Iz tiska je upravo izašao novi dvobroj književnog časopisa Fantom slobode koji dokumentira liniju transmedijalnosti, odnos srednjeeuropske i 'dijasporske' književnosti i umjetnosti s Hrvatskom.

Glavninu broja čini blok 'Hrvatska književnost'. Otvara se izborom iz složenog, višežanrovskog proznog projekta Željka Božičevića, uvidom u književni rad jednog od naših najzanimljivijih pisaca 'dijasporske' mlade generacije pisaca i prevodilaca koja živi Njemačkoj. Na tragu 'bivanja drugdje' su i tri proze Ružice Aščić i, dakako, prilog 'Što Marta nije znala' zagrebačke autorice i umjetnice Vesne Tušek koja već dugo živi i djeluje u Beču. Među zastupljenim autoricama nalaze se i Dorta Jagić i Anika Rešetar, a blok se zatvara većim izborom iz nove poezije Karla Nikolića, pjesnika i frontmena grupe Skaramuži.

Sami uvod u dvobroj čini hrvatski prvotisak dviju novela Claudija Magrisa, u prijevodu nagrađivane prevoditeljice Ljiljane Alvirović.

Nastavljen na glavni dio časopisa, blok 'Hrvatski i njemački poslovi' sadrži opširan biografski razgovor s umjetnikom i piscem Dragutinom Trumbetašom povodom upravo održane velike izložbe 'Planeta gastarbeiter' kao i izlaganje njemačkog povjesničara Gerda Koenena održanog povodom obilježavanja dvadesete godišnjice pada Berlinskog zida u Hrvatskoj, predavanja koje je u našim medijima naišlo na iznimno veliki odjek.

U stalnoj rubrici ovog časopisa, koja donosi nove prijevode, otisnuti su izvaci iz najnovijih knjiga Nizozemca Franka Westermana (autora glasovitih 'Inženjera duša') u prijevodu Maje Weikert te fragmenti Koenenove biografske studije o Che Guevari, koja je 2009. u Njemačkoj proglašena povijesnom knjigom godine.

Dvobroj u izdanju Durieuxa, tiskan na 272 stranice, završava blokom posvećenom suvremenoj, osobito avangardnoj likovnoj umjetnosti, a utjecajni likovni kritičar Branko Franceschi donosi ekskluzivnu fotografsku dokumentaciju i komentira land-art u Pečuhu, jedan od najintrigantnijih avangardnih pravaca umjetničkog underground djelovanja iz doba 'realno postojećeg socijalizma'. Povod upravo ovom prilogu je i to što je Pečuh prijestolnica europske kulture 2010. godine.

U cjelini, dvobroj dokumentira liniju transmedijalnosti, transgraničnu - srednjoeuropsku i 'dijasporsku' - književnost i umjetnost s Hrvatskom i Zagrebom u svom stvarnom i zamišljenom središtu.