušati dobiti odgovore na pitanja uspijevaju li se naše knjižnice prilagoditi novom vremenu, ubrzanom načinu života, kakva je nova uloga knjižnica u zajednici i društvu te pomaže li ili otežava svakodnevni život knjižnica činjenica što predstavljaju jedine punktove besplatne institucionalizirane kulture u našim društvima. Naravno, na tribini će biti razgovora i o budućnosti knjižnica, o načinima pomoću kojih će odgovoriti na nove informacijske i tehnološke izazove, ali i o samoj misiji narodnih knjižnica u budućnosti.
Tribina će se održati 6. prosinca u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.
Voditelj i urednik tribine je Ivan Glušac.
komentiraj (0) * ispiši * #
Novi dvobroj časopisa 'Tema' (3-4/2013)
četvrtak , 05.12.2013.Iz tiska je izašao novi dvobroj časopisa za knjigu TEMA (3-4/2013).
a u njemu i moja kritika romana Tomislava Osmanlija '21. - Knjiga utvara'.
Iz sadržaja:
Tema dvobroja:
KATALONSKI PENTAGRAM (Suvremena katalonska književnost)
Intervju:
Aleš Debeljak, Alen Kristić
Miloš Đurđević: Vraćanje na mjesto odlaska. Ogled o poeziji Marija Suška
Antonio Tabucchi: Pereira tvrdi (preveo Dean Trdak)
Ildikó Lovas: Kamenčić (Prevele Ivana Pavlović i Sandra Vitelić)
Vanda Mikšić: VIŠNJA MACHIEDO ILI O PREVODITELJSKOJ (PO)ETICI
MÜESSER YEN0AY: Ne pričaj mi o muškarcima! (preveo Miloš Đurđević)
Metin Cengiz: GAZA (preveo Miloš Đurđević)
SLAVE ĐORĐO DIMOSKI: NOĆ JE CRNA, LIEBE MARIA
Nermina Omerbegović: CRVENKAPICA JE ODLUČILA ODRASTI
Lora Tomas: Mjesec u komadićima
Uroš Prah: To je taj kut
Slavenka Milinović: Neosvojeni vrhovi
Kritike:
Sanja Heraković: There is no alternative! Ili? (Hans Magnus Enzensberger: Nježni monstrum Bruxelles Ili Europa lišena suverenosti)
Božidar Alajbegović: Život na razmeđi milenija (TOMISLAV OSMANLI: 21.- KNJIGA UTVARA)
Nikolina Rebrina: Potencijal se skriva iza zaključanih vrata (KERRY WILKINSON: SLUČAJ HOUDINI)
'Temu' kupite putem internetske knjižare www.uzitakitekst.com
komentiraj (0) * ispiši * #
19. Sa(n)jam knjiga u Puli
Od danas do 15.prosinca 2013.
održava se
19. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival autora i knjiga
U Domu hrvatskih branitelja
svaki dan od 09 do 21 sat
održavat će se brojni programi,
glavne teme kojih su
- Socijalizam na klupi
- Izlet u Rusiju
- Vojvodina : regija u regionu
Očekuje se gostovanje
viđe desetaka autora,
urednika, prevoditelja, kritičara...
Program sajma dotupan je ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
26.666,66 kuna...
srijeda , 04.12.2013.Dvadesetšest tisuća šestošezdeset i šest kuna (i 66 lipa) osvojio sam pobjedom u jučer prikazanom HTV-ovom kvizu 'Potjera'.
U finalnoj igri protiv Mirka Miočića borili smo se trojica i uspješno smo obranili osvojenih ukupnih 80.000 kuna, koje dijelimo na tri jednaka dijela.
Osvojenim iznosom sam izuzetno zadovoljan jer, s obzirom na visinu honorara u medijima s kojima surađujem, za taj iznos trebao bih napisati čak 70-tak kritika.
No, iako sam osvojio lijep iznos, to ne znači da sam posve zadovoljan svojim nastupom
Naime, zbog dugotrajne nezaposlenosti i bezuspješnog traženja posla naprosto sam morao iskoristiti priliku i nisam smio otići kući praznih džepova - taj je imperativ stvorio pritisak i tremu zbog čega sam, nažalost, blokirao kod nekih relativno lakih pitanja 'iz mog područja' (ime Edipove majke i naslov bestselera Dana Browna).
Ipak, satisfakciju mi daje činjenica da su upravo moji točni odgovori u finalnoj igri protiv Mirka Miočića bili najbrojniji i donijeli konačnu pobjedu našoj ekipi.
Na kraju, moj vam je savjet - svakako se prijavite na kviz - moj primjer je dokaz da čak i protiv Mirka MIočića, i čak uz nekoliko netočnih odgovora na banalna pitanja, možete otići kući kao pobjednik, i sa značajno podebljanim žiro-računom...
******
A što se tiče kviza 'Potjera' - čini mi se da je to najatraktivniji ali možda i najzahtjevniji HTV-ov kviz dosad ('Kviskoteka' je izvan konkurencije, naravno).
Dinamičan je, traži brze reakcije i brzo razmišljanje, a dodatan plus je što nema praznog hoda i ne mogu se desiti one iritantne situacije da netko potroši pola emisije na mozganje oko dva pitanja.
No, osim brzine i koncentracije 'Potjera' od sudionika traži i odlučnost, tj. hrabrost da u finalnoj igri preuzmete odgovornost i uopće se prijavite kako biste odgovarali, riskirajući da netočnim odgovorom upropastite trud (i izgubite novac) čitave ekipe...
******
Inače, moj dosadašnji skor u kvizovima je sljedeći:
- 'Najslabija karika' : pobjeda već u prvom nastupu i zarada od 24.800 kuna
- '1 protiv 100' : zarada na 'galeriji' od 6.300 kuna, ali nisam imao sreće da me izaberu kako bih se 'borio' protiv 'galerije'
- 'EUnigma' : ispadanje u 1.krugu ali uz nagradu od 1.000 kuna
- 'Potjera' : pobjeda u prvom nastupu i zarada od 26.666 kuna
Na kvizove 'Milijunaš' i 'Sve u 7' nisam se prijavljivao...
komentiraj (2) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE knjige Ivana Goluba 'Suze i zvijezde'
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I
nas poziva
na predstavljanje knjige pjesama
nagrađene Nagradom Dobriše Cesarića 2012.
Ivan Golub
SUZE I ZVIJEZDE
DHK-Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2013.
Sudjelovat će:
dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek
dr. sc. Goran Rem, urednik
dr. sc. Sanja Jukić
Mirko Ćurić
i autor
Pjesme će kazivati dramski umjetnik Darko Milas
u DHK-u u četvrtak, 5. prosinca 2013. u 12 sati!
komentiraj (0) * ispiši * #
Skup povodom 70.obljetnice rođenja Željke Čorak
utorak , 03.12.2013.Hrvatsko društvo pisaca
obilježit će
70. obljetnicu rođenja
ŽELJKE ČORAK
U srijedu, 4. prosinca 2013. u 11 sati,
vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb
SUDJELUJU:
Velimir Visković: Uvodna riječ
Tonko Maroević: Pisani prostor za prepoznavanje svijeta
Nikica Petrak: Osobni izraz Željke Čorak
Branislav Glumac: Jedna ljubavna pjesma
Ante Armanini: Po-etika Krhotina
Ingrid Šafranek: Lišaj i ruševina
Helena Sablić Tomić: Krhotine: identitet i prepoznavanje
Cvijeta Pavlović: Prijevodi Željke Čorak s francuskoga
Vlatka Štimac: Tekstovi Željke Čorak u Telegramu
Zrinka Paladino: Ljepota prostora i arhitekture u tekstovima Željke
Čorak
Nina Gazivoda: Između svijeća i sunca
Ivo Runtić: Gonetanje metafore
Željko Ivanjek: Idealne metafore u Lanjskim snijezima
Milana Vuković Runjić: Lanjski snijezi Željke Čorak
komentiraj (0) * ispiši * #
Odličan intervju s Davorom Mandićem
Davor Mandić, novinar Novog lista zadužen za knjiške i kulturne teme, i vrlo oštar kritičar brojnih anomalija vezanih uz medije i kulturu, u razgovoru s Kristianom Benićem za Magazin Gradske knjižnice Rijeka govori o medijskom praćenju kulture, e-knjigama, potrebi osnivanja Centra za knjigu, financiranju kulture, sajmovima knjiga, itd. ali i donosi neke naoko radikalne ali zapravo vrlo smislene prijedloge ( ukinuti HNK-ove i od njih napraviti komunalna kazališta s malim, efikasnim menadžmentima koji unajmljuju ansamble i umjetnike. Naravno, to bi u jednom trenutku postao i socijalni problem te nije to stvar koja se može napraviti preko noći, ali činjenica je da gradovi s HNK-ovima imaju devastiranu kulturu u ostalim segmentima. Rijeka troši 50 posto budžeta za kulturu na Zajca, Osijek, ako se ne varam, 90 posto.)
Čitajte ovdje
Inače, moj razgovor s Davorom Mandićem objavljen na Modernim Vremenima Info početkom godine možete pročitati ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Vjeran Zuppa
Tek je nekoliko mjeseci prošlo od pokretanja portala autograf.hr, a taj se medij već nametnuo kao možda i najkvalitetniji internetski portal u nas.
A osim što za njega pišu brojni nezavisni, kritički orijentirani novinari (Pilsel, Mandić, Baretić, Pančić, Eibl, Lovrenović, Ivanković, Zima, itd.) autograf.hr veliku pozornost posvećuje umjetnosti, književnosti pogotovo.
Nedavno su objavili opširan intervju s Vjeranom Zuppom - čitajte ga
ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE knjige Milana Osmaka 'Ovced na južnom vjetru' (Stajergraf, 2013.)
ponedjeljak , 02.12.2013.Gradska knjižnica Rijeka
nas poziva na
predstavljanje knjige
Milana Osmaka
'Ovce na južnom vjetru: priče s Kvarnerskog mora'
04.12.2013. u 18:30 sati
Narodna čitaonica, Korzo 24, Rijeka
Sudjeluju
Milan Osmak, autor
Marijana Rukavina Jerkić, urednica knjige
Igor Žic, knjiž.kritičar
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE knjige Reinharda Lauera 'Miroslav Krleža, hrvatski klasik'
Naklada Ljevak
poziva vas na promociju knjige:
Reinhard Lauer: 'Miroslav Krleža, hrvatski klasik'
utorak, 3. prosinca u 12 sati
Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7/1, Zagreb
Na promociji sudjeluju:
Viktor Žmegač, Krešimir Nemec, Nives Tomašević i Reinhard Lauer
Ulaz slobodan!
Miroslav Krleža – je li on klasičan pjesnik? Je li on hrvatski klasik? To pitanje stoji u pozadini ove knjige, premda ona govori u kronološkom redoslijedu o privatnom životu, političkom razvoju i ideološkoj orijentaciji autora koji je bio utjecajniji i plodonosniji nego bilo koji drugi. Počeo je kao samokritičan ekspresionist i tjerao književnost na lijevi, sociokritički kolosijek, propagirajući lenjinske teze i pacifističke teme. Predosjetio je dogmatizam sovjetske – staljinističke – estetike kao negaciju lijeve umjetnosti, pa je sve otvorenije kritizirao socijalistički realizam, dosljedno dijalektički, sve do takvih pozicija koje su komunistički dogmatičari smatrali trockizmom. Upravo u toj fazi, od 1928. do 1938., Krleža piše svoje najbolje drame, romane, pjesme i eseje te, kao remek-djelo među njima, Balade Petrice Kerempuha, kako bi dokazao da postoji i lijeva literatura koja je na visokoj umjetničkoj razini. Takvo koncentrirano i široko književno majstorstvo, kakvo Krleža pokazuje u tim godinama, nije poznato ni u hrvatskoj ni u drugim literaturama. Krležine političke aktivnosti bile su mnogostruke i, možda, u svoje vrijeme važne i efikasne, isto tako kao što je nakon Drugoga svjetskog rata njegova angažiranost u jugoslavenskoj enciklopedistici.
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (1) * ispiši * #