Moji novi tekstovi
na portalu za kulturu
Kupus.net :

- kritika: O ljubavi kao prokletstvu

- blog: Slike bez riječi

Dvije nove knjige objavljene u trima Kiklopima za najbolju biblioteku nagrađenoj ediciji 'Na tragu klasika', koju objavljuju Hrvatsko filološko društvo i Disput a uređuje Irena Lukšić:

- Pierre Charas - 'Franzov rekvijem'

- Madeleine Thien - 'Izvjesnost'

Klikom na naslov knjige otvara se tekst o knjizi.

Nakon 18 mjeseci
bezuspješnog traženja posla,
od 15.07.2010. ponovo radim
(zasad, samo sezonski).

Zbog toga će na ovome mjestu,
do polovice rujna,
tekstovi izlaziti smanjenom dinamikom.

Preživjet ćete apstinenciju, nadam se...

U znak sjećanja na tragično preminulog glumca Bekima Fehmiua, H-alter donosi izabrane dijelove njegove knjige "Blistavo i strašno".

Čitajte ovdje i ovdje

Strahimir Primorac
analizira
domaću proznu produkciju
u prvih šest mjeseci 2010.
na ovome linku

Intervju s dobitnicom druge nagrade na ovogodišnjem 'Pričiginu' i pobjednicom natječaja 'Prozak' Tanjom Mravak čitajte na ovome linku

Iz tiska je upravo izašao novi dvobroj književnog časopisa Fantom slobode koji dokumentira liniju transmedijalnosti, odnos srednjeeuropske i 'dijasporske' književnosti i umjetnosti s Hrvatskom.

Glavninu broja čini blok 'Hrvatska književnost'. Otvara se izborom iz složenog, višežanrovskog proznog projekta Željka Božičevića, uvidom u književni rad jednog od naših najzanimljivijih pisaca 'dijasporske' mlade generacije pisaca i prevodilaca koja živi Njemačkoj. Na tragu 'bivanja drugdje' su i tri proze Ružice Aščić i, dakako, prilog 'Što Marta nije znala' zagrebačke autorice i umjetnice Vesne Tušek koja već dugo živi i djeluje u Beču. Među zastupljenim autoricama nalaze se i Dorta Jagić i Anika Rešetar, a blok se zatvara većim izborom iz nove poezije Karla Nikolića, pjesnika i frontmena grupe Skaramuži.

Sami uvod u dvobroj čini hrvatski prvotisak dviju novela Claudija Magrisa, u prijevodu nagrađivane prevoditeljice Ljiljane Alvirović.

Nastavljen na glavni dio časopisa, blok 'Hrvatski i njemački poslovi' sadrži opširan biografski razgovor s umjetnikom i piscem Dragutinom Trumbetašom povodom upravo održane velike izložbe 'Planeta gastarbeiter' kao i izlaganje njemačkog povjesničara Gerda Koenena održanog povodom obilježavanja dvadesete godišnjice pada Berlinskog zida u Hrvatskoj, predavanja koje je u našim medijima naišlo na iznimno veliki odjek.

U stalnoj rubrici ovog časopisa, koja donosi nove prijevode, otisnuti su izvaci iz najnovijih knjiga Nizozemca Franka Westermana (autora glasovitih 'Inženjera duša') u prijevodu Maje Weikert te fragmenti Koenenove biografske studije o Che Guevari, koja je 2009. u Njemačkoj proglašena povijesnom knjigom godine.

Dvobroj u izdanju Durieuxa, tiskan na 272 stranice, završava blokom posvećenom suvremenoj, osobito avangardnoj likovnoj umjetnosti, a utjecajni likovni kritičar Branko Franceschi donosi ekskluzivnu fotografsku dokumentaciju i komentira land-art u Pečuhu, jedan od najintrigantnijih avangardnih pravaca umjetničkog underground djelovanja iz doba 'realno postojećeg socijalizma'. Povod upravo ovom prilogu je i to što je Pečuh prijestolnica europske kulture 2010. godine.

U cjelini, dvobroj dokumentira liniju transmedijalnosti, transgraničnu - srednjoeuropsku i 'dijasporsku' - književnost i umjetnost s Hrvatskom i Zagrebom u svom stvarnom i zamišljenom središtu.

Nakon 18 mjeseci
bezuspješnog traženja posla,
od 15.07.2010. ponovo radim
(zasad, samo sezonski).

Zbog toga će na ovome mjestu,
do polovice rujna,
tekstovi izlaziti smanjenom dinamikom.

Preživjet ćete apstinenciju, nadam se...

Moj tekst
PREGLED STRANE PROZE
U PRVOJ POLOVICI 2010.GODINE,
objavljen u ljetnom trobroju 'Vijenca'
čitajte
na ovome linku

Roman o ranjenim ljudima - pun humora, meke pornografije, povijesti i atipičnih (ili baš tipičnih ) ljudskih odnosa.

Je li "Drvo bez imena" osobna ispovijed? (Drago Jančar je u prvi razred osnovne škole išao oko 1955, pa bi Zala mogla biti njegova učiteljica.) Je li roman koji se nalazi pred nama, unatoč kulisama trgovačkog centra, po svojoj biti povijesni? Ako je povijesni, u koju bi ga podvrstu valjalo smjestiti? Iz kakvoga pogleda na povijest proizlazi? I što može reći današnjem čitatelju? (...)

"Drvo bez imena" stvarnosni je tekst o ranjenim ljudima. A istodobno je i tekst s humorom. Jer sve započinje pripovjedačkom žicom jednog ženskara, arhivarevim prelaskom u stilski registar meke pornografije. Jer, naposljetku, za Lipnika i njegovu ženu sve ovisi o tome što na japanskom znači riječ skebe.

Blagost ove knjige raste iz dugoga i sjetnog razmišljanja, ali i iz kratkih, blještavih trenutaka, kada se samosvjesno osmjehne vještina.
(Katarina Marinčič)

***

Drago Jančar rođen je 1948. godine u Mariboru. Živi u Ljubljani. Studirao je pravo, radio kao novinar i filmski dramaturg, a duže vrijeme bio je i slobodni umjetnik. Godine 1975. bio je osuđen i zatvoren zbog "neprijateljske propagande". U prijelomnim godinama 1987-1991. bio je predsjednik Slovenskog centra PEN-a Godine 1985. boravio je u SAD-u kao dobitnik Fulbrightove stipendije za umjetnike, a godine 1988. u Njemačkoj kao dobitnik Bavarske stipendije za pisce. Najprevođeniji je slovenski autor.

Hrvatskim čitateljima poznat je po književnim radovima objavljenima u časopisima, po romanima "Polama svjetlost", što ga je preveo Vlado Gotovac, "Katarina, paun i jezuit", polemičkoj knjizi "Izvješće iz devete zemlje" te po dramama. Komad "Veliki briljantni valcer" uprizorilo je Dramsko kazalište Gavella. Dosad je na hrvatski prevedeno desetak njegovih djela.

Po zapovijedi
Mede Štede
Rade Jarak
i
Predrag Crnković
krenuše put
Varšavske.

Što/a
je
dalje bilo
saznajte
na ovome linku

Na kioscima je
ljetni trobroj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i dva moja teksta:
- pregled strane proze u prvoj polovici 2010.
i
- kritika romana Pierrea Jourdea
'Crni rajevi'



Novi 'Vijenac još donosi:

- temat: 100. obljetnica smrti Janka Polića Kamova s tekstovima Cvjetka Milanje, Mladena Machieda i Darka Gašparovića
- opširan intervju s jezikoslovcem Radoslavom Katičićem
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Trenutak proze. Hrvatska kratka priča'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Marine Šur Puhlovski 'Ljubav'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - 'emfaza i aposiopeza'
- tekst Tonka Maroevića o knjizi Josipa Vanište 'Skizzenbuch 1932-2010. Iza otovorenih vrata'
- tekst Marije Perice o knjizi 'Zvijezda mora' Josepha O'Connora
- tekst Milovana Tatarina o knjizi Amira Kapetanovića, Dragice Malić i Kristine Štrkalj Despot 'Hrvatsko srednjevjekovno pjesništvo'
- tekst Cvijete Pavlović o knjizi 'Rime. Poezija' Michelangela Buonarrotija
- tekst Nike Štrige o knjizi Ivana Markovića 'Uvod u pridjev'
- tekst Strahimira Primorca 'Pregled hrvatske proze u prvoj polovici 2010.'
- tekst Vladimira Lončarevića o knjizi Milana Ivšića 'Socijalni duh i narodna kultura'
- tekst Ivice Đakovića o knjizi Josipa Markovca i Valentina Puževskog 'Ante Vukasović: životno djelo i bibliografija'
- tekst Maje Peterlić o knjizi Terryja Eagletona 'Razum, vjera i revolucija'
- tekst Lovra Škopljanca o knjizi 'Dani hvarskog kazališta. Putovanje, lutanje i bijeg u hrvatskoj knjižrvnosti i kazalištu'
- poezija Ružice Cindori

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Na području književnosti nagradu Vladimir Nazor za 2009. godinu za životno djelo dobio je akademik Milivoj Solar, književni teoretičar, povjesničar književnosti, filozof, esejist i sveučilišni profesor. Autor je nekih od najvažnijih priručnika za književnost u nas (»Teorija književnosti«, »Suvremena svjetska književnost« i »Povijest svjetske književnosti«), a kao sveučilišni profesor postao je institucija Odsjeka za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Dodijeljena nagrada bila je povod za razgovor s akademikom Solarom o postmodernizmu, njegovu specifičnom tipu pisanja, o odsjeku na kojem je proveo svoj radni vijek, o državnim maturama i bolonjskom procesu, daljnjim planovima za pisanje i koječemu drugom.

Intervju čitajte ovdje

Nakladnička kuća Srednja Europa objavila je knjigu pisama i crteža poznatog zagrebačkog arheologa i sveučilišnog profesora Stojana Dimitrijevića supruzi Miri Kolar, iz razdoblja 1955.-1964. - "Autoportret jednog intelektualca u doba socijalizma".

Svojim pismima s različitih arheoloških istraživanja, znanstvenih stipendija i ostalih mjesta u kojima se kretao, a osobito crtežima koja je stavljao u gotovo svako pismo, Dimitrijević je ostavio jedinstveno svjedočanstvo o preokupacijama i životnoj svakodnevnici u Hrvatskoj u pedesetim i šezdesetim godinama dvadesetog stoljeća.

Stojan Dimitrijević (Senta, 1928 - Zagreb, 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih arheologa druge polovice 20. stoljeća, a njegova supruga Mira Kolar-Dimitrijević poznata je povjesničarka, sveučilišna profesorica u mirovini.

Uz to što je istražio i formulirao izrazito snažne neolitske i eneolitske kulture Hrvatske u okviru prethistorijskih kultura jugoistočne Europe i ispunio dotad fragmentarnu spoznaju o postojanju ovih kultura na prostoru Hrvatske, Dimitrijević je bio čovjek neobuzdane mašte, brojnih sklonosti i velik ljubitelj svih zanimljivih i lijepih stvari.

Sam je govorio da mu osnovno zanimanje, arheologija, nije dovoljno da ispuni život. Pored tog glavnog zanimanja, imao je još i nekoliko sporednih hobija u koje je ulagao jednako energije kao i u svoje glavno zanimanje.

Tako se o Stojanu Dimitrijeviću može razmišljati kao o arheologu, ali i kao o filmofilu i filmskom kritičaru, kao o sakupljaču filmskih plakata i slika glumica iz međuratnog razdoblja, o umjetničkom fotografu, numizmatičaru, ali i kao o crtaču, akvarelistu, ljubitelju stripova, sakupljaču poštanskih maraka, pasioniranom čitaču kriminalnih romana i fantastike, ribiču i lovcu, a možda bi se našao još koji njegov hobi ili sporedno zanimanje ili ljubav.

Hrvatski radio 3.program
14.07.2010. 18:00

FANTASTIKA U RADIO DRAMI: Leonid Andrejev - 'Crveni smijeh'

Ova drama s elementima fantastike nastala je radijskom prilagodbom autorova istoimenog romana, zapanjujućeg i grozomornog opisa apokalipse koja izvire iz kaosa krvi i bijede nakon sramotnog poraza kojeg je Rusija doživjela u ratu s Japanom i u kojem se jezikom proročkih knjiga navješćuju užasi Prvoga svjetskoga rata. U središtu drame nalaze se dva bezimena lika, prvi je vojnik pripovjedač, a kasnije njegov brat. "Crveni smijeh" gradi se na temi nasilja, rata, ludila, duhova i doslovnog povratka mrtvih. Od vremena do vremena susrećemo i sam crveni smijeh, neopisivo jeziv i strašan.

Prijevod, dramatizacija i režija: Petar Vujačić.

Balkanski književni glasnik će u srijedu, 14. srpnja, točno u podne, u Domu pisaca, Francuska 7, Beograd, predstaviti tri knjige iz nove edicije "Studije".

Knjige koje su objavili:

Danijela Kambasković - Sawers, "Kratka istorija australijske i novozelandske književnosti"

Zorislav Paunković, "Ruske teme"

Boris Lazić, "Leptiri od opsidijana i žada - antologija poezije starog Meksika".

Na promociji će, osim autora, govoriti Vesna Denčić, Božidar Vasiljević, Dragana Nikolić, Dušan Cicvara i Dušan Gojkov.

Dobrodošli!

Srijeda, 14. srpanj, 12:00, Francuska 7, Beograd

Jakša Fiamengo ovogodišnji je laureat nagrade 'Tin Ujević', za pjesničku zbirku 'Jeka'.

Tim povodom za Slobodnu Dalmaciju autor govori o Tinu, nagradi i poeziji.

Čitajte na ovome linku

Hrvatski radio 3.program
12.07.2010. 18:00

RADIO - IGRA: Deša Jelavić - 'Moja taraca'

Monodrama "Moja taraca", mlade dubrovačke spisateljice Deše Jelavić, bravurozan je portret none Lukre, vremešne udovice koja autoritativno gospodari ostacima svoje obitelji. None Lukre tipičan je mediteranski "proizvod" - maliciozna, znatiželjna i brbljava, puna ponosa i despeta, ali i snage da prebrodi brojne životne brodolome. Vješto se koristeći finesama i vinjetama melodioznog dubrovačkog govora, Deša Jelavić ispisuje tragikomičnu životnu storiju te žene, nudeći joj priliku da, stullijevskim rječnikom rečeno, bude "i kučak i čeljade". Svojim sjajnim poznavanjem dubrovačkog govora i mentaliteta, glumica Marija Kohn, dala je liku none Lukre dodatnu životnost i autentičnost.

Režija: Vedrana Vrhovnik.

Hrvatski radio 3.program, od 12.07.do 17.07.2010. svaki dan u terminu od 09:30 do 09:55 sati emitira radio-roman Irene Vrkljan 'Posljednje putovanje u Beč'.

Stanovita žena nađena je mrtva na klupi u bečkom parku, a istražujući to ubojstvo inspektor Leo Winter postupno otkriva tajne jedne obitelji hrvatskog, plemićkog podrijetla koja se u Beč doselila iz Travnika još za Austro-Ugarske monarhije.

Dramatizacija: Ana Đokić-Pongrašić.
Režija: Jasna Mesarić.

Mladen Martić umjetnički je savjetnik Varaždinskog HNK i ovogodišnji dobitnik nagrade Iso Velikanović za prijevod romana 'Trans-Atlantik' autora Witolda Gombrowicza.

Bio je to povod razgovoru kojega možete pročitati na ovome linku

Veličanstven, potresan roman koji nas čini skrušenima, možda najsnažniji čitateljski događaj ove jeseni.
Frankfurter Allgemeine Zeitung (17. 7. 2009.)

Književno djelo kakvo se ove jeseni više neće ponoviti. tko uspije do kraja pročitati ovaj roman, koji i preneražava i rastužuje, ali i usrećuje snagom jezičnog izraza, nikad ga više neće zaboraviti.
Focus

Veličina ovog romana jest u tome što je jednostavna priča o jednom užasnom životnom razdoblju ispripovijedana s mnogo ljepote i bez ikakvih suvišnih riječi te potpuno u službi istine.
Der Tagesspiegel

Smjelo književno djelo kojem teško možemo naći para u suvremenoj europskoj književnosti.
Süddeutsche Zeitung

Majstorsko djelo koje oduzima dah.
Die Zeit

Logori ulaze u granična ljudska iskustva koja, zato što se bitno razlikuju od drugih iskustava, rado ostavljamo u najprašnijim zakutcima kolektivnog sjećanja. Herta Müller otima iskustvo logora zaboravu, a njezina umjetnost ponovno ga unosi u našu kulturu i otvara prostor tugovanja.
Die Welt

Gustom mrežom motiva ovaj roman zrači snagom kakva se ne nalazi u suvremenoj njemačkoj književnosti. to je manifest sjećanja, sjećanja iskazanog jezikom kojim se ono otvara u svoj svojoj potresnosti. Majstorsko djelo.
Frankfurter Allgemeine Zeitung (5. 9. 2009.)

U hrvatskoj književnosti i kulturi vazda je bilo ideološke, naraštajne i lobističke kritike, apologetike bez pokrića / Poeziju prakticiraju iznimni pojedinci / Dragojević je pjesnik koji natkriljuje vrijeme / Stvarnosno pjevanje opustošilo je pjesništvo devedesetih / Medijski izmišljaj kulturne stvarnosti i umišljaj o vlastitoj važnosti toliko su lišeni smisla da su zaboravili što im je svrha / Danas imamo moćnog kritičara i autora bez ikakve moći / Semantički konkretizam najvažnija je i svojim dometima najautentičnija dionica novijega hrvatskoga pjesništva uopće / Dobra poezija hrani se individualnim tragedijama koje imaju globalne posljedice / U novim uvjetima svijeta poezija mora imati angažman / Usmena književnost u većoj je mjeri utjecala na srpsku i bošnjačku poeziju nego na hrvatsku

Prethodne rečenice izvadak su iz intervjua s pjesnikom i urednikom Ervinom Jahićem, kojega u cijelosti možete pročitati na ovome linku

Na peti natječaj pazinskog Festivala fantastične književnosti stiglo je relativno malo priča, svega dvadeset i osam, no i to je bilo dovoljno da se među njima probere šesnaest vrijednih objavljivanja u petoj festivalskoj zbirci, ovaj put naslovljenoj Priče o zvijezdama.

O kojim (i čijim) se pričama radi, saznajte ovdje

Predstavljanje romana Ivane Gudelj "Pogodi što će mi se dogoditi", održat će se u književnom dijelu festivala Park-In-Zagreb, u u srijedu 7. srpnja 2010. u 19,30 sati na krovnoj terasi Centra Mladih Ribnjak, Zagreb.

Knjigu će predstaviti:
Jagna Pogačnik, književna kritičarka
Ivana Gudelj, autorica
Ivo Caput, urednik i nakladnik

Dijelove iz romana će interpretirati glumci:
Ana Marija Vrdoljak i
Marko Cindrić

O romanu ovdje

Riječ je o zborniku posvećenom 70-ima, odnosno sedmom desetljeću prošloga stoljeća od nulte do devete godine. Razdoblje je to za koje se nepravedno zalijepila etiketa nezanimljivog i sivog, čak manje vrijednog u slikovitoj niski prošlostoljetnih zlatnih, srebrnih, ludih, turbulentnih i drugih dekada. Prezentacijom radova vezanih za 70-e želi se afirmirati sadržaj spomenutog vremena, uputiti na njegov specifičan duh i tako dokazati da su te godine svojevrsna žrtva «učinka perspektive», kako bi rekao Josif Brodski. Desetljeće koje je prethodilo, 60-e, doba je uzleta mašte, utopističkih vizija društva i umjetnosti za sve, a 80-e, dekada koja je došla iza 70-ih, vrijeme pak velikih političkih projekata koji su završili novim društvenim i zemljopisnim konfiguracijama. Da su i godine između jake i poticajne, odnosno «vidljive», pokazao je i posebni tematski broj «Književne smotre» (134, 2004; ur. I. Lukšić) u kojemu su pretreseni relevantni događaji na svjetskoj literarnoj sceni. Dio radova iz tog temata uvršten je u ovaj zbornik, a dio naručen specijalno za ovu prigodu. Radi se poglavito o tekstovima koji se ne bave književnim temama nego problematiziraju kulturu i umjetnost u širem smislu te politiku i općenito «stanje svijeta».
Građa je podijeljena na nekoliko cjelina. U prvome bloku, naslovljenome Ispred vremena, našli su se tekstovi o fenomenima koji su «ubrzavali» svoje vrijeme: nova umjetnička praksa, pokreti, grupe i bitne izložbe u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, vladavina potpunog jezičnog pluralizma, novi odnos prema umjetničkom djelu i drukčije shvaćanje umjetnika, uspjeh omladinskog tjednika «Polet», omladinski tisak kao prostor «vježbanja demokracije», artikulacija disidentstva na tlu bivšeg SSSR-a, prestanak državne kontrole čitanja i utjecaj samizdata i tamizdata na demokratske promjene u tzv. Istočnoj Europi.
U drugoj cjelini, čiji je naslov Duh sedamdesetih, stoje tekstovi o dramskom djelu austrijskog književnika Thomasa Bernharda, o Jerofejevljevu romanu Moskva-Petuški kao simbolu raspada sovjetske utopije i poetičkim obilježjima pjesničkih zbirki Natalije Gorbanevske.
Treći odjeljak, Rubovi i središta, bavi se «rubovima» književnog života u američkoj zbilji, novim kanarskim glasovima u španjolskoj književnosti, destrukcijom ruskog sela, estonskim elementom u djelu Juliana Semjonova, recepcijom Epikura u indoktriniranom sovjetskom okruženju i znanstveno-fantastičnim parabolama mutacija i kloniranja.
U Pjesničkoj karti vremena predstavljeni su najznačajniji portugalski pjesnici i stvaralaštvo ruskog emigrantskog pjesnika Mihaila Krepsa, a Granice i sjećanja donose osobna svjedočenja o iskustvu egzila i sukobljenih kulturalnih perspektiva.
U odjeljku Tragovi sedamdesetih mjesto je našao tekst o «odjecima» 70-ih u poznatoj Shepardovoj drami Pravi zapad, a Kronika, kronologija rekapitulira važnije događaje iz raznih sfera života koji su desetljeće učinili atraktivnim.

Irena Lukšić, urednica

01.07.2010. umrla je Jasenka Kodrnja, prozna spisateljica, pjesnikinja i sociologinja

Jasenka Kodrnja ( rođena 1946. u Zagrebu - umrla 01. 07. 2010. u Zagrebu)
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je sociologiju i filozofiju.
Od 1973. do 1975. pohađa postdiplomski studij antropologije u Beogradu,
a školske godine 1979/80 koristi stipendiju francuske vlade pri Ecole des hautes etudes u Parizu.
U dva navrata boravila je u Njemačkoj.
Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, područje sociologija, s tezom "Društveni položaj umjetnica".

Od 1980. bila je članica sekcije "Žena i društvo", a od 1988. do 1996. aktivistica "SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja" (od 2000. do 2005. zamjenica koordinatorice i 2006. koordinatorica).
Bila je zaposlena u zvanju više znanstvene suradnice u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, gdje je bila i voditeljica projektne grupe.
2002. na Hrvatskim studijima osniva kolegij "Uvod u studije roda".
Od 2000. predaje "Metodiku nastave sociologije", a od 2007/8. i "Feminističke teorije".
Bila je glavna urednica biblioteke "Znanost i društvo" Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i članica uredništva časopisa "Sociologija i prostor":

Objavljivala je znanstvene i stručne članke, prozu i poeziju.
Neke su joj priče i pjesme uvrštene u antologije:
- Autobiografski Zagreb, Zagreb, Zrcalo, 19942/2, ur. V. Brešić
- Zabreg, Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva u Zagrebu, Zagreb, Alfa 1996., ur. Vinko Brešić
- Najbolje hrvatske priče 2006., Zagreb, Profil 2006., ur. Miljenko Jergović

Objavila:
- Umjetnik u društvenom kontekstu. Rezultati istraživanja o profesionalnim umjetnicima u Hrvatskoj; sociološka studija, Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1985.
- Romantičarna; roman, DHK - ogranak Vinkovci, 1990.
- Nimfe, Muze, Eurinome- Društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj; sociološka studija,Alineja,Zagreb, 2001.
- Zagreb je ženskog spola; poezija, Pop&pop, Zagreb, 2002.
- Trinaest razloga za šutnju; priče, Stajer Graf, Zagreb 2006.
- Žene zmije - rodna dekonstrukcija; znanstveni eseji; Biblioteka Znanost i društvo, Institut za društvena istraživannja u Zagrebu, Zagreb 2008.
- Pjesme galeotkinja, HDP i Jesenski&Turk, Zagreb 2008.

Uredila knjige (samostalno ili u suradnji):
- Kultura rada; zbornik - sociologija, Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1983.
- Cataloge of War and Peace; zbornik - publicistika, Ministarstvo kulture,Zagreb, 1990.)
- Filozofija i rod; (ur. Hrvoje Jurić, Gordana Bosanac, Jasenka Kodrnja), Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2005.
- Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj; sociologija, Institut za društvena istraživanja, Zagreb 2006.

O novom romanu "Ćerka",
o granici koja dijeli erotsko i pornografsko,
o pornićima i postmodernizmu,
govori David Albahari
na ovome linku

u ponedjeljak, 05. 07. 2010. u 19 sati,
HDP, Basaričekova 24, Zagreb,
održat će se
Razgovor sa SNEŽANOM BUKAL

Snežana Bukal (1957.) rođena je u Beogradu, a od 1992. godine živi u Nizozemskoj, i na Korčuli. Objavila je više zbirki priča, knjiga za djecu i romana. Prozu, priče i eseje objavljuje u hrvatskim, slovenskim, mađarskim, makedonskim i nizozemskim časopisima.
Posebno treba izdvojiti njenu knjigu 'Milion, Libar Marka Pola' (Meandar, Zagreb, 2006.) zanimljivu pripovijest o djetinjstvu na jednom otoku, pisanu arhaičnim govorom kojim se fingira korčulanski govor iz trinaestog stoljeća.

O knjževnom radu ove svestrane autorice govorit će BRANKO ČEGEC.
Voditeljica tribine Dekonstrukcije
DARIJA ŽILIĆ

Priča 'Kao da gledam u živog dupina' književnika Roberta Roklicera osvojila je prvo mjesto u konkurenciji čak 254 priče koje su pristigle na natječaj za kratku priču u sklopu ovogodišnjeg projekta 'Brod knjižara - Brod kulture'

Ocjenjivački sud tu je priču procijenio najboljom zato što se bavi aktualnom životnom temom - onim što se u najširem smislu može označiti kao sukob civilizacija ili sukob kultura.

Na natječaj za kratku priču Broda knjižare pristigle su priče iz četiriju država - Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Najviše autora bilo je iz Zagreba, a podjednako su po broju autora zastupljene i sve hrvatske županije.

U zajedničkoj zbirci '20 + 1 najbolja priča za ljeto 2010.' u redakciji urednika knjige Ludwiga Bauera i Lidije Dujić, uz priču Roberta Roklicera, još je 20 pobjedničkih priča kojima je ocjenjivački sud dao najviše ocjene.

Robert Roklicer (Vukovar, 1970.) dosad je objavio četiri zbirke poezije i dvije knjige kratkih priča.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
knjige priča
Kazuoa Ishiguroa
'Nokturna'



Novi 'Vijenac još donosi:

- opširan intervju s pjesnikom i urednikom Ervinom Jahićem
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Nikole Đuretića 'Gdje počinju ceste'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Sibile Petlevski 'Vrijeme laži'
- tekst Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - igra riječima'
- tekst Višnje Pentić o knjizi Viktora Žmegača 'SMS eseji'
- tekst Davora Šalata o knjizi Slavka Jendrička 'Pacifička kiša nad Kupom'
- razgovor s prevoditeljem Mladenom Martićem
- tekst Jolante Sychowske-Kavedžija o knjizi Witolda Gombowicza 'Trans-Atlantik'
- tekst Đurđice Čilić Škeljo o knjizi Jaroslawa Iwaskiewicza 'Chopin'
- tekst Filipa Kozine o knjizi Andrzeja Stasiuka 'Na putu za Babadag'
- tekst Vesne Solar o knjizi Hrvoja Kovačevića 'Zvijer, anđeo, sudac'
- poezija Perice Dujmovića

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Petak, 02. srpnja 2010. u 20 sati,
HDP, Basaričekova 24, Zagreb,

Razgovor sa Sanjinom Sorelom
(pjesnik, prozaik, kritičar)

u povodu njegove knjige proze 'Obiteljske tajne'
(HDP i Jesenski i Turk, Zagreb 2009.)

Uz autora, govore kritičarke Jagna Pogačnik i Jadranka Pintarić.

Voditeljica tribine Dorta Jagić.

Ne znate što je
'Emisija emocija'?

Saznajte u
mom tekstu
ovdje